ROZP: Varanje potrošača stimulirano je propisima

U vrijeme blagdanske
potrošačke groznice Regionalna organizacija za zaštitu potrošača (ROZP)
upozorila je na brojne primjere varanja kupaca, ističući da Zakon o
zaštiti potrošača u tom dijelu štiti trgovce, a ne potrošače, iako je
nepoštena poslovna praksa u Hrvatskoj zabranjena zakonom.

Predsjednik ROZP-a Željko Tomašić kaže da predviđene sankcije očigledno
nisu dovoljne da spriječe varanje, jer ne funkcionira inspekcijski
nadzor.

Hrvatski Zakon o zaštiti potrošača propisuje da potrošač trgovca
može prijaviti gospodarskom inspektoratu samo ako se prethodno žalio
trgovcu koji mu mora dati odgovor na pritužbu u roku od 15 dana. ROZP
smatra da ta odredba u praksi omogućava samo to da trgovac dobije
vremena ukloniti dokaze nepoštene poslovne prakse.

Na konkretnom primjeru od 23. prosinca 2014., prijavljenom
ROZP-u, jedan je trgovac u Karlovcu imao u prodaji veste na čijim je
etiketama pisalo da su od pamuka, dok je na ušivenoj deklaraciji sitnim
slovima pisalo da je sirovinski sastav akril i poliester.

– To znači da pamuka nema ni u tragovima, već se radi o čistoj
sintetici. Sukladno Zakonu o zaštiti potrošača, potrošač može vratiti
proizvod i zatražiti isti takav od pamuka ili povrat novaca, no to nije
mjera koja bi trgovca spriječila da se i ubuduće koristi nepoštenom
poslovnom praksom – kaže Tomašić.

Prema Tomašićevom mišljenju propis da gospodarski inspektori
obavljaju nadzor samo po prijavi i to nakon što trgovac odgovori
potrošaču, predstavlja “moguću stimulaciju trgovaca da varaju, jer će
uklanjanjem dokaza s mnogih vesta jedan dokazani primjer ispasti samo
kao sitna greška”.

On zato kao rješenje nudi da se udrugama za zaštitu potrošača
omogući da javno objavljuju svojevrsne ‘crne liste trgovaca’ te na taj
način upozore potrošače koji ih trgovci varaju.

– Sada to ne možemo raditi jer bi nas trgovci mogli tužiti za
naknadu izgubljene dobiti, a udruge nemaju novaca za višegodišnja
suđenja da dokažu varanje. Primjerice, Društvo Potrošač sudi se osam
godina sa T-comom, ali će oštećeni potrošači, i nakon što Potrošač
pravomoćno dobije spor, opet morati sami tužiti T-com (kao članovi
Udruge Franak). Sve to znači da potrošači nisu zaštićeni nego ih domaći
propisi čine slabijom stranom na tržištu, umjesto da budemo regulator
tržišta – zaključuje Tomašić.