Mini baby boom: Prošle godine u Hrvatskoj rođeno 791 dijete više nego 2017.

U vrijeme kada se Hrvatska suočava s jednom od najvećih depopulacija u svojoj povijesti, kada sve više, osobito mladih ljudi, napušta zemlju, podatak da je Hrvatska zabilježila mali baby boom zvuči gotovo nevjerojatno. Međutim, upravo se to, čini se, Hrvatskoj dogodilo u 2018. godini.

Gradonačelnik.hr proveo je istraživanje u kojem se obuhvatili sve hrvatske bolnice, a brojke koje su od njih dobili govore da je tijekom prošle godine rođeno točno 791 dijete više nego u 2017. godini.

Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u  2017. godini u Hrvatskoj je rođeno 36.556 djece,  a prema istraživanju koje su proveli, u 2018. godini je samo u rodilištima državnih bolnica rođeno 36.890 djece. U godini prije u tim bolnicama rođeno je, pak, 36.099 djece.

Napominje se da to nisu konačni ni službeni podaci, da ne obuhvaćaju privatne klinike, djecu rođenu kod kuće ili drugdje, te da je u nekim slučajevima izgledno riječ o stranim državljanima koji su rođeni u Hrvatskoj, međutim, u svakom se slučaju radi o značajnom povećanju broja djece rođene u bolnicama u Hrvatskoj. 

Je li riječ o početku pozitivnih trendova ili tek prirodnoj demografskoj oscilaciji, prerano je govoriti, pogotovo dok i službeni podaci ne potvrde ove brojke, no činjenica je da je ovo skok kakav u Hrvatskoj nije zabilježen od 2009. godine (2012. i 2016. zabilježen je veći broj živorođene djece, no ne toliki). Broj je posebno značajan kada se uzme u obzir broj hrvatskih građana mlađe dobi koji je odselio u inozemstvo.

Ukupno gledano, prošlu je godinu u plusu, odnosno s većim brojem rođenih beba, nego godinu ranije završilo 16 gradova, a negativni trendovi i dalje su prisutni u njih 12.

Najveće povećanje u Zagrebu, Splitu, Bjelovaru…

Gledajući apsolutne brojke, najveće povećanje zabilježeno je u četiri zagrebačka rodilišta, u kojima je rođeno 536 djece više nego 2017. godine. Slijedi splitsko rodilište s 204 bebe više, Bjelovar je treći sa 60 djece više nego 2017. godine, a zatim slijede Virovitica, Metković te Pula, Zabok, Čakovec, Varaždin i Knin.

Najveći pad broja novorođene djece bilježe rodilišta u Slavoniji, među kojima prednjači osječko ali, zanimljivo, drugi najveći pad bilježi dubrovačko rodilište. I ovdje se napominje da, naravno, nemaju svi gradovi rodilišta, te da broj djece rođene u pojedinima ne znači puno za natalitet u tom gradu, već i u cijeloj regiji koja gravitira njima, te da su neka rodilišta referentni centri u koje se upućuju teže i problematične trudnoće.

Gledano u postotcima, najveće povećanje bilježi metkovačko rodilište – čak 39 posto, a slijede Knin, Ogulin i Bjelovar.

Podatke o većem broju rođene djece potvrđuju i privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku, koji je objavio rezultate do kraja studenog, a privremene podatke do kraja godine objavit će sredinom veljače. Prema tim podacima, do kraja studenog u Hrvatskoj je rođeno 34.192 djece, što je 394 više nego u prvih 11 mjeseci 2017. godine, kada je rođeno 33.798 djece. Cijeli članak pogledajte ovdje.