Ovoga tjedna, Glazbena škola „Blagoje Bersa“ Zadar bila je domaćin besplatnim interdisciplinarnim radionicama namijenjenima djeci i mladima, kao dio 5. Zadar Organ Festivala. Radionice su okupile 40 polaznika različite dobi koji su se izražavali kroz glazbu, pripovijedanje, likovnu i filmsku umjetnost. U središtu svih aktivnosti bile su orgulje i njihova inspirativna veza s različitim umjetničkim izražajima.

Sudionici su već na početku programa imali priliku otkriti zanimljive činjenice o ovom složenom instrumentu te se upustiti u gradnju jednih malih orgulja. Naime, po prvi put u Hrvatskoj predstavljen je nizozemski izum „OrgelKids“, poznat i kao „Do“ orgulje. Ovaj jedinstveni set sadrži sve dijelove potrebne za izgradnju pravih, funkcionalnih mehaničkih orgulja. Polaznici su surađivali na raznim zadacima, od izrade okvira do sortiranja mijeha, zračnica, svirala i tipki, a potom su i zasvirali.

Osim „Do“ orgulja, na Kreativnim radionicama Zadar Organ Festivala se po prvi puta našla i radionica kamishibaija ili japanskog uličnog kazališta. Ova radionica sjedinila je pripovijedanje i ilustracije te urodila malom autorskom predstavom koju su polaznici pripremili za večerašnju izvedbu. Uz tu predstavu, polaznici će danas, 27. kolovoza u 19 h u Glazbenoj školi „Blagoje Bersa“ odsvirati i koncert, predstaviti svoje likovne radove i čak četiri kratka filma.

Glazbene radionice vodile su orguljašice Tjaša Drovenik i Tea Kulaš, inače i organizatorica cijelog programa, likovne radionice vodila je slikarica Mirta Boban, radionicu japanskog kazališta glumica Sanja Grgina, dok su filmske radionice vodile umjetnice Josipa Henizelman i Paula Skelin.

Prezentacija ovog kreativnog procesa otvorena je za javnost. Kao i same radionice te koncerti Zadar Organ Festivala, ulaz na završnu prezentaciju je besplatan, naglašavajući pritom misiju razbijanja stereotipa o visokoj umjetnosti, šireći je u sve slojeve društva.

Najveća europska volonterska akcija pošumljavanja požarišta, popularna Boranka, održana je ove subote po 35. put od početka kampanje koja je krenula 2018. godine. Savez izviđača Hrvatske, Hrvatske šume, Hrvatska gorska služba spašavanja, Ravnateljstvo civilne zaštite i Splitski skautski zbor, kao glavni organizatori kampanje Boranka, drugu ovogodišnju akciju proveli su u pošumljavanju požarišta na području Zvjezdanog sela Mosor iznad Splita. Na akciji je sudjelovalo više od stotinu volontera i to učenici i nastavnici 3. gimnazije iz Splita, Obrtničke škole iz Splita, Osnovne škole „Blatine-Škrape“ iz Splita te izviđači iz Odreda izviđača pomoraca „Jadran“. 

Kako su temperature još uvijek visoke, a kiša još nije na vidiku još, sadnice posađene u ovoj, ali i akciji prošlog vikenda, trebalo je i zaliti kako bi lakše preživjele sušu.  Tako su šumari Hrvatskih šuma i izviđači svaku sadnicu dobro zalili koristeći vatrogasne brentače.

Učenici koji su ove subote sudjelovali u akciji pošumljavanja odlučili su svojim posađenim sadnicama dati imena kako bi ih pamtili još dugo i znali ih obići u budućnosti. Učiteljica Jelena Cvrlje iz osnovne škole „Blatine-Škrape“ iz Splita tako nam je ovom prigodom izjavila: 

-Prije korone smo vodili naše učenike iz osnovne škole na Boranku i bili smo oduševljeni tim iskustvom. Ove godine smo ponovno sudjelovali s učenicima šestog razreda. Djeca su se sjajno zabavila provodeći vrijeme u prirodi, na čistom zraku uz mirise ljekovitih biljaka, sa savršenim pogledom na Split i otoke. Zajedničkim snagama su kopali rupe u stjenovitom tlu i s ljubavlju sadili stabalca, te svakome od njih dali i ime. Sada na Mosoru rastu Filomena, Leopold, Zvone, Bogdan i mnogi drugi. Jedna djevojčica je mami rekla da joj je bilo odlično. Kad je mama pitala je li to zbog prirode ili društva učenica je rekla da je jedan poseban osjećaj kad posadiš stablo. S takvom djecom  se ne moramo bojati za našu budućnost. Posebno se zahvaljujem organizatorima Boranke na ideji i na tome što je sve besplatno i odlično organizirano.

