Vlada: Od početka 2015. porez na kamate na štednju, a 2016. porez na nekretnine

S početkom iduće godine uvelo
bi se oporezivanje kamata na štednju po stopi od 12 posto, uz izuzetak
od oporezivanja ostvarenih kamata na stambenu štednju, a s početkom
2016. godine planira se uvođenje poreza na nekretnine, predviđa Vlada
kroz Nacionalni plan reformi i Plan konvergencije za razdoblje od 2014.
do 2017. godine.

Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila te dokumente koje šalje na razmatranje i ocjenu Europskoj komisiji.

Prema tim dokumentima, kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak
od 1. siječnja 2015. uvelo bi se oporezivanje kamata na štednju i to po
stopi od 12 posto, uz izuzetak od oporezivanja ostvarenih kamata na
stambenu štednju. U idućoj godini od toga se očekuje proračunski prihodi
od 300 milijuna kuna.

Plan predviđa i promjene poreznih olakšica za reinvestiranu
dobit te se sljedeće godine na temelju tih izmjena očekuje prihod od 500
milijuna kuna. Olakšice će se moći od 2015. koristit samo za dio dobiti
upisane u temeljni kapital, ali i investirane u dugotrajnu imovinu.

Vrlo skoro pak bi se izmjenama pravilnika povećala naknada za
pravo na ekonomsko korištenje vrijednosti spektra za javne pokretne
mreže, a od toga se na godišnjoj razini očekuje prihod od oko 350
milijuna kuna.

Vlada u dokumentima najavljuje da bi se porez na nekretnine
uveo s početkom 2016. i od njega se očekuje godišnji efekt za proračun
od oko 1,5 milijardi kuna. Uvođenje poreza na nekretnine, napominje se,
bilo bi praćeno istovremenim ukidanjem postojećih davanja (komunalne
naknade i poreza na kuće za odmor, što su prihodi lokalnih jedinica).

Predstavljajući program konvergencije, ministar financija Slavko
Linić
kazao je da Vlada za 2014. projicira nultu stopu gospodarskog
rasta, što znači stagnaciju gospodarskih aktivnosti, ali i zaustavljanje
negativnih trendova. Za 2015. projicira se rast od 1,2 posto, 2016.
trebao bi biti 1,3 posto, a 2016. godine 1,5 posto.

Te projekcije Linić smatra vrlo opreznim.

Napominje da je za 2014. dosta rizična projekcija rasta cijena s
obzirom da se očekuje rast cijena od 0,6 posto odnosno usporavanje i
kretanje ka deflaciji. Međutim, dodaje, Vladine projekcije pokazuju da
bi inflacija u sljedeće tri godine bila oko 1,5 posto, pa je rizična
samo 2014. godina.

Govoreći o proračunu opće države, napominje da su mjere u 2014.
donijele ukupne uštede od 3,1 posto BDP-a ili 7,5 milijardi kuna, ali
kako je dio mjera jednokratan, priznaju se uštede od 2,3 posto BDP-a. U
2015. očekuju se uštede od 1,6 posto BDP-a, a u 2016. godini 1 posto.

Proračunski manjak u ovoj bi godini, prema Vladinim
projekcijama, iznosio 4,2 posto BDP-a, a po europskoj 4,4 posto. Godinu
kasnije, 3,2 posto po domaćoj, a 3,5 posto po europskoj metodi, a 2016.
2,2 odnosno 2,7 posto BDP-a.

Što se tiče javnog duga, Linić tvrdi da će ga Vlada uspjeti
zaustaviti na 71 posto BDP-a, a da se nakon 2017. može se očekivati
njegovo padanje.

Premijer Zoran Milanović smatra da ispunjenje Vladinih projekcija ovisi o gospodarskom rastu, a on pak o reformama.

“Država nam je, naročito centralna, skupa, neefikasna i to je kronična bolest u Hrvatskoj”, rekao je Milanović.

Podsjetio je na iskustvo Švedske koja je bila među četiri
najbogatije zemlje svijeta, a potom je izgubila tu poziciju zbog visoke
javne potrošnje. Stoga je devedesetih počela smanjivati javnu potrošnju i
smanjila porezno opterećenje za trećinu. Upitao se je li Švedska lošija
država zbog toga te dodao da se vratila u vrh, ali neka prava nisu više
kao prije.

“Preskupi smo, ako nemamo rasta svaki dug je neodrživ”, rekao je Milanović.

POSLJEDNJE DODANO: