INTERVJU Goran Kovačević: Građanima ćemo u Adventu darovati besplatne šetnje po zidinama Palače

Idući tjedan splitski će gradski vijećnici raspravljati o
proračunu koji je planiran u iznosu od oko 850 milijuna kuna. O
projektima za koje će biti osiguran novac iduće godine, ali i o
projektima na kojima se već radi razgovarali smo s dogradonačelnikom
Goranom Kovačevićem.

Prošle se godine govorilo o uređenju koncertne dvorane u Tončićevoj ulici, u kojoj je fazi taj projekt?

– Došli smo u fazu potvrde glavnog projekta, do kraja siječnja
trebala bi se pokrenuti sva dokumentacija, a do kraja ožujka bi išli s
natječajem za izbor izvođača radova za uređenje dvorane. Projekt je
vrijedan oko 11 milijuna kuna, a postigli smo dogovor s Ministarstvom
kulture da oni financiraju polovinu iznosa. Očekujemo da ćemo već u
prvoj godini od Ministarstva dobiti četiri milijuna kuna što je u ovim
kriznim vremenima jedan od okidača da se projekt realizira. Split nema
koncertnu dvoranu, a ova predviđa 250 mjesta. Procijenjeno je da je to
dovoljno za Split.

U Tončićevoj ulici već desetljećima stoji derutni
roh- bau prostor koji je zbog svoje pozicije i akustičnosti određen kao
dobra lokacija za koncertnu dvoranu. Riječ je o jednoj od
najreprezentativnijih secesijskih zgrada u Splitu, a u ovih 11 milijuna
kuna uključena je kompletna oprema za dvoranu, ali i uređenje fasade.
Radi se projektu koji je potrošio puno vremena, truda i muke da bi ga
doveli do faze realizacije. Najkraći rok za realizaciju je godinu i pol
dana, ali rok će ovisiti o tome koliko budemo mogli dobiti sredstva od
Ministarstva i koliko će sredstava moći osigurati Grad. Izvjesno je da
će se projekt raditi fazno, a realno je za očekivati da će biti
kompletno završen u roku od tri proračunske godine. 

Osim koncertne dvorane koji su još projekti u planu za iduću godinu?

– Povećali smo sredstva za milijun kuna koja će ići na poticanje
malog poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta i to je novost u
proračunu. Osnovali smo Fond za kinematografiju, uskoro ćemo raspisati
javni natječaj na kojem ćemo pozvati autore filmova i dokumentaraca,
osnovali smo i znanstveni Fond za poticanje izvrsnosti, a kriterije i
pravilnike smo radili u suradnji s našim najeminentnijim znanstvenicima.
Bit će završena prva zgrada POS-a, a očekujemo da ćemo do kraja
siječnja ishoditi građevinsku dozvolu za Kilu 1 gdje ide još 160 stanova
i vrtić.

Arhitektonski natječaj za Dom mladih

Dosta je projekata poput Doma mladih za koji očekujemo da ćemo
iduće godine raspisati arhitektonski natječaj na kojem ćemo dobiti
konačnu verziju Doma po kriterijima koje postavlja EU da bi financirala
takve projekte. Oni žele da su projekti što više samoodrživi, okrenuti
prema vani i da doprinose razvoju regionalne kulture. Površina Doma
mladih veća je od HNK. To je veliki kapacitet, a već prvih mjeseci smo
uspjeli dobiti to da je Vlada odredila taj projekt kao jedan od
prioritetnih za apliciranje na EU fondove. Ima puno nevidljivog rada, a
najjednostavnije je kada počnu betonski radovi.

Među razvojnim
projektima istaknuo bih pristupne ceste za POS na Kili za koje ćemo
izdvojiti 10,5 milijuna kuna, šetnicu od Ambasadora do Matejuške što je
ujedno i dovršetak Zapadne obale. Time će Split dobiti kontinuiranu
šetnicu od trajektne luke do Jadrana što će biti jedna od naših
komparativnih prednosti u odnosu na druge gradove, jer rijetko koji grad
ima kilometarsku šetnicu uz sami centar obalnog pojasa. Vrijednost tog
projekta je 11 milijuna kuna.

Planiramo dva milijuna kuna za nathodnik
na Vukovarskoj na Mejašima, dva milijuna kuna za dovršetak ceste u
Srinjinama, za pristupne ceste na Sirobuji planirana su tri milijuna, za
Šoltansku ulicu također tri milijuna kuna, za komunalno opremanje Lore
dva milijuna, pola milijuna za Makarsku ulicu, tri milijuna za
kanalizaciju na Kili. Počet će gradnja škole Pazdigrad, četiri milijuna
je osigurano za Trg ispred HNK za koji ide arhitektonski natječaj, pa će
se odrediti najbolje rješenje. Naputak konzervatora i Grada je da se
pokuša dobiti trg kakav je nekad bio. 

Kada se očekuje otvaranje šetnice po zidinama Dioklecijanove palače?

– Dovršili smo prvu fazu šetnice, a u prosincu u okviru Adventa,
kada će naši muzeji i galerije imati pojačane aktivnosti, promotivno
ćemo za naše građane besplatno otvoriti šetnicu i oni će po prvi put
imati priliku vidjeti grad iz jedne druge perspektive. Još uvijek nećemo
moći napraviti šetnicu po svim zidinama Palače, ali za ovaj dio ćemo
preko Muzeja grada Splita naplaćivati ulaznice iduće sezone i od toga
ćemo ostvariti određene prihode koji će nam omogućiti da što prije
riješimo ostatak. Na preostalom dijelu je problem imovinsko-pravnih
odnosa, jer se tu nalaze terase privatnih vlasnika. Morat ćemo to
otkupiti ili im dati neke zamjenske objekte.

Postoji li šansa da se za posjetitelje uskoro otvore Dioklecijanov vodovod ili kanalizacija? 

– Tu još ima dosta posla, ali iduće godine možda uspijemo
otvoriti Dioklecijanove terme. One su uređene i vrlo brzo bi mogle biti
prezentirane javnosti, ali i tu imamo problema s imovinsko-pravnim
odnosima, jer je ulaz u terme sada moguć jedino preko jednog privatnog
posjeda od nekih dvadesetak kvadrata. U pregovorima smo s vlasnikom da
taj dio otkupimo ili da mu damo drugi prostor kako bi i to mogli
uključiti u ponudu sa šetnicom i Podrumima. Ovih dana ćemo završiti
Istočnu kulu koju smo kompletno restaurirali, a plan je da unutra bude
prezentacijska dvorana pri Muzeju grada Splita.

Od Podruma planiramo uprihoditi 10 milijuna kuna

Dioklecijanov muzej bi
se sastojao od Jugoistočne kule, a u prezentacijskoj sali bi se turisti
informirali o Dioklecijanovoj palači i njenom nastanku kroz povijest. U
Mletačkoj kuli će biti postav oružja obrane Splita kojeg u većoj mjeri
ima Muzej grada Splita, ali ga nije imao gdje izložiti u punom
kapacitetu. Tu su i Podrumi od kojih planiramo uprihoditi 10 milijuna
kuna iduće godine, a već godinu nakon, taj bi se iznos mogao popeti i do
15 milijuna kuna.

Na koji način ćete to postići?

– Kvalitetnije ćemo gospodariti i upravljati s njima preko Muzeja
grada Splita, koji je gradska institucija i koja će iskoristiti neke
svoje postave i programe kako bi podigla taj prostor na nivo
atraktivnosti koji bi u prvoj fazi omogućio veći broj posjetitelja.
Kasnije i skuplju cijenu ulaznice, ali bit će tu i paket koji će uz
Podrume uključivati šetnicu i terme.

Koji se od tih projekata mogu dijelom financirati iz EU fondova?

– Za Muzej Dioklecijana postoje velike šanse da se povuku
sredstva iz EU, jer se upravo kroz takve multimedijalne prikaze kulturne
baštine najbolje može sagledati povijest jednog grada, a ovaj je
projekt u jakoj korelaciji s onim što EU stimulira. Naravno, tu je i
dovršetak Doma mladih,čija je vrijednost procijenjena na oko 80 milijuna
kuna, a već je do sada potrošeno barem toliko. Ta je sredstva nemoguće
namiriti iz proračuna Ministarstva i Grada.

Kao prioritetne projekte najavljivali ste Istočnu obalu i Stari plac, što je s tim?

– Iduće godine planiramo arhitektonski natječaj za Istočnu obalu
koji bi nam trebao dati impulse što i kako bi taj prostor urbanistički
trebao izgledati, a paralelno s tim su formirani timovi s HŽ-om, Lučkom
upravom i Gradom koji rade na prometnim rješenjima koji bi uskoro
trebali dati odgovor na pitanje izmještanja autobusnog i željezničkog
kolodvora te novog rješenja povezivanja trajektne luke.

Na Starom placu
imamo problem s imovinsko-pravnim odnosima. Otkrili smo da nije dovršena
priča s otkupom zemljišta, a realizaciju projekta otežava kriza i
visoke cijene s obzirom na lokaciju. Osim toga, tu su i dva kluba koja
koriste stadion, Ragbi i Baseball klub Nada, kojima bi trebalo osigurati
neko zamjensko mjesto gdje bi mogli nastaviti normalno funkcionirati i
baviti se sportskim aktivnostima. To nije toliko nemoguće, lakše je
riješiti taj dio nego imovinsko-pravnia pitanja.

Bajamontuša bi mogla biti atraktivna, ali…

U kojoj je fazi prijava za Europsku prijestolnicu kulture?

– To je u korelaciji s pokrenutom izradom Strategije. Split nije
imao izrađenu Strategiju razvoja kulture do 2020. To smo pokrenuli i ona
je pri kraju. Uskoro će ići na javnu raspravu, a usporedo s tim je
kreativni tim radio na idejama. Dobro nam je došlo i što je Neil
Peterson iz Liverpoola ušao u savjetodavni odbor. Pripremili smo jako
puno toga i u ponedjeljak planiramo da taj tim prezentira javnosti što se
napravilo i u kojem pravcu ide Split u kandidaturi. U siječnju
očekujemo usvajanje Strategije, a prijava je u travnju. Do tada ćemo
sigurno predati aplikacije, a nakon toga komisija odlučuje o dvije
najbolje prijave svih gradova. Ako uđemo u finale s još jednim gradom
slijedi još jedna godina pripreme aplikacije i u tom pripetavanju će se
odlučiti koji je grad najbolji.

U slučaju da Split pobijedi, što će to značiti za grad?

– Mi već sada imamo koristi od toga, jer vjerujem da ćemo
iznjedriti Strategiju u kulturi koju do sada nismo imali. Dobit ćemo niz
dobrih ideja, jer je osnovna ideja Europske prijestolnice kulture da mi
imamo ideju što želimo, a oni bi je trebali prepoznati kao kvalitetnu
ideju koju samo treba potaknuti. Moramo sami znati što želimo i da te
želje budu u skladu s politikom EU. Sama Strategija će pokazati kako
vidimo kulturu budućnosti i kako vidimo razvoj grada i razvoj
gospodarstva naše regije potican na vrijednom resursu kulture koji mi
imamo.

To će nam olakšati pristup EU fondovima, imat ćemo već
pripremljene neke projekte, a najveći dio tih sredstava čak i ne ide
samo za kulturne djelatnosti, već se veći dio može povući za
infrastrukturu grada. Međutim, ne smijemo se prenapregnuti u
definiranjima naših ciljeva jer će to zahtijevati i proračunske napore
Grada. Moramo biti realni u smislu onog što Grad stvarno može. Poanta je
da se to što će se dogoditi 2020. događa stalno, a ne da se događa samo
jednu godinu, pa da nakon toga imamo prazne zgrade ili infrastrukturu
koju ne koristimo.

Bilo je govora i o vraćanju Bajamontuše, je li to još aktualno?

– Što se tiče Grada mi smo skloni toj ideji s obzirom da bi ona
mogla biti vrlo atraktivna. Postoji dvojba može li se replika
Bajamontuše vjerno napraviti na osnovu postojećih fotografija. Društvo
prijatelja kulturne baštine je planiralo napraviti repliku u gipsu s
kojom bi mogli pokazali da je to ipak moguće izvesti. Međutim, to bi
zahtijevalo ispunjavanje određenih procedura. Na tom je mjestu planirana
moderna fontana kao nekakav aneks natječaja za Rivu što je radio 3LHD.
Pretpostavljam da bi trebalo zadovoljiti i neke druge struke, ali što se
tiče same ideje – ja sam za.

Zoološki vrt u – Žrnovnicu

Ima li kakvih novosti vezanih uz Zoološki vrt? 

– Dogovorili smo da urbanisti nađu lokaciju gdje bi u budućnosti
mogao biti Zoo koji bi prostornim mogućnostima i uvjetima mogao
garantirati da će sve životinje imati uvjete i standarde 21. stoljeća,
što nije moguće danas na Marjanu. Moderni zoološki vrtovi ne priznaju
čelične kaveze i ostale uvjete u kojima se danas nalaze životinje na
Marjanu, a osim što želimo biti grad prijatelj životinja imamo i vrlo
negativne komentare posjetitelja Zoološkog vrta i komentare na
internetskim stranicama koji idu do toga da smo na nekima proglašeni
najgorim Zoološkim vrtom na svijetu. Ideja je da se odredi prostor, a
meni se čini da je Žrnovnica najpovoljnija.

U razgovorima smo s Državnom
agencijom za upravljanje državnom imovinom i MORH-om oko prazne
vojarne. S ravnateljem Zoološkog vrta smo obišli lokaciju i utvrdili da
površinom, infrastrukturom i pozicijom odgovara Zoološkom vrtu kakav bi
mi htjeli. Od strane MORH-a taj objekt nije određen kao perspektivan u
smislu da bi ga vojska namjeravala iskoristi za sebe i sada smo u
razgovorima s Državnom agencijom za upravljanje državnom imovinom da
vidimo kakve su mogućnosti da se prostor dodijeli Splitu.

Što će biti s prostorom na Marjanu gdje se sada nalazi Zoološki vrt?

– Javna ustanova je dobila zadatak da provede javni natječaj koji
bi prošao sve razine, od struke do javnosti, gdje bi se razradile razne
ideje što bi na toj lokaciji u budućnosti moglo biti, s tim da što god
bude bit će u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša, tako da odmah
demantiram nekakve moguće zle komentare da se tu planira nekakva nova
gradnja. Hoće li se u javnim raspravama doći do toga da tu bude centar
za domaće životinje ili neki bio-park ili možda samo prostor za ptice
vidjet ćemo.

Bilo je i ideja da tu bude neka vrsta Zoološkog vrta s
ekranima, da to bude multimedijalni prostor koji bi pričao neke svoje
priče. To ćemo prepustiti struci i zainteresiranoj javnosti, a nama je
želja da to bude dovoljno atraktivno i edukativno tako da roditelji i
djeca i dalje taj dio mogu koristiti kao izletište sa svim popratnim
sadržajima gdje mogu provesti jedan dan i biti što više biti u prirodi.

Kako komentirate sukob na relaciji Društvo Marjan – Javna ustanova?

– Mislim da u našem društvu nema dovoljno dijaloga i da nije baš
svako rješenje u tome da se dižu prijave, pogotovo ne prema relativno
novoj upravi koja je tu tek godinu dana. Koliko sam shvatio, neke
zamjerke idu iz redova nekih prošlih vremena, a svakome treba dati malo
vremena. Po meni postoje bolji načini za suradnju. Društvo Marjan i
Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan trebaju biti u simbiozi.
Namjeravali smo uključiti Društvo u upravljačku strukturu, ali očito je
da se pogled iznutra i izvan značajno razlikuje. Puno lakše se izvan
čini nešto riješiti nego kada se preuzme upravljačka uzica u ruke.

Planiramo i azil za napuštene životinje

Ima li šanse da Splitu u skorijoj budućnosti dobije azil za napuštene životinje?

To nam je veliki problem i želja nam je da on bude u Splitu.
Trenutna je situacija takva da niti jedna veterinarska stanica nema
adekvatne uvjete koje propisuje zakon. Jedan od uvjeta je da azil mora
biti kilometar ili dva udaljen od prvih kuća. S obzirom na to da je
Split gusto naseljen i na takvom teritoriju kakav je, ni jedna
veterinarska stanica po novim uvjetima nije bila u mogućnosti javiti se
za koncesionara, tako da je sadašnji koncesionar u Šibeniku.

To stvara
bojazan brojnih udruga ljubitelja životinja koje se boje što će se
dogoditi s tim životinjama kada im nisu na oku. U tom dijelu smo
donijeli odluku da urbanisti pronađu pogodan prostor, po mogućnosti u
vlasništvu Grada, za gradnju azila. Za sada su mi rekli da postoji jedna
potencijalna lokacija koja bi mogla udovoljiti tim kriterijima, a nakon
toga bi vidjeli je li moguć model da Zoološki vrt vodi azil za
životinje kao u Zagrebu ili bi išli na model da Grad ide sa zemljištem i
da nađemo investitora koji bi izgradio sve potrebne objekte, pa da se
ide na model javno-privatnog partnerstva.

Koliko će najavljena porezna reforma, kojom bi se trebale
povećati plaće radnika, a smanjiti prihodi jedinica lokalne samouprave,
utjecati na realizaciju najavljenih projekata? 

– Još ne znamo koje su Vladine mjere, a čuo sam da se priprema
još jedna mjera koja bi kompenzirala gubitke lokalnim jedinicama vezano
za vodnu naknadu. Kada budemo znali mjere, znat ćemo efekt plusa i
minusa. Proračun bi se trebao realizirati bez obzira na tu mjeru.
Vjerujemo da će bar 50 posto biti refundirano kroz neke druge mjere, da
će se potaknuti povećana potrošnja zbog čega se ova mjera i provodi.
Usto, trebale bi se potaknuti i gospodarske aktivnosti koje će dovesti
do punjenja proračuna, ali neovisno o tome ovi bi se projekti trebali
realizirati.