Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije je kroz projekt
“Implementacijom suvremene znanstveno-istraživačke infrastrukture na FGAG do
pametne specijalizacije u zelenoj i energetski učinkovitoj gradnji”(KK.01.1.1.02.0027),
poznatiji kao INFRA-FGAG, osigurao više od 83 milijuna kuna iz europskih
fondova upravo u ovu svrhu.
Laboratorij FGAG uspostavljen je radi postizanja
objedinjenog upravljanja znanstveno-istraživačkim kapacitetima i opremom
Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Split. Organiziran je u 11
specijaliziranih laboratorijskih jedinica smještenih u Splitu i Žrnovnici. Projektom
je opremljeno svih jedanaest laboratorijskih jedinica, a u tijeku su završni
radovi na postavljanju novo nabavljene opreme, njenom testiranju te puštanju u
rad.
U sklopu projekta formirana je
specijalizirana laboratorijska jedinica istraživanja u geodeziji i
geoinformatici koja se nalazi u zgradi Fakulteta, a opremljena je tijekom 2021.
godine. Oprema je nabavljena u sklopu postupaka javne nabave ukupne vrijednosti
oko 1,9 milijuna kuna. Laboratorij za
geodeziju i geoinformatiku opremljen je s vrhunskom geodetsko geoinformatičkom
opremom kakve su GNSS senzori, geodetske mjerne stanice, preciznim digitalnim
nivelirom, autonomnom letjelicom (dron) s pripadajućim kamerama, 3D skenerom,
dubinomjerom te programima za obradu prikupljenih podataka.
Kako nam je objasnila voditeljica specijalizirane
laboratorijske jedinice za istraživanja u geodeziji i geoinformatici Prof. dr. sc.
Tea Duplančić Leder, u ovoj laboratorijskoj jedinici se oprema koristi za
određivanje prostornih podataka ili određivanje položaja prirodnih i izgrađenih
objekata u prostoru. Naime poznato je kako 80% svih informacija ima svoju
prostornu komponentu, odnosno može se smjestiti u prostor. Modernim i preciznim
geodetskim instrumentima, kakvi su nabavljeni u ovoj specijaliziranoj
laboratorijskoj jedinici, danas je uobičajeno prostorne podatke datirati u
određenu epohu, odnosno prostorne objekte promatrati četverodimenzijonalno sa
submilimetarskom preciznošću. Takve informacije i podaci se koriste u mnogim
prirodnim i tehničkim disciplinama kao podloga za modeliranje, simuliranje analiziranje
mnogobrojnih procesa koji se događaju u prostoru, koji nam omogućavaju
predviđanje i rješavanje okolišnih fenomena s naglaskom na obnavljanje
građevina kulturne baštine, deformacijska (oskultacijska) mjerenja, detekciju seizmičkih
pomaka tla te sve prisutnije klimatske promjene. Naročitu pažnju treba
posvetiti prostornim podacima u obalnoj zoni i njihovim specifičnostima jer je
to najosjetljiviji (naročito klimatski) ali i gospodarski najvrjedniji prostor
Republike Hrvatske.
Prof. Nikša Jajac, dekan FGAG-a, napomenuo je kako je
prikupljanje prostornih podataka vrlo značajno za mnoge tehničke i prirodne
znanosti koje istražuju različite fenomene u prostoru. Danas su istraživanja
interdisciplinarna i zahtijevaju precizne prostorne podatke kao osnovu za
izradu modela na kojima se analiziraju ili testiraju takva istraživanja. Jednako
tako, dalmatinska je regija, kao i Hrvatska u cjelini, geomorfološki
specifična, pa se vrlo često zahtijevaju izrade iznimno preciznih prostornih
modela kao podloge za istraživanja. Opremanje ovog laboratorija bit će od
posebnog značenja za istraživanja u svim ostalim specijaliziranim laboratorijskim
jedinicama Laboratorija, a moći će pružati precizne prostorne podatke i brojnim
drugim istraživačkim skupinama, zaključuje dekan.