Hrvatske vode sudjelovat će trećinom iznosa, dok je svega 6 posto iz lokalnih sredstava.

Prvi korak projekta je baš u Srinjinama gdje će oko 200 kućanstava dobiti priključak na kanalizacijsku mrežu. Ukupno 3,7 kilometara mreže vrijedno je gotovo 15 milijuna kuna.

- Od velikog je značaja da u 21. stoljeću osiguramo građanima Splita i okolice pravo na pristup na vodoopskrbu i kanalizaciju. Problemi su ovo koji nisu od jučer, nego postoje već desetljećima. S ovim današnjim otvaranjem vidi se kraj problema - kazao je Tomislav Šuta, direktor splitskog 'Vodovoda i kanalizacije'

- U vrijeme velikih kiša dolazi do plavljenja glavnih ulica i upravo ovim projektom se, primjerice, rješava problem Poljičke ulice. Sva plavljenja će biti prošlost realizacijom ovog projekta te niz drugih problema u pitanju vode i vodoopskrbe - dodaje Šuta. 

'Više nema povratka'

- Cilj ovog projekta je da Splićani u istočnim dijelovima počnu živjeti standardom kakvog zaslužuju. Krenuli smo iz Srinjina i sljedeće tri godine idemo prema centru. Već će sljedeći natječaj ići za Žrnovnicu i Korešnicu u kojima će biti izgrađen cijeli novi vodovod. Uspjeli smo u nakani koja je bila znanstvena fantastika. Više nema povratka nakon ove točke. Cjelokupno područje splitskog poluotoka će s ovim projektom životom podići na jednu višu razinu - kazao je splitski gradonačelnik Andro Krstulović-Opara najavljujući kako je ovo zalog za dugogodišnje rješenje jednog od gorućih problema.

Splitsko-dalmatinski župan, Blaženko Boban zahvalio se svim akterima ovog megalomanskog projekta koji će svjetlo dana, ako je vjerovati planu, ugledati do kraja 2023. godiine.
- Ja se nadam da se natječajna dokumentacija neće otezati i da neće biti previše prigovora te da ćemo što prije imati izvođače kako bi do kraja 2023. godine maksimalno izvršili ova bespovratna sredstva Europske unije. Problem za življenje je ovdje bio veliki, ali s ovim i rješavanjem prometne infrastruke, Splitsko-dalmatinska županija bit će Provansa - tvrdi splitsko-dalmatinski župan.


Unazad nepune dvije godine ministar gospodarstva i održivog razvoja, Tomislav Ćorić je već peti put na ovom području u vodo-komunalne svrhe. Vitalni je ovo projekt za Split i okolicu, tvrdi Ćorić.
- Ovim projektom činimo život ovdje puno lakšim. Trebalo se ovo ostvariti i ranije - među ostalim je kazao Ćorić. 

U Konavlima je u sedam dana broj zaraženih porastao za 130%, a u Župi Dubrovačkoj za 150%. 

- Ono što nas najviše zabrinjava je rapidan porast u općini Konavle. Nismo još zabilježili tako brz porast i tako visoku 14-dnevnu kumulativnu incidenciju. Do sada je ona najviše bila nešto više od 2.000, dok je sad 2500 . Vjerojatno će se idućih dana nastaviti povećavati, kazao je za HRT epidemiolog Mato Lakić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Dok u ostatku Hrvatske od ponedjeljka kreće popuštanje mjera, na jugu počinju strože mjere. To se odnosi na Konavle, Župu Dubrovačku, grad Dubrovnik, Dubrovačko primorje i Ston.

- Zabranjuje se održavanje svih javnih događanja i okupljanja na kojima je prisutno više od 15 osoba. Na privatnim okupljanjima i svečanostima može biti prisutno najviše osam osoba iz dva različita kućanstva. Poslodavcima se preporučuje organizacija rada od kuće, u smjenama te uvođenje kliznog radnog vremena, rekao je Joško Cebalo, načelnik Stožera civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije.

- Mi smo sad daleko od i žute zone, dakle u crvenoj smo zoni, a da ne kažem koliko smo daleko od tzv. zelene zone, a ona bi nam trebala za dobru pripremu turističke sezone, rekao je Nikola Dobroslavić, dubrovačko-neretvanski župan. 

Strože mjere trajat će do poboljšanja stanja, a sve kako bi se situacija popravila do početka turističke sezone.

Cebalo dodaje da je u suradnji s osnivačima srednjih i osnovnih škola preporučen prelazak učenika na model C, odnosno na on-line nastavu, osim završnih razreda srednjih škola.

Vrtići su do sada zatvoreni samo u Konavlima.

- Nove mjere stupaju na snagu u ponedjeljak, rekao je u Dnevniku HTV-a dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić te dodao kako nije moguće štititi zdravlje sugrađana ukoliko se ne smanje brojke zaraženih koronavirusom.

Nažalost, dogodilo se da smo od najboljih prema epidemiološkoj situaciji postali najgori i moramo zaustaviti taj rast, rekao je. 

Na današnjem sastanku s načelnicima i gradonačelnikom svi su se složili da se treba uvesti strože mjere kako bi spremni dočekali turističku sezonu.

Grad Split na čijem čelu još uvijek stoji HDZ-ov Andro Krstulović Opara u nešto više od godinu i pol dana uplatio je, posredstvom OTP banke i bez provedenih javnih nabava, tvrtki Tommy d.o.o. oko 7 milijuna kuna, otkriva Večernji list.

Mamić nakon najave utrke u Slobodnoj Dalmaciji nije nastupao u medijima, a u kuloarima se zavrtjela priča kako bi poduzetnik u utrku išao samo s namjerom da promijeni GUP koji ga godinama koči u izgradnji poslovnog tornja na splitskom Trsteniku. Također, špekulira se kako je samo htio "pokazati zube" Željku Kerumu te da u utrku neće ići već će svoju infrastrukturu i logistiku preusmjeriti na nezavisnu kandidatkinju inače blisku HDZ-u - Branku Ramljak. 

Zbog toga ova priča o poslovanju Grada i Tommyja nije klasična priča o preskakanju javne nabave i zakonskih procedura već ozbiljno poprima dimenzije političkog skandala, budući da tvrtka čovjeka koji pretendira postati splitskim gradonačelnikom manevrom aktualne HDZ-ove vlasti već dobiva sumnjive milijune kuna.

O čemu se zapravo radi?

Grad Split je koncem srpnja 2019. pokrenuo program u kontekstu socijalne politike pod nazivom "Moj zlatni Split" temeljem kojeg je umirovljenicima s mjesečnim primanjima do dvije tisuće kuna gradska povećana potpora za 15 do 35 posto, ovisno o kategoriji u kojoj se nalaze, a u sklopu projekta osigurala i besplatan ulaz u većinu gradskih muzeja i galerija, te na gotovo sva sportska događanja u gradu.

Na adrese splitskih umirovljenika koji su saznali za program i na njega se prijavili uskoro su počele stizati bankovne kartice s PIN brojem, na koje se mjesečno uplaćuju gradske potpore: 300 kuna za osobe s prihodima do 900 kuna, 250 kuna za one do 1200, 200 kuna za one do 1500 i 100 kuna za umirovljenike koji primaju manje od dvije tisuće kuna.

Zvuči kao legitimna i fina mjera socijalna mjera. No, zagrebe li se ispod površine dolazi se do najmanje tri problema, piše Večernji.

Prvi je problem taj što Grad nije proveo proces javne nabave među bankama već je za projekt angažirao OTP banku koja je inače matična banka splitske uprave, a čovjek koji je bio zadužen za pregovore zove se Dragan Brtan. On više ne obnaša dužnost pročelnika za financije u Splitu i nije nam se hito javiti na telefon. Od sugovornika iz Banovine (naziv za splitsku upravu op.a.) saznajemo tek da je Brtan godinama gajio izrazito prijateljske odnose s predstavnicima OTP banke što je mnogima bilo sumnjivo.

Drugi problem jest taj što se sredstva sa spomenute kartice mogu trošiti samo i isključivo u jednom trgovačkom lancu, odnosno trgovini Tommy, a na što se dosta splitskih umirovljenika već bunilo jer smatraju da su prisiljeni iz mjeseca u mjesec kupovati hranu, a ne mogu, primjerice, s tim novcem platiti režije, kupiti odjeću i obuću ili naprosto taj novac štedjeti. 

Treći i najveći problem krije se u tome da je Grad uopće došao na ideju da mjeru socijalne politike provodi na način da svoj proračunski novac de facto uplaćuje OTP banci koja je dalje u internim dogovorima odredila da se taj novac može trošiti samo u Tommyju. To dovodi do bizarne situacije u kojoj privatna banka određuje tijek novca iz gradskog proračuna. 

Uvidom u dokumente koje Večernji list posjeduje došli su do saznanja da je u veljači 2021. program "Moj zlatni Split" imao 3.449 korisnika od kojih 104 prima potporu od 300 kuna, 337 korisnika prima 250 kuna, njih 664 prima 200 kuna te 2344 umirovljenika prima 100 kuna. 

Dakle, samo u veljači ove godine Grad je na ime programa "Moj zlatni Split" OTP banci uplatio nešto manje od pola milijuna kuna, točnije 482.650 kuna. 

Broj korisnika varira od mjeseca do mjeseca no prema okvirnom izračunu Grad je od početka projekta do danas u to ime uplatio oko 7 milijuna kuna OTP banci, koja je zatim taj novac transferirala na karticu koju su umirovljenici potrošili u Tommyju. Drugim riječima, OTP kao matična banka splitske uprave s računa Grada Splita svakog mjeseca uzima novac te ga zatim raspodjeljuje na kartice koje se troše u trgovini. Na kraju mjeseca Tommy OTP banci dostavlja izračun o potrošenim sredstvima nakon čega ga u gotovini isplaćuje OTP banka. 

Uopće nema sumnje da vrijednost projekta debelo prelazi iznos za kojeg je potrebno organizirati proces javne nabave. U ovom slučaju radi se čak o iznosima na mjesečnoj bazi koji premašaju iznos od 200.000 kuna, kao minimalnom uvjetu za organiziranje bagatelne javne nabave, piše Večernji.