“Ceste koje Carstvo znače II.“: Izložba rimskih cesta Srednje Dalmacije

Autori izložbe su Lino Ursić, Ivan Šuta, Mara Radan, Miroslav Gogalo, Silva Kukoč i Anita Perović, a predstavljena je u tri tematske jedinice – Pretpovijesne komunikacije, Rimske ceste na području Srednje Dalmacije te Rimske ceste – turizam i valorizacija kulturne baštine.

Prve dokaze o gradnji cesta imamo dolaskom Rimljana. Zahvaljujući upravo tim cestama, Dalmacija je postala sastavni dio carstva. Ostaci u Dalmaciji vidljivi su i danas, a kako bi se sačuvali, pokrenut je projekt pod nazivom “Rimske cestovne komunikacije Srednje Dalmacije“. U razdoblju od 2010. do 2012. godine rekognoscirali su se ostaci rimskih cesta u zaleđu naše županije u turističke svrhe.

Rimljani su ulagali u ceste do te mjere da su postale jedan od njihovih zaštitnih znakova. Smatra se da je duljina glavnih cesta bila oko 100.000 km. Gradeći ceste, gradili su i odmorišta, postaje za izmjenu i održavanje konja, bunare,… Gdje je bilo potrebno, gradili su i stražarnice i utvrde, a postojale su i posade čija je služba bila slična današnjoj prometnoj policiji. Najveća razina sigurnosti uz prometnicu bili su vojni logori.

Ceste u Dalmaciji dio su antičkog sustava koji je poznat pod imenom Dolabelin sustav cesta prema carskom namjesniku koji je završio gradnju prvih pet cesta.

Prva dionica je od Salone do Aequuma, a danas ju dobrim dijelom prati dionica Split-Sinj. Najbolji primjer je u Dicmu gdje antičku prometnicu prate dvije prometnice modernog doba – asfaltirana cesta i bivša željeznička pruga.

Stare rimske ceste prolaze uz brojne prirodne ljepote krškog kraja poput kanjona rijeke Cetine, Modrog i Crvenog jezera, a danas su vidljivi ostaci i sakralnih građevina, logora, stećaka, nekropola,… Većina cesta kreće iz Salone, a protežu se diljem zaleđa – Trilja, Metkovića, Trogira, Stobreča, Omiša i Makarske pa sve do Čitluka.