Predsjednik splitskog HDZ-a i 5. na listi u X. izbornoj jedinici, Petar Škorić, u razgovoru za Dalmacija News otkrio je kako će sve mjere biti usmjerena razvoju Dalmacije...

U parlamentarno razdoblje svi dalmatinski političari spominju Dalmaciju i potrebu ulaganja u njen razvoj. Narod je i više nego sit svakakvih obećanja političara, koji zaborave odakle čim prođu tunel sv. Rok. Zbog čega ste vi i vaše kolege s liste drugačiji? Koji su to projekti koji će Dalmaciju dignuti na noge?

- Drugačiji smo jer imamo sposobne i dokazane kandidate koji koji su se na različitim područjima dokazali i stekli znanje i iskustvo služeći svome narodu. To su ljudi koji imaju viziju, znanje i sposobnost za velike projekte i koji će raditi u razvoju svih segmenata društva.

Mi nećemo samo obećavati - mi ćemo jasno definirati, planirati i realizirati!

 Dalmacija ima sve preduvjete da može i mora generirati veći gospodarski rast, a ne da nam se sve temelji i ovisi na turizmu. Zato je HDZ -u prvi prioritet i prva obveza, kroz neiskorištene industrije, dovesti nove investicije i snažno pokrenuti gospodarstvo, te zaposliti sve koji žele raditi. To znači da naša Vlada neće igrati ulogu promatrača već će različitim razvojnim i ekonomskim mjerama utjecati na rast zapošljavanja, rasterećenje poreznih obveznika, jačanje poljoprivredne proizvodnje i industrije. Poduzetnicima i obrtnicima smanjit ćemo namete na rad. Uz smanjenje opće stope PDV-a i podizanje granice ulaska u sustav PDV-a, smanjit ćemo porez na dobit na 18%, povećat osobni odbitak sa 2600 kn na 3700 kn.

Pored navedenih mjera, našim gospodarskim subjektima na području Splita i Dalmacije ćemo pomoći pokretanjem velikih infrastrukturnih razvojnih projekata, poput Pelješkog mosta i kvalitetnije prometne povezanosti. Zatim su tu nove iskrcajne i ribarske luke poput Makarske, Jelse, Starigrada i Supetra, te početak izgradnje ribarske luke u Komiži i u Brižinama u Kaštelima. Tu su i projekti melioracije Sinjskog i Imotskog polja. Posebne mjere su napravljene za „spajanje“ turističke ponude u priobalju i na otocima s poljoprivrednom proizvodnjom u zaobalju, kao i za jačanje turizma i drugih gospodarskih djelatnosti u Zagori.

Sve mjere ćemo usmjerili prema tome da Dalmacija bude područje novih investicija, koje će potaknuti gospodarski rast i donijeti prosperitet cijelom području, što će građanima omogućiti da rade i dobro žive od svoga rada. Za sve navedeno i jaki Split treba nam jaka i čvrsta Hrvatska vlada koja će realizacijom ambicioznog gospodarskog programa vratiti vjeru i optimizam u bolju Hrvatsku budućnost.

Što biste izdvojili od dosadašnih investicija i ulaganja u Split?

- Na žalost nemam ništa za izdvojiti jer ništa nisu ni napravili, sve je ostalo samo na praznim obećanjima. Milanovićeva vlada je po pitanju investicija u širokom luku zaobilazila Split i Dalmaciju, kojima ništa dobra nisu donijeli u četiri godine vlasti. Iza sebe ostavili su samo četiri godine izolacije i stagnacije. Sve su izlagali i danas bez imalo srama ponovno paradiraju našim rivama tražeći povjerenje.

Već neko vrijeme ulazite u problematiku Karepovca. Tko je odgovoran za Karepovac i njegovo zapuštanje, Grad ili država? Do koje je mjere došlo s tim problemom, hoće li građani Splita plaćati u konačnici propuste političara?

- Kao Splićanin najbolje znam što bi rješavanje Karepovca značilo za budućnost grada i kvalitetu života svih građana. Trenutno najveću odgovornost ima gradonačelnik Baldasar kao i tehnički ministar Dobrović jer ništa nisu poduzeli oko povlačenja bespovratnih sredstava iz EU fondova koje imamo na raspolaganju, a i prolognirano je usvajanje Plana gospodarenja otpadom. Stoga ćemo odmah zatražiti usvajanje Plana gospodarenja otpadom, a od resornog Ministarstva i Fonda za zaštitu okoliša da s gradom Splitom pripreme i realiziraju mogućnost financiranja sanacije Karepovca bespovratnim sredstvima EU, koje se kao opcija sada ne razmatra zbog neznanja, čime ćemo spriječiti plaćanje ogromnih penala koji na dnevnoj bazi mogu biti po nekoliko desetaka tisuća € mjesečno (ovisno BDP-u i količini odloženog neobrađenog otpada). Sanacija Karepovca mora odmah početi.

Vidimo probleme sa prometnom infrastrukturom u Splitu, koja je posebno izražena tijekom turističke sezone. Tko je odgovoran za kaos koji nastaje svakog lipnja?

- Nije riječ samo o neodgovarajućoj prometnoj infrastrukturi u gradu i u pristupima Splitu. Nekoliko desetina tisuća objekata u istočnim dijelovima Splita nema niti kanalizaciju, a pojedina naselja su sa lošom vodom i strujom. Odgovorni su prije svega oni koji su obećavali 4 godine, a nisu ništa napravili. Prisjetimo se samo obećanja o projektu Istočne obale, čija realizacija je mogla u najvećoj mjeri rješiti prometnu zagušenost grada - a što su napravili - ništa. Čak nam je i sam gradonačelnik priznao kako se po pitanju Istočne obale puno više napravilo u 4 mjeseca HDZ-ove vlade, nego u 4 godine bivše SDP-ove vlade.

Koja su rješenja, možete li vi kao Saborski zastupnik utjecati na takve probleme?

- Uvjeravam Vas, niti jedan veliki ili razvojni značajan projekt nije moguće realizirati bez suglasja loklane i državne razine. Upravo tu vidim priliku svog djelovanja u budućnosti, a to je da budem poveznica i operativni lider koji će na najaktivniji mogući način tražiti sinegriju državne i lokalne vlasti na realizaciji velikih razvojnih projekata.

U svojoj kampanji spominjete brzu cestu Split-Omiš i zaobilaznicu. Kolike su šanse da se u dogledno vrijeme pokrenu projekti izgradnje brze ceste i zaobilaznice, koje su itekako zahtijevne ali i jako skupe?

- Dosta je više praznih priča o zaobilaznici Split-Dugi Rat-Omiš, o čijoj se izgradnji godinama obećava i priča. Došao je trenutak da taj problem riješi. Prihvaćena je studija izvodljivosti i nakon prihvaćanja ekološke studije krećemo s pripremom projekta za kandidiranje izgradnje iz EU fondova. Riječ je o velikim sredstvima od 272 milijuna eura, pa će se krenuti s faznom gradnjom.

Međutim, mi nećemo sjediti i čekati njenu izgradnju. Sramotno je da imamo izgrađenu novu modernu prometnicu koja se ne koristi jer završava tunelom iznad kanjona Cetine koji ne vodi nigdje, te stoji jer nam nedostaje most i kratki tunel da se cestovno povežemo s Naklicama i alternativnim pravcem preko Tugara sa Splitom. To je najbrže rješenje za alternativni spoj Omiša i Splita, koji će poboljšati sigurnost građana i rasteretiti Jadransku magistralu do konačnog završetka izgradnje nove ceste Split-Dugi Rat-Omiš.

Navijači sve više prigovaraju HDZ-u zbog HNS-a i prolongiranja provedbe Zakona o sportu.

- Odmah da razjasnimo neke stvari. Sjetimo se da je nekadašnji ministar Jovanović najavio isušivanje močvare, pa se postavlja pitanje zašto to nije napravio SDP u svom četverogodišnjem mandatu?!

Mi smo u više navrata oštro reagirali zalažući se za izgradnju pravednijih odnosa i rješavanje nagomilanih problema i anomalija u hrvatskom nogometu čije je ishodište HNS. Isto tako, učinili smo sve da odmaknemo politiku od Hajduka i na tome ćemo istrajavati i u HNS-u.

Podsjećam da smo među prvima zatražili od ministra Šustara da ne pokreće izmjene Zakona o športu, već da potakne sve institucije na njegovo provođenje.

Prema tome, za HDZ je Zakon o športu na snazi i mi ćemo kad dođemo na vlast osigurati njegovo provođenje kao is vih drugih zakonskih propisa. To je javno obećao budući predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je i najavio uvođenje financijske odgovornosti u sportskim klubovima i savezima, kako bi njihovo poslovanje učiniti transparentnijim.

Prema podatcima iz sustava e-visitor, u prvih šest mjeseci ove godine u smještajnim objektima Imotske krajine boravilo je 3.030 gostiju koji su ostvarili 19.177 noćenja. Povećanje je to od 92% u dolascima te 121% u noćenjima u odnosu na rekordnu 2021. godinu kada su imali 8.611 noćenja u prvih šest mjeseci.

Kao i proteklih godina najbrojniji su gosti iz Njemačke koji su ostvarili 8.608 noćenja, zatim slijede gosti iz Poljske sa 2.517 noćenja i Hrvatske s 1512 noćenja.

Sudeći prema rezervacijama, iz Turističke zajednice Imota očekuju jako dobre rezultate i u tri najizdašnija turistička mjeseca koja slijede.

Muzej Domovinskog rata u Splitu organizira izložbu „Operacija „Miljevci“ – 30. obljetnica“. Otvorenje izložbe održat će se u utorak 05. srpnja 2022. u 20 sati u atriju Gradske uprave Grada Splita (Banovina), a izložba će se moći pogledati do 20. srpnja 2022. svakog radnog dana od 8 do 18 sati.

Operacija „Miljevci“ je jedna od prvih i najznačajnijih napadnih operacija Hrvatske vojske na prostoru šibensko-drniške bojišnice, a i na prostoru cijele Dalmacije. Započela  je u noći s 20./21. lipnja i trajala je praktički jedan dan, do 22. lipnja, s tim da je 23. lipnja 1992. godine odbijen pokušaj srpskog protunapada. Snage Hrvatske vojske sastavljene od 113. brigade, 142. brigade, 72. bojne Vojne policije satnija Šibenik, uspjele su u jedan dan osloboditi svih sedam naselja koja čine područje Miljevačkog platoa te odbiti neprijateljski protunapad u čemu im se priključilo i topništvo 141. brigade Hrvatske vojske. Operacija je imala velik utjecaj na podizanje morala Hrvatske vojske i stanovništva Hrvatske.

Izložba je multimedijska te je zamišljena kao kombinacija edukativnih panoa, fotografija, video materijala i predmeta vezanih za operaciju „Miljevci“.

Autor izložbe je Matej Gabrilo, a pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija i Grad Split.

Ulaz na izložbu se ne naplaćuje.

Grad Split je u suradnji s Razvojnom agencijom Split - RaST prijavio dva projekta izgradnje dječjih vrtića na Kili i Pujankama na Javni poziv „Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova“ u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. Planirano je da svaki od dva nova vrtića ima po 8 dnevnih boravaka te bi mogao primiti 128 djece (48 jasličke i 80 vrtićke dobi), što čini zajedničku brojku od 256 novih mjesta u gradskim vrtićima. 

Iz sredstava NPOO-a prema pravilima Poziva može se sufinancirati maksimalnih 1.440.000,00 kn po dnevnom boravku ovisno o kategoriji ulaganja, pa je sukladno tome za izgradnju i opremanje Dječjeg vrtića Kila zatraženo 11.520.000,00 kn bespovratnih sredstava, a za Dječji vrtić Pujanke 10.944.000,00 kn.

DV Kila u gradskom kotaru Mejaši adresirat će potrebe istočnog dijela grada koji je posljednjih godina doživio značajan porast broja kućanstava, a kojeg ne prati odgovarajući broj javnih sadržaja poput objekata namijenjenih odgoju i obrazovanju. Izgradnjom novog vrtića na Kili omogućit će se rasterećenje kapaciteta postojećih gradskih vrtićkih ustanova. 

S druge strane, DV Pujanke adresira potrebu za izgradnjom gradskog vrtića unutar obuhvata gradskog kotara Pujanke u kojem trenutno ne postoji nijedan vrtić u vlasništvu grada Splita, već tri privatna vrtića. DV Pujanke je planiran kao novi područni vrtić s kuhinjom koji bi se pripojio gradskoj vrtićkoj ustanovi. 

Novi dječji vrtići na Kili i Pujankama predstavljaju nastavak kontinuiranog ulaganja Grada Splita u predškolski odgoj i obrazovanje te osiguravanje dostatnih infrastrukturnih i materijalnih kapaciteta u splitskim dječjim vrtićima. Grad Split prepoznao je potrebu za većim brojem kapaciteta dječjih vrtića te su u suradnji s Društvom arhitekata Splita provedeni javni natječaji za izradu idejnih arhitektonsko-urbanističkih rješenja za dječje vrtiće Kila i Pujanke. Na taj se način osiguralo da vrtići budu projektirani po najvišim strukovnim standardima, kao i da djeca i budući djelatnici imaju najbolje moguće uvjete boravka i rada.