Kijevo: Medo se priprema za zimu, pčelama krade med

Već desetak dana mještani Kijeva žive u strahu! Preciznije je zapravo reći da u strahu žive njihove – pčele! I tako bi moglo biti još koji dan, dok god lokalni pčelari ne presele svoje košnice na drugu lokaciju jer je posljednjih dana zaredao medo s napadima.

Medvjed očigledno priprema zalihe za zimu, a u košnicama se krije prava poslastica. Pa je medo na području Kijeva (zapravo na obroncima Dinare) našao dopunsku ishranu te je porazbija nekoliko košnica na nekoliko lokacija različitih pčelara, koje su inače ukupno razdvojene i desetak kilometara. O ovoj ne pretjerano čestoj, no ipak očekivanoj pojavi, razgovarali smo sa stručnjacima “obje strane”.

– Istina, napao je nekoliko lokacija, jedna od njih je u Voštanima u selu, druge su malo izoliranije, na periferiji Kijeva udaljene jedno dva kilometra od kuća. Očigledno se medo nije dovoljno najeo šumskih bobica, ova je godina bila nepovoljna za njih. U većini košnica je novi med, iako je medi čak draže leglo od meda. Košnicu raskomada u trenu, uzme što ga zanima i ode svojim poslom. Kad se tako nešto dogodi, obično medvjed dolazi u večernjim satima, između 20 i 23 sata recimo, tako da su male šanse da ga pčelar zatekne. I što tada? Bojite se vi njega, a boji se i on vas – potvrdio je seriju napada na košnice kod Kijeva Ivan Mravak, predsjednik Saveza dalmatinskih pčelara. Dodao je i kako šteta od medinih napada može iznositi i do 1.200 kuna po pčelinjoj zajednici, a pošto je medvjed zaštićen i nema izlova, najbolje je ovakve slučajeve prijaviti nadležnom lovačkom društvu.

Slaže se u tome i dr. Slaven Reljić, sa Zavoda za biologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. – Med i ličinke su medvjedu normalna hrana, voli ih jesti, a pogotovo nezaštićene košnice. Takvi upadi su gotovo uobičajen postupak za medvjede. Činjenica je također da će se, ako navikne nakon dva-tri puta da na određenom lokalitetu može lako doći do hrane, nastaviti vraćati. Zato je najbolja zaštita postavljane električne ograde. Medvjed također navikne i da ne prilazi takvim mjestima nakon “neugodnih iskustava” s električnom ogradom. Ukoliko dođe do susreta pčelara s medvjedom, najbolje je vikati ili baciti petarde, recimo. Što se tiče štete, pčelari sa zaštićenim košnicama bi trebali pozvati predstavnika lokalnog lovačkog društva i sastaviti zapisnik o šteti koja se nadoknađuje – kazao je dr. Reljić. Doznajemo i kako se neke košnice bile zaštićene kartonskim likovima ljudi, no to očigledno nije bilo dovoljno za lukavog medu.