Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5f74514b6f52df98008b458c/80
Foto: Twitter Vlade RH

Jandroković: 'Opoziv Milanovića u ovom trenutku nije realan'

Postupak izbora predsjednika Vrhovnog sud pretvorio se u pravi verbalni rat s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem.
- Treba biti politički realist. Da biste opozvali predsjednika Republike morate imati dvije trećine saborskih zastupnika koji će podržati tu odluku. U ovome trenutku to nije realno, rekao je Gordan Jandroković, predsjednik Sabora u emisiji Hrvatskog radija.

Postupak izbora predsjednika Vrhovnog sud pretvorio se u pravi verbalni  rat s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem. Premijer Andrej Plenković nazvao je to političkim divljaštvom. 

- Ponašanje, stavovi, način na koji komunicira predsjednik pa i ono što smo čuli od zastupnika Pupovca je negdje na rubu ustavnog ponašanja. Naravno isto tako i kod izbora predsjednika Vrhovnog suda gdje se predsjednik ponašao izvan Ustava i zakona, upućuje da ima elemenata za takvo što, ali to u ovom trenutku nije realno.

Predstavnici Mosta danas su jasno rekli da će podržati Milanovića što znači, rekao je Jandroković, da nije moguće do brojke veće od 101 zastupnika.

Predsjednik će se vjerojatno nastaviti ponašati na isti način. To ponašanje je potpuno neprimjereno, ima i elemenata kršenja Ustava i zakona, ali parlamentarna brojka od dvije trećine zastupnika odlučuje o tom postupku, dodao je.

Na pitanje bi li išli u tu proceduru kada bi imali potporu, Jandroković je rekao da o tome nisu još razgovarali.

- Proces je dinamičan, vidjet ćemo što će donijeti idući dani, mjeseci, godine. Reagirat ćemo u skladu s onim što smatramo da je ispravno i s onim što kao politički realisti smatramo da se može ostvariti, ustvrdio je Jandroković. 

HDZ-ov veteran Vladimir Šeks zaziva postupak privremene nesposobnosti Milanovića. Jandroković kaže da o tome nisu razgovarali te da je to stav Šeksa koji je iznio očito iziritiran onime što je Milanović o njemu iznio. 

Milorad Pupovac optužio je Milanovića za pokušaj utjecaja na zastupnike manjina prijetnjama. Jandroković je rekao da nije imao spoznaja o tome te da ga je neugodno iznenadio način na koji predsjednik Milanović komunicira sa zastupnicima.

- Nisam znao da komunicira s nekima od njih iz vladajuće većine. Kada sam vidio da on njih naziva bijednicima, da prijeti USKOK-om, zaista je nešto što dosad nije viđeno u Hrvatskoj, o tome ćemo sigurno voditi računa u budućnosti.

Milanović u prozivkama nije zaobišao ni Jandrokovića koji mu je poručio da za njega više nije politički sugovornik te da je osoba "očitog poremećaja ponašanja i vjerojatnoga poremećaja ličnosti".

- Sve sam rekao u subotu, ovo za mene više nije politička borba, ona nadilazi ono što je smatram uobičajenim i normalnim u političkom životu. Tom izjavom sam rekao što o njemu mislim i kako ću se ubuduće prema njemu ponašati.

Milanović je nakon odluke Ustavnog suda zatražio od DSV-a da raspiše novi javni poziv za izbor predsjednika Vrhovnog suda. Milanović jasno poručuje da njegova kandidatkinja ostaje Zlata Đurđević, koja će se ovoga puta prijaviti na natječaj. S druge strane HDZ poručuje da je neće podržati.

- Cijeli postupak koji je Milanović započeo bio je neustavan i nezakonit. Opočetka smo upozoravali da je javni poziv dio zakona o sudovima i da ne možemo birati predsjednika Vrhovnog suda ako ne poštujemo proceduru koju je Sabor izglasao 2018. uz blagonaklonost i zastupnika SDP-a, međuostalim i Orsata Miljenića, sadašnjeg predstojenika Ureda Zorana Milanovića. Milanović je ustrajao na svojoj taktici koja je bila temeljena na zakonskom nasilju, vrlo grubo je pokušao progurati svoju kandidatkinju, očito ostvarivao i kontakte s jednim dijelom zastupnika nadajući se da će ih pridobiti na svoju stranu. To na kraju nije prošlo, odbio sam staviti njegov prijedlog na dnevni red. Oglasio se i Ustavni sud koji je rekao da je Zakon u skladu s Ustavom. Tu je Milanović doživio potpuni poraz, politički i pravni, i vjerojatno je to razlog za ovakvo ružno i uvredljivo ponašanje prema svakome tko je iznio svoj stav, rekao je Jandroković.

- Svatko tko se suprotstavio Zoranu Milanoviću bio je od njegove strane na najružniji način okarakteriziran, difamiran, to dosada još nije viđeno. Sigurno mu to nećemo honorirati. Jako je naštetio svoj kandidatkinji, da se javila na javni poziv vjerojatno bi tijek rasprave drugačiji. Nisam siguran da bi bila izabrana, ali bi u demokratskoj atmosferi o tome razgovarali. Đurđević je pristala sudjelovati u nedemokratskoj proceduri i tu je pogriješila. Sasvim sigurno neće dobiti podršku HDZ-a niti najvećeg dijela zastupnika vladajuće većine u Saboru, a čuo sam da određen dio zastupnika oporbe ju neće podržati.  Ne vidim smisao u njenoj kandidaturi, dodao je predsjednik Sabora.

Samim time što je Milanović rekao da je Đurđević njegova kandidatkinja i prije raspisivanja javnog poziva, poručuje Jandroković, obeshrabrio je ostale i poručio im da se ne jave na natječaj.

- Kao što je njegovo pravo predlagati, pravo zastupnika je da kažu svoj stav o određenoj osobi i vidljivo je da Đurđević neće dobiti podršku. Tražit ćemo drugog kandidata, rekao je Jandroković dodajući da zadnju u cijeloj priči ipak ima Hrvatski sabor. Dok se ne izabere predsjednik Vrhovnog suda tu će dužnost obavljati njegov zamjenik.

Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sesa kojemu mandat ističe u srpnju najavio je da se neće javiti na novi javni poziv. Most prikuplja potpise za njegov opoziv.

- Iz ponašanja zastupnika Mosta vidite što znači neustavno ponašanje predsjednika Republike. Ako on promovira takvo ponašanje, naravno da će ga i neki drugi slijediti. Sada Grmoja najavljue da ću ja odbiti njihov prijedlog jer nisu oni ovlašteni da predlažu opoziv predsjednika Vrhovnog suda.  Da, nisu ovlašteni i samim time je procedura besmislena. Ovo govorim da naglasim koliko je važno poštivati Ustav i zakon, i da nitko nije iznad njih. Nažalost, Milanović se počeo ponašati kao da je on iznad Ustava i zakona i mislio je da političkom snagom, zamislio je da ju imao, progurati svoju kandidatkinju, rekao je Jandroković.

- Kada ne postoje Ustav i zakon, kada ne postoji pravna država, onda vladaju kaos i anarhija u kojima najbolje prolaze nasilnici. Onda običan čovjek nije zaštićen od nasilnika, dodao je.

Jandroković je ponovio da je Ustavni sud rekao da je Zakon o sudovima u skladu s Ustavom te da više nije važno što itko misli.

- Milanović je glasao za 10 ustavnih sudaca 2016. kad je bio zastupnik u Saboru, da bi ih nazvao na jedan ružni način, on dovodi u pitanje njihov legitimitet, legalitet. Ako ste nedosljedni, to će vam se otkriti kroz argumentiranu raspravu i iz toga razloga je Milanović ni ne želi, jer zna da u takvoj raspravi gubi i zato poseže za verbalnim nasiljem, difamacijom. Svatko tko se uključi u tu raspravu, ako ima drugačiji stav od njegovog, on ih uvrijedi, okleveta. Iz tog razloga jedan dio ljudi uzmiče pred nasilnicima, ne žele imati tu vrstu neugodnosti. Društvo u cjelini i mediji trebaju osuditi takvo ponašanje. Ne sjećam se da je netko u javnom životu koristio terminologiju kao što je koristi Milanović, to je štetno. Ako se ne zaustavi i drugi će na taj način komunicirati. Kad verbalno nasilje dođe do vrhunca, znate što slijedi, poručio je Jadroković dodajući kako protagonosti političkog života ne mogu govoriti baš sve što misle.

Povjerenje javnosti u pravosuđe je sve manje. Jandroković je rekao kako nema dileme da treba raditi na tome da hrvatsko pravosuđe bude efikasnije i kvalitetnije. Dodaje i kako treba razbiti famu da je izbor jednog čovjeka ključan za reformu pravosuđa te da je puno šira sama reforma od samog izabira predsjednika Vrhovnog suda.

- Odgovornost politike je stvoriti uvjete da pravosuđe može funkcionirati bolje. Ali nije  sva odgovornost na politici, osim predsjednika Vrhovnog suda sve ostale rukovodeće funkcije odabiru članovi DSV-a. Većinu u DSV-u čine ljudi iz pravosuđa, rekao je.

Sustav se ne rješava "trulih jabuka", a ljaga pada na sve.

- Mislite vraćanje odgovornosti politici za izbor čelnih ljudi sudova?  O tome nismo razgovarali, ali sigurno da će situacija sa Zdravkom Mamićem otvoriti ta pitanja. Mi ne možemo pojedinačno suditi o onome što smo čuli, ne bih se uvlačio u to, ali ako vidimo da sustav ne funkcionira, treba onda raspravljati, nema tabu tema, poručio je šef Sabora. 

Država plaća odštete za preduga suđenja. Događa li se išta u tom slučaju odgovornim sucima i predsjednicima sudova koji ne pokreću postupke protov njih? Jandroković je istaknuo kako to nije u nadležnosti politike ni Sabora.

- Sigurno da postoje određene sankcije, ali ne mogu izravno odgovoriti jer to nije u zoni moje nadležnosti, rekao je Jandroković dodajući da će imati tematsku sjednicu o stanju u pravosuđu. 
hr Mon Mar 29 2021 16:32:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5c6c41060e4938b3b38b4601/80
Foto: PIXABAY

U Hrvatskoj prvi put transplantirana oba plućna krila

To je prvi put da je u Hrvatskoj izvedena ovakva operacija

Unutar 8 sati su oba dva plućna krila implantirana. S obzirom na to da se prvo implantira desna strana za to pluće je čak vrijeme ishemije odnosno u implantaciji je bilo nešto kraće. A onda druga strana, lijeva strana, ona je možda sat vremena kasnije ali unutar svih parametara smo se uspjeli držati, rekao je kirurg Dorian Hiršl za HRT. 

- Pluća su bila odlična po svim parametrima i plinskim analizama i veličinom. - dodao je Hiršl. 

U isto vrijeme 40-ak stručnjaka, predvođeni austrijskim kolegama, u KBC-u Zagreb pripremalo je pacijenta za transplantaciju. 

To je prvi put da je u Hrvatskoj izvedena ovakva operacija, a prim. dr. sc. Jasna Špiček Macan objasnila je da je svaki korak u anesteziji bio mali uspjeh. 

- Što je dalje išlo to je bilo jasno, da mi to radimo, da mi to uspijevamo, da nam to zaista ide, da znamo - rekla je. 

Ante Ćorušićravnatelj KBC-a Zagreb, rekao je da KBC već dugo transplantacijski program pluća kombinira s AKH u Beču. Voditelj operacije bio je doktor Konrad Hoetzenecker iz Austrije, a hrvatski liječnici su asistirali. Operacija je trajala cijelu noć.  
Pluća 50-godišnjeg muškarca bila su uništena brojnih plućnim bolestima, kombinacija KOPB-a, sarkoidoze i plućne hipertenzije. 

Pacijent je na respiratoru i zasad se uspješno oporavlja.

- Ako tako bude i dalje, pacijent će danas biti skinut s respiratora i očekujemo njegove prve samostalne udahe, kaže Hiršl.

Bude li sve teklo prema planu, ispred njega su još godine normalnog života. To ovisi o dobi pacijenta, o davatelju, primatelju, imunološkom sustavu te da je vrlo teško donositi procjene, ali da postoji mogućnost velikog perioda za preživljenje. U isto vrijeme transplantirano je i srce istoga donora. U prva tri mjeseca 2021. u KBC-u Zagreb obavljeno je 10-11 transplantacija srca, za što Ćorušić kaže da je već postalo rutina. Iako je donor iz Hrvatske i njegovim je organima - plućima, srcem, jetrima i bubregom spašeno četiri života - neprimjereno je objavljivati njegov identitet.

-To se ne smije raditi, to nije dobro, to nije korektno i pošteno. To je jedan udar na hrvatski donorski program koji je najbolji na svijetu. I mi ćemo kao bolnica vjerojatno zbog toga dobiti odgovarajuće ukore i od Eurotransplanta i od našeg Ministarstva zdravstva - rekao je ravnatelj Ćorušić.

hr Sun Apr 18 2021 21:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5c2c7db10e4938896a8b457b/80
Foto: D.N.

Na Klisu gorjela trava i nisko raslinje!

Požar je zahvatio travu i nisko raslinje
Danas, oko 18,30 sati vatrogasci su dobili dojavu o požaru na području Klisa. 

Na teren je izašlo sedam vatrogasaca DVD-a Klis s tri vozila. Kako doznajemo, požar je zahvatio travu i nisko raslinje. 

Opožarena površina iznosi oko 2000 kvadratnih metara. 


hr Sun Apr 18 2021 21:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5fec752a6f52df5b868b464d/80
Foto: DalmacijaNews

Šef splitske infektologije: Na respiratoru smo imali 34-godišnjaka bez komorbiditeta

Među hospitaliziranima je sve više mlađih, neki od njih nemaju druge kronične bolesti

U posljednja 24 sata 1565 novih slučajeva zaraze koronavirusom u Hrvatskoj i još 39 preminulih osoba. Uspoređujemo li broj hospitaliziranih i onih na respiratoru, današnje brojke su dvostruko veće nego one prije mjesec dana. 

Bolnički kreveti na Covid odjelima ponovno se ubrzano pune, u bolnici u Dubravi liječi se 380, a u splitskoj bolnici više od 180 pacijenata. - piše RTL.

- Situacija definitivno, mogao bih reći, ide prema nekoj svojoj kulminaciji, bolnice su ponovno dobrim dijelom pune, Dubrava se sve više puni. Kada ćemo dosegnuti vrhunac, očekujemo u periodu 7-10 dana iako nisam potpuno siguran da je brojka hospitaliziranih, kako neki govore, dosegla vrhunac. - kaže pulmolog Saša Srića.

Među hospitaliziranima je sve više mlađih, neki od njih nemaju druge kronične bolesti.  

- Prosječna dob umrlih je za 10 godina niža nego u zimskom razdoblju i jednako tako i prosječna dob onih koji su na respiratoru je za jedno 7-8 godina niža, najmlađi bolesnik koji je bio na respiratoru, nedavno je skinut imao je 34 godine i nije imao nikakve komorbiditete. - govori predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split Ivo Ivić.

Stanje pacijenata, upozoravaju liječnici, često se brže pogoršava.

- Splitska bolnica je organizirana na način da se druge djelatnosti moraju reducirati da bi se proširili kapaciteti covid bolnice. U ovom času smo tu gdje jesmo i nije potrebno na taj način, ako se tako dogodi mi ćemo se opet na taj način ponašati. - istaknuo je Ivić.

Na isti način rade i ostale bolnice. Ono što je sigurno je da hitni i onkološki pacijenti manjak kapaciteta i medicinskog osoblja neće osjetiti, no svi ostali bi mogli. - piše RTL.

hr Sun Apr 18 2021 19:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5ce63cc129111cc59d8b4593/80

Vakula o zatopljenju: Koliko nam je prosječno toplije nego prije?

Zatopljenje je vidljivo u svim godišnjim dobima, pri čemu najizraženije diljem Hrvatske ljeti...
Premda neki posljednjih razmjerno hladnih dana i tjedana dovode u sumnju globalno zatopljenje i klimatske promjene - dokaza u njihovo postojanje je napretek. Uostalom, zašto i sve ove meteorološke ekstreme, pa i ovomjesečnu hladnoću, gdjekad čak i rekordno hladne dane - ne tumačiti kao pokušaj prirode da postigne neko ravnotežno stanje?! A da je u toplijem nego prije - neprijeporno je - još jednom će u ponedjeljak, 19. travnja 2021. potvrditi i Svjetska meteorološka organizacija. - piše Zoran Vakula za HRT.

Porast srednje godišnje temperature posljednjih desetljeća

"Priložene slike i grafovi su preliminarni, neslužbeni, još nepotvrđeni od strane klimatologa DHMZ-a, koji će posebna službena klimatološka izvješća objaviti nakon detaljnijih analiza svih raspoloživih i verificiranih podataka.

No, i pomoću ovako nesavršenih podataka koji su se koristili u pripremi ovog teksta vidljiv je očiti porast srednje godišnje temperature zraka za meteorološke postaje Zagreb Maksimir i Split Marjan.
Pritom se mog primijetiti i dosadašnje ekstremne godine - u Zagrebu najhladnije 1956. i 1962., kada se temperatura analizira "na jednu decimalu", te najtoplija 2019., a u Splitu 1980., odnosno 2018. godina.

Podjednaki grafikoni postoje i za druge meteorološke postaje DHMZ-a, uz male razlike u rekordnim godinama, posebice kada se uspoređuju kopnene i primorske postaje. Naravno, i uz različite početke mjerenja."

Razlike u 2 posljednja 30-godišnja razdoblja

"Možda će nekima još zanimljiviji i informativniji biti oni koji uspoređuju porast srednje 30-godišnje temperature zraka po godišnjim dobima i mjesecima, i to ne samo za Zagreb Maksimir i Split Marjan, nego i za Osijek, Gospić, Rijeku i Dubrovnik!?"

Najveća zatopljenja ljeti, a najmanja tijekom jeseni i zime

"Zatopljenje je vidljivo u svim godišnjim dobima, pri čemu najizraženije diljem Hrvatske ljeti, a najmanje tijekom jeseni, ponegdje zime, kao primjerice u Splitu i Dubrovniku."

Najveća zatopljenja većinom u kolovozu, a najmanja u rujnu

"Analiziraju li se porasti 30-godišnje srednje mjesečne temperature zraka po mjesecima - najveći su uglavnom u kolovozu, od spomenutih gradova samo u Osijeku u siječnju, a najmanji porasti zabilježeni su većinom u rujnu - u Zagrebu, Osijeku, Gospiću i Splitu - te u listopadu u Rijeci i prosincu u Dubrovniku.

Brojčano najmanje odstupanje od srednjih 30-godišnjih mjesečnih vrijednosti od spomenutih je mjesta u Osijeku, Splitu i Dubrovniku, a najveće u Zagrebu, koji postaje sve izraženiji "toplinski otok"." - piše Vakula. 
hr Sun Apr 18 2021 17:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .