U Imotskoj krajini sve intenzivnija sadnja smilja

Posljednjih godina u Imotskoj krajini
uočljiv je trend porasta sadnje smilja, a posebno kvalitetan odmak u površinama
koje će biti zasađene smiljem, očekuje se upravo ove godine. Nažalost, o
količini zasađenog smilja na području Imotske krajine na postoje odgovarajući
službeni podaci, koji bi mogli odgovarati pravom stanju stvari na terenu. Kako
nam je u neformalnom razgovoru rekao jedan od službenika u lokalnom ogranku
poljoprivredne savjetodavne službe , a koji je želio ostati anoniman “nije
moguće ni približno utvrditi točne podatke i pravo stanje stvari na terenu u
pogledu količine sadnje smilja. Ljudi koji se odluče na takvu vrstu djelatnosti
ili kriju prave podatke strahujući od nekakvih nepostojećih vrsta poreza ili s
druge pak strane, iz nepoznatih razloga taj broj prenapuhuju, tako da on nije
stvaran ni realan. Velik broj sadnica smilja zasigurno pristiže i iz susjedne
zapadne Hercegovine kojekakvim kanalima, što sve utječe na ukupan zbroj. Iako,
nekakve objektivne procjene govore kako tek možemo očekivati pravu ekspanziju
sadnje smilja na čitavom području Imotske krajine, nešto slično što se već
događa na području Hercegovine.“

Smilje je biljka koja raste na sunčanim
kamenjarima, koja su relativno škrta zemljom pa čak i vlagom, a kao najvažniji
faktor ističe se upravo izloženost sunčevoj svijetlosti. Može ga se pronaći
samoniklog u prirodi, ali je količina takvog smilja dovedena gotovo do ruba
opstojnosti, zbog prekomjerne berbe neregistriranih birača smilja. Na pojedinim
područjima dalmatinskog zaleđa i otoka gotovo je u potpunosti iskorijenjen,
unatoč visokim kaznama za neovlašteno ubiranje samoniklog bilja.

Unatoč velikim površinama zemlje koje su
smiljem zasađene u susjednoj Hercegovini, ne očekuju se drastičan pad cijena za
urod ove biljke. Tako će se i ovogodišnja otkupna cijena smilja, kako
proizvođači očekuju, kretati oko petnaest kuna za kilogram smilja. U konačnom
procesu finalizacije iskoristivosti smilja, za jednu litra ekstrakta smilja,
postižu se minimalne cijene od petnaestak tisuća kuna. Razumljivo, ulje
ponajbolje kvalitete nadmašuje cijenom čak i navedeni iznos. Stoga je lako
razumljivo što pojedinci u poduzetničkim vodama, razmišljaju o izgradnji
kvalitetne destilerije smilja na području Imotske krajine. S druge strane, tek
se očekuje okrupnjavanje površina koje bi bile zasađene smiljem.

Koliko je sadnja smilja u susjednoj
Hercegovini uzela maha, dovoljno svjedoči podatak kako pojedini mladenci u
hercegovačkim svadbenim salonima, svojim gostima, kao poklon, daruju upravo
sadnice smilja. Prilično zanimljiv i indikativan podatak, u smislu vraćanja
Hercegovine svojim korijenima: smilju i duhanu. Razlika je u tome što se na
smilju može zaraditi uz znatno lakše formalnosti zakonodavnog postupka, koji je
isključen mjera represije, za razliku od prodaje duhana. Uostalom, mnogi će
kazati kako smilje ima puno ugodniji miris od duhana. Hoće li, možda, uskoro
miris industrijski uzgojenog smilja, na području Imotske krajine, u potpunosti
istisnuti miris vriska ili drugih autohtonih biljaka na ovom području?