Povelje zahvalnosti za međunarodno priznanje Tuđmanu, braniteljima, Kohlu, Genscheru

Hrvatsku je 15. siječnja 1992. priznalo svih dvanaest članica tadašnje Europske zajednice, a Njemačka, koja je uz Vatikan u tom odigrala ključnu ulogu, taj je dan uspostavila diplomatske odnose sa Zagrebom.

Visoka priznanja dobili su prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, branitelji, prva višestranačka vlada nacionalnog jedinstva, Sveta Stolica, bivši njemački kancelar Helmut Kohl i nekadašnji šef njemačke diplomacije Hans Dietrich Genscher.

Bivši austrijski ministar vanjskih poslova Alois Mock, britanska premijerka Margaret Tacher, talijanski predsjednik Francesco Cossiga, slovenski i mađarski premijer Alojz Peterle i Jozsef Antall te filozof Alain Finkelkraut također su među dobitnicima povelje koje su na svečanosti u predsjedničinu uredu uručene članovima njihovih obitelji ili veleposlanicima njihovih zemalja.

Grabar-Kitarović je rekla da je život u samostalnoj državi težnja svakog samosvjesnog naroda, pa i hrvatskog koji je u povijesti bio na granici opstanka, ali je uporno gajio vjeru u ponovnu uspostavu samostalne države.

– Povijesno i prirodno pravo ostvareno je prije 25 godina zahvaljućuju obrani zemlje, koja se temeljila u nacionalnom jedinstvu i odlučnoj državnoj politici na čelu s predsjednikom Tuđmanom – rekla je.

Istaknula je i zasluge hrvatskih iseljenika te prijatelja Hrvatske u svijetu koji su razumjeli opravdanost borbe za neovisnost dajući 1991. političku i svaku drugu potporu.

– Poseban oslonac imali smo u Svetoj Stolici, Njemačkoj i Austriji koje su prednjačile u naporima za diplomatsko priznanje -naglasila je Grabar-Kitarović.

Ratni premijer Franjo Gregurić rekao je da je povelja zahvalnosti prvo priznanje njegovoj vladi nacionalnog jedinstva za “tihi, nenametljivi i stručni radu u ratnim uvjetima”.

Tuđmanu je pripisao najveće zasluge za prvu višestranačku vladu u kojoj su sudjelovale sve parlamentarne stranke i koja je osiguravala novac za vojsku, organizirala smještaj izbjeglica i opskrbu strujom u ratu tijekom kojega su se redovito isplaćivale plaće i mirovine.

– Nemjerljiva je uloga Tuđmana koji je prihvatio veliku koaliciju u terenutku kada je Hrvatskoj jedinstvo bilo neophodno -istaknuo je Gregurić.

Bivši slovenski premijer Alojz Peterle rekao je da su Hrvatska i Slovenija, priznate istoga dana, tada doživjele vrhunac nakon teškog iskustva rata i borbe za slobodu.

– Zajedno smo doživjeli i dobre i loše trenutke i na vrijednostima slobodnih naroda trebali bi živjeti i u budućnosti. Ako smo preživjeli teške trenutke u ratu, preživjet ćemo i u miru – rekao je Peterle.

Komadina: Za međunarodno priznanje zaslužni branitelji, Franjo Tuđman, a i Ivica Račan

U Pomorskome i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u ponedjeljak je u organizaciji Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije održana svečana akademija u povodu 25. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske, a župan Zlatko Komadina tom je prigodom rekao da su za obranu i priznanje zaslužni branitelji, tadašnji državni vrh, prvi predsjednik Franjo Tuđman te Ivica Račan, koji je “Slobodanu Miloševiću rekao ne”.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je da je u Rijeci na početku rata, “iako je bila potencijalna uništavajuća buktinja”, mudrošću tadašnjih odgovornih osoba i zahvaljujući potpori stanovništva, izbjegnuta katastrofa te je grad, uz širu okolicu, postao logistička baza za obranu Hrvatske te središte za smještaj prognanika.  Rijeka je tada pokazala jedinstvo, snagu i odlučnost u pružanju otpora, uz odaziv na mobilizaciju veći od 95 posto, dodao je.

Nužno je zadržati trajan spomen na poginule branitelje i zahvalnost njima “sve dok smo svjesni njihove žrtve i nastavljamo graditi državu i ovaj kraj na temeljima koje su postavili branitelji”, istaknuo je Obersnel.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina rekao je da za obranu i međunarodno priznanje Hrvatske treba odati priznanje braniteljima, tadašnjim državnim čelnicima i prvome hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu te predsjedniku SDP-a Ivici Račanu koji je, kako je rekao, “Slobodanu Miloševiću rekao ne”. Međunarodnoj zajednici koja je priznala novu državu također treba odati priznanje.

No, u prošlom razdoblju od 25 godina učinjene su mnoge pogreške i nisu se uvijek donosile najmudrije političke odluke, što je zemlju usporilo u gospodarskome i društvenom razvoju, ocijenio  je župan te dodao kako se to ponajprije odnosi na procese pretvorbe i privatizacije društvenog vlasništva s elementima kriminala. 

– Danas ne možemo biti zadovoljni prevelikom nezaposlenošću te je obveza državnog vrha da osigura uvjete da ljudi imaju posla, a da mladi ne moraju odlaziti u iznozemstvo. Obveza svih nas je da zaustavimo siromaštvo, osiguramo gospodarski razvoj i dostojanstven život svih stanovnika, i to kao prije 25 godina kad smo pokazali jedinstvo i odlučnost – istaknuo je Komadina.