Kao što je poznato, Boranka se već počela organizirati i izvan granica Hrvatske jer je hrvatski model prepoznat kao izuzetno koristan i učinkovit u organizaciji volonterskih akcija pošumljavanja požarišta. Na prošloj akciji Boranke tako su kao gosti sudjelovali predstavnici makedonskih izviđača i makedonskih nacionalnih šuma jer se Boranka već počela provoditi u Sjevernoj Makedoniji i to kroz suradnju s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova RH, Saveza izviđača Hrvatske i Saveza izviđača Makedonija.

Crnogorski izviđači gostovali su na Boranki ove subote jer se Boranka uskoro širi kao kampanja i u Crnu Goru te su predstavnici Saveza izviđača Crne Gore došli u radni posjet na Mosor kako bi iz prve ruke vidjeli kako se akcije Boranke odvijaju na terenu.

-Crna Gora se, kao i Hrvatska, suočava svake godine sa velikim brojem šumskih požara koji uništavaju naše prirodno bogatstvo i samim tim utječu na kvalitetu zraka. Naša zemlja u saradnji sa svim mogućim organizacijama mora pod hitno krenuti u akcije pošumljavanja i očuvanja šuma i upravo je Boranka jedan od načina da zajedno dođemo do cilja.

Došli smo osobno vidjeti kako sve to funkcionira na terenu, došli smo preuzeti znanje i ideju i da ovu fenomenalnu aktivnost započnemo u našoj zemlji, a sve u cilju oplemenjivanja naših opožarenih područja.  Hvala Savezu izviđača Hrvatske i svim organizatorima na organizaciji, domaćinstvu i velikoj pomoći. Naše izviđačke organizacije su primjer suradnje i poštovanja kakav bi trebao biti u cijeloj regiji, izjavio je Peko Vukadinović, predsjednik Saveza izviđača Crne Gore.

Više o akciji provedene ove subote možete pogledati na videu na sljedećem linku:

https://youtu.be/Wng6NBafUuU

Podsjetimo, kampanja Boranka u proteklih 5 godine okupila je 10,000 volontera iz čitave Hrvatske, ali i inozemstva, a ukupno su na požarištima u okolici Splita, Solina, Makarske, Trogira i Zadra izviđači i drugi volonteri Boranke do sada posadili više do 115 000 novih stabala u sadnicama, sjemenu i žiru. Time je Boranka postala najveća europska volonterska akcija pošumljavanja požarišta i sjajan primjer kako okupiti brojne volontere, institucije i organizacije u obnovi prirode.

U organizaciji Boranke sudjeluju i brojne institucije koje pružaju podršku izviđačima i drugim volonterima. Hrvatske šume osiguravaju sadnice i drugi sadni materijal, a njihovi stručnjaci educiraju volontere i rade stručni nadzor same sadnje. HGSS-ovi volonteri glavna su logistička podrška u organizaciji pošumljavanja. Ravnateljstvo civilne zaštite osigurava alat i opremu za sadnju te ostalu logistiku, volonteri Crvenog križa na raspolaganju su volonterima u slučaju nesretnog slučaja ili nezgode, a Grad Split, Grad Trogir i Savez izviđača Hrvatske osiguravaju besplatan prijevoz volontera.

Glavni sponzori ovogodišnje Boranke su Raiffeisen banka, Radenska Adriatic, Henkel, DM, Eurospin, Dacia i Nakladnička kuća Fraktura.

Boranku kao pokrovitelji već godinama podržavaju Europski parlament, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Američka gospodarska komora, Veleposlanstvo Kanade, UHDDR, agencija IMAGO, agencija HEARTH te Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora.

Europska noć istraživača se sada već tradicionalno održava posljednjeg petka u rujnu diljem Europe, a ove godine smo se družili 29. rujna. 

''Provirimo zajedno u unutrašnjost čovjeka!'', ''Kako uloviti kukca?'', ''Što nas razlikuje od banane?'', ''Klimatske promjene: More danas i za 50 godina.'', ''Plastic is not fantastic'', ''Kako znanost može biti zabavna?'', ''Kako učiti STEM kroz igru?'', ''Jesu li mora i oceani budućnost slatke vode?'', ''Kako upravljati brodom'', ''Što rade vinske mušice u laboratoriju?'',  Što je skriveno u Zadarskom kanalu? '' – samo su neka od pitanja na koja smo zajedno tražili odgovore kroz jednostavne i zabavne pokuse, radionice, pokuse i predavanja. 

Posjetitelji su imali priliku sudjelovati u gotovo 150 zanimljivih aktivnosti koje su za njih pripremili istraživači iz pet najvećih hrvatskih obalnih gradova. Hrvatska je tako bila među 26 europskih zemalja u kojima se ove godine održala ova manifestacija popularizacije znanosti, koja se diljem Europe održava tradicionalno krajem rujna još od 2005. godine.

Organizacija Europske noći istraživača glavna je aktivnost projekta Reconnect science with the blue society - Blue-connect, koji za cilj ima predstaviti najnovija znanstvena otkrića na razumljiv i zabavan način, približiti istraživački rad javnosti i pokazati utjecaj znanosti na naš svakodnevni život. 

Podsjećamo, projekt okuplja partnere iz sredozemnog dijela Hrvatske, koordinatora Sveučilište u Splitu te partnere: Institut za oceanografiju i ribarstvo, Mediteranski institut za istraživanje života, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Zadru, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište u Rijeci i STEPRI znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci.

Iako more povezuje projektne partnere, zastupljene su bile i mnoge druge teme poput ljudskog zdravlja, klimatskih promjena, pametnih gradova, hrane i brojne druge, s naglaskom na važnost za život i razvoj društva na Mediteranu.

Pogledajte što su sve posjetitelji imali priliku istraživati na ovogodišnjoj Europskoj noći istraživača…

SPLIT: Druženje sa znanstvenicima, raznolika predavanja, pokusi i radionice za sve uzraste

Više od 5000 posjetitelja imalo je priliku postati istraživač na jedan dan i to na preko 40 postaja na Prokurativama, Francuskoj alijansi i Pravnom fakultetu. Uz organizatora manifestacije, Sveučilište u Splitu, vrijedni istraživači Mediteranskog instituta za istraživanje života, Instituta za oceanografiju i ribarstvo te Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, pokazali su okupljenima najnovija otkrića na zabavan način.

Između ostalog, posjetitelji su se i sami okušali u interaktivnim pokusima i radionicama na temu forenzike i otkrivanja, vizualizacije i dokumentiranja otisaka. Mogli su naučiti i kako trenutačno zamrznuti vodu, izraditi nevidljivu tintu, natjecati se u savladavanju motoričkih zadataka i upoznati se s procesom desalinizacije. Kroz interaktivne radionice smo saznali kojim lovkama možemo uloviti kukce i što krije mikro svijet cvijeta vinove loze. Učenici su učili o osnovama upravljanja brodom.

Znanstvenici su u opuštenom razgovoru uz kavu na pozornici ispričali okupljenima što ih je privuklo svijetu znanosti i pobliže objasnili ideje koje razvijaju unutar svojih projekata. Podijeljeno je tisuću zahvalnica djeci za uspješno obavljanje pokusa i sudjelovanje u kvizovima znanja, a svi su uživali u fotografiranju u okviru ''Ja istražujem''. Za one najmlađe bio je organiziran kutak na kojem su na našim ‘’Ja istražujem’’ majicama mogli nacrtati što za njih predstavlja istraživanje. U okviru aktivnosti ‘’See positive’’ imali smo i izložbu učeničkih radova iz cijele Hrvatske nastalih tijekom brojnih posjeta istraživača školama u okviru Blue-connect projekta, a sudjelovanjem u kvizovima posjetitelji su mogli osvojiti i primjerak publikacije ‘’Ocean u našim rukama: Vodič kroz oceansku pismenost’’.

Uz splitske partnere projekta Blue-connect, radionicu su održale i predstavnice Pomorske srednje škole u Splitu i bosanskohercegovačkog ogranka MCAA Western Balkans.

Učenici ribarsko-nautičkog smjera predstavili su rad eko grupe ''Zdravo more'' čiji članovi, uz pomoć dronova i podvodne opreme, organiziraju brojne akcije čišćenja podