Prema nedavnom istraživanju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i UNICEF-a, rezultati ukazuju da svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj nosi teret prekomjerne tjelesne težine. Ovaj alarmantni podatak ističe složene probleme s kojima se suočava društvo, naglašavajući okolinu koja potiče nezdrave prehrambene navike kod najmlađih, uključujući marketinški utjecaj hrane i pića te nedovoljnu svijest roditelja o važnosti zdravih prehrambenih navika, prenosi INDEX.HR.
Analiza također otkriva kontinuirani blagi porast prekomjerne tjelesne težine i debljine među djecom, s posebnim naglaskom na loše prehrambene navike kod djece školske dobi u usporedbi s mlađom djecom.
Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u, istaknula je da čak 36,1 posto djece u dobi od osam do devet godina u Hrvatskoj ima višak kilograma. Ovo zabrinjavajuće povećanje od devet postotnih poena od 2015. godine posebno je primjetno među djevojčicama u jadranskoj mediteranskoj regiji.
Navedeni problemi djelomično su rezultat loše prehrane, ali i smanjene tjelesne aktivnosti, koja je posebno pogođena tijekom pandemije COVID-19. Unatoč tim izazovima, postoje i nekoliko pozitivnih promjena u prehrambenim navikama djece. Djeca češće doručkuju, voće i povrće češći su sastojci njihove prehrane, no samo 3,1 posto djece konzumira preporučenih pet porcija voća i povrća svakodnevno.
Iako se primjećuje smanjenje konzumacije zaslađenih napitaka, porastao je problem konzumacije slatkih grickalica, što je još jedan faktor rizika za debljinu kod djece.
Osim toga, istraživanje otkriva i diskrepancije između percepcije roditelja o uhranjenosti djece i stvarnog stanja, dok se veća učestalost debljine primjećuje u obiteljima nižeg socioekonomskog statusa i na ruralnim područjima.