Novinarstvo i odnose s javnošću studirajte u Mostaru!

Danas kada slavimo 15. godišnjicu osnutka Studija
novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru ostvaruju se jako bitni
preduvjeti za funkcioniranje suvremenog, današnjim uvjetima medijskog rada prilagođenog  sveučilišnog Studija novinarstva i na njemu
temeljenog, na našim područjima prvog, sveučilišnog Studija odnosa s javnošću.

Pokrenut
kao Centar za studij novinarstva 1997., kao zasebna jedinca Sveučilišta u
Mostaru, Studij novinarstva nastaje 2000./2001. u okviru Pedagoškog fakulteta
Sveučilišta u Mostaru na kojem se, tada četverogodišnjim studijem, stječe
titula diplomiranog novinara.

Promjenom
statusa fakulteta Studij novinarstva nastavlja djelovati u okviru Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Mostaru i danas se na njemu nastava izvodi sukladno
programima predviđenim Bolonjskom deklaracijom, kroz sustav studiranja 3+2+3
godine. 

U prvo vrijeme Studij
novinarstva se mogao upisati samo kao jednopredmetni, a od akademske 2011./12. godine može se upisati i dvopredmetno u
kombinaciji sa studijima hrvatskog jezika i književnosti, engleskog jezika i
književnosti, njemačkog jezika i književnosti, povijesti i filozofije, što ga
čini studentima još zanimljivijim.

Kroz petnaest godina djelovanja
Studij novinarstva se kontinuirano razvija što dovodi do 
potpisivanja ugovora o suradnji s Večernjim listom, akademske
2013./2014. godine, unutar kojega izlazi prilog Studentski list, a po takvoj
studentskoj praksi naš Studij je bio i ispred zagrebačkog.

Ovaj se razvoj
nastavlja pa će od sljedeće akademske godine s radom početi studentski portal i
studentski radio na kojima će studenti obavljati praktične radionice i vježbe i
objavljivati informacije koje su studentima bitne i zanimljive. Poseban
naglasak će biti stavljen na konvergenciju medija u koju će uz navedene, biti
uključena i TV radionica, tako da će se na portalu uz live streaming radija objavljivati i TV uradci kao i tekstovi
studenata Novinarstva. Uz ove aktivnosti nastavit će se i relizacija projekata
s partnerskim institucijama koje unaprijeđuju razinu studija poput Regulatorne
agencije za komunikacije, Vijeća za tisak i online medije, Udruge BH novinari,
Internewsa, Media centra, USAIDA i dr. i nadamo se na taj način omogućiti
stjecanje svih potrebnih kompetencija među kojima valja izdvojiti
sljedeće:

–
specifične kompetencije i sposobnosti izvršavanja profesionalnih zadaća u
medijima, javnim službama, u različitim dijelovima kulturne i srodnih
industrija;

–  komunikacijske i informacijske kompetencije
na području novih medijskih tehnologija;

–
kompetencije potrebne za redakcijske aktivnosti u različitim oblicima medija
kao i kompetencije potrebne za stvaranje medijskih uradaka koje uključuju i
aktivnosti konvergiranih redakcija.

Analizirajući regionalno tržište na kojem vlada velika potražnja za kvalitetnim i dobro obrazovanim stručnjacima za odnose s javnošću, a razvojem gospodarstva i prilagodbom zapadnim standardima, potrebe tržišta će se i povećavati. Filozofski fakultet je već prije izradio Plan i program Studija odnosa s javnošću za čije je izvođenje nedavno dobio i suglasnost pa upisi za prvu generaciju studenata ovoga studija počinju već sada za akademsku 2014./15. godinu.

Jedan od važnih kriterija koji su odlučivali o pokretanju studija je i činjenica da, iako su se posljednjih godina odnosi s javnošću snažno razvijali, njihova zastupljenost ni u gospodarskim subjektima ni u političkim organizacijama ni približno ne odgovara potrebama i mogućnostima suvremenog gospodarstva i suvremene politike. Naime, u onim tvrtkama i organizacijama gdje odnosi s javnošću postoje u bilo kojem obliku, kvantitetu još ne prati i kvaliteta koja bi odgovarala zapadnim standardima jer je očit manjak kvalitetno obrazovanih stručnjaka.

Upravo je na visokoškolskim ustanovama najveća odgovornost za profesionalizaciju i “standardiziranje” te profesije kao i za utiranje puta
razvoju temeljenome na najboljim zapadnim iskustvima koja trebaju omogućiti
obrazovanje nove generacije stručnjaka za komuniciranje. Filozofski fakultet
Sveučilišta u Mostaru u tom pogledu zasigurno može zadovoljiti najviše
standarde i svojim prostornim i nastavničkim mogućnostima. Program Odnosa s javnošću Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Mostaru nastoji obuhvatiti najbolje iz američkog (prvenstveno
praktičnog) i europskog (prvenstveno teorijskog) pristupa kako bi zadovoljio
potrebe modernog poslovnog -komunikacijskog svijeta.

Na Studiju odnosa s javnošću predavat će renomirani nastavnici kako sa Sveučilišta u Mostaru, tako i suradnici sa zagrebačkog, sarajevskog, banjolučkog i drugih regionalnih sveučilišta, a sam studij je  
koncipiran kao interdisciplinaran pa će uz profesore s područja odnosa s javnošću predavati i nastavnici s ekonomskih, komunikoloških, novinarskih, medijskih, pravnih i drugih znanstvenih disciplina, čime će studenti steći potrebna znanja i kompetencije za rad na ovome području. Među kompetencijama koje student
stječe završetkom Studija odnosa s javnošću ističu se:

– teorijsko i praktično razumijevanje odnosa s
javnošću te znanja potrebna za strateško upravljanje programima odnosa s
javnošću i njihovu primjenu u korporativnom sektoru i javnim institucijama, uz
korištenje naprednih komunikacijskih alata i metodologije;

–
visoka razina stručnih znanja, te sposobnosti razumijevanja i primjene vještina
u struci odnosa s javnošću koje ga osposobljavaju za poslove u gospodarskim,
upravnim i kulturnim ustanovama, rad u medijima i izdavaštvu;

–  znanja o novim tehnologijama komunikacije u
funkciji upravljanja i organizacije ureda odnosa s javnošću u svim vrstama
profitnih i neprofitnih organizacija, što osigurava da student bude sposoban i
voditi i organizirati i upravljati ovim sustavima.

Bitno je istaknuti da su nastavni planovi i programi kako
na studijima Novinarstva i Odnosa s javnošću, tako i na drugim studijima
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru harmonizirani s planovima i
programima referentnih sveučilišta u regiji i inozemstvu što olakšava njihovu
usporedivost te pokazuje orijentiranost prema stranim studentima.

Svi studiji na Filozofskom fakultetu, uključujući i
poslijediplomske studije, su koncipirani sukladno odrednicama Bolonjske
deklaracije te stoga podrazumijevaju i pokretljivost studenata i nastavnika. Vrednovanje opterećenosti odnosno napora
studenata temelji se na ECTS sustavu što je jedan od glavnih preduvjeta za
realizaciju pokretljivosti i mogućnost nastavka studija na drugim sveučilištima
potpisnicima Bolonjske deklaracije.

Preddiplomski studij
traje u pravilu tri godine (šest semestara) i njime se stječe 180 ECTS bodova
(30 ECTS bodova po semestru), dok diplomski studij traje u pravilu dvije godine
(četiri semestra) i njime se stječe 120 ECTS bodova. Završetkom preddiplomskog
studija stječe se akademski naziv prvostupnik/prvostupnica baccalaureus/baccalaurea), a završetkom diplomskog studija stječe se akademski
naziv magistar/magistra (mag.) struke.

U okviru poslijediplomskog doktorskog
studija Filozofskog fakulteta izvodi se nastava i na smjeru Novinarstvo, a
djeluje i poslijediplomski specijalistički studij Odnosa s javnošću, čime se
osigurava mogućnost završetka sva tri ciklusa studija predviđena Bolonjskom deklaracijom i na taj način omogućava još veća
konkurentnost studenata na tržištu rada.