Interpol ponovno raspisao crvenu tjeralicu za Hernadijem

Predsjednik Uprave Mola Zsolt
Hernadi ponovno je na crvenoj Interpolovoj tjeralici, zbog opužnice
hrvatskog pravosuđa koje ga tereti da je bivšeg predsjednika Vlade i
HDZ-a Ivu Sanadera podmitio s deset milijuna eura kako bi mađarskom Molu
prepustio upravljačka prava u Ini.

Interpol je na svojim
internetskim stranicama u utorak, uz Hernadijevu fotografiju i osobne
podatke, objavio međunarodnu potragu za njim, te da ga Hrvatska traži
kako bi mu sudila.

Protiv Hernadija je Interpol crvenu tjeralicu prvi put raspisao u
listopadu 2013. godine, nakon što ga je hrvatsko pravosuđe tražilo zbog
sumnje u podmićivanje, zbog čega je Sanader, objedinjeno s osuđujućom
presudom za aferu Hypo, pravomoćno osuđen na 8,5 godina zatvora. “Traže
ga pravosudne vlasti u Hrvatskoj radi procesuiranja. Optužen je prema
348. članku paragrafa 1. Kaznenog zakona – primanje mita”, stajalo je
tada na tjeralici, uz napomenu ‘Ako imate bilo kakvu informaciju, javite
nam’.

No, u veljači prošle godine Hernadijevo je ime skinuto s
Interpolove tjeralice, zbog “suspenzije procedure”, koja je nastupila
nakon Hernadijeve žalbe na tjeralicu. Komisija za kontrolu Interpolovih
dosjea tada je njegov slučaj podvrgnula reviziji, te je njegova
tjeralica bila privremeno povučena.

Na zagrebačkom Županijskom sudu prošloga je tjedna trebalo
početi suđenje protiv Hernadija u odsutnosti, ali je odgođeno jer s
Vrhovnog suda nije vraćen sudski spis koji je tamo završio nakon što se
njegova obrana žalila što dokumentacija u ovom slučaju nije prevedna na
mađarski. U sudnici tako nije bila pročitana optužnica za podmićivanje.

Pitanje neprevođenja spisa na “jezik koji optuženi razumije”
Hernadijevi su odvjetnici otvorili još nakon pripremnog ročišta u
prosincu prošle godine. Obrana je tada tvrdila da je sudac Ratko Šćekić,
koji vodi suđenje, prihvatio sve prijedloge Uskoka, a istovremeno odbio
sve njihove prijedloge. Uz tvrdnju da okrivljenik, bez obzira što mu se
sudi u odsutnosti, ima pravo da mu se “osnovna dokumentacija iz sudskog
spisa prevede na jezik koji razumije” žalili su se i Vrhovnom sudu,
koji još nije donio odluku, ali ni spis vratio Županijskom sudu.

Hernadijevi odvjetnici su tada kazali i da se na pripremnom
ročištu nisu referirali na raniju presudu iz Mađarske, kojom je
potvrđena prva presuda tamošnjeg suda prema kojoj Hernadi nije kriv za
prijevaru i pronevjeru. Za to ga je tužila njegova bivša suradnica,
tvrdeći da dioničare nije obavijestio o istrazi koja se protiv njega u
Hrvatskoj vodi zbog korupcije, što je utjecalo na Molovu cijenu dionica.

I dok obrana smatra da bi se upravo zbog te presude moglo
otvoriti pitanje tzv. presuđene stvari, Uskok je mišljenja da je riječ o
manevru mađarskih pravosudnih tijela kako bi se opstruiralo suđenje
Hernadiju u Hrvatskoj. Tužiteljstvo tvrdi da Mađarskoj nikada nije
ustupilo kazneni progon Hernadija zbog davanja mita, odnosno optužbi da
je s 10 milijuna eura podmitio bivšeg hrvatskog premijera Sanadera kako
bi Mol stekao upravljačka prava u Ini, a zbog čega je Sanader i
pravomoćno osuđen.

Nakon pokretanja istrage, Državno odvjetništvo je od Mađarske
tražilo da ispitaju Hernadija ili da mu uruče poziv, no mađarska su
pravosudna tijela to uporno odbijala, pozivajući se na zaštitu
nacionalnih interesa. Pošto su sve hrvatske zamolnice naišle na
odbijenicu u Mađarskoj, Hrvatska je nedostupnom Hernadiju odredila
istražni zatvor i odlučila mu suditi u odsutnosti, a njegovom privođenju
nije pomoglo ni raspisivanje europskog uhidbenog naloga.

U međuvremenu, Hernadi je i od hrvatskog Ustavnog suda tražio da
opozove odluku o istražnom zatvoru, navevši da poziv za dolazak na
hrvatski sud nikada nije primio te da ne može biti odgovoran što mu
mađarske vlasti pozive iz Hrvatske nisu proslijeđivale. No, Ustavni ga
je sud odbio, ističući da je i činjenica što Hernadi nije nedostupan
hrvatskim vlastima dostatna za određivanje istražnog zatvora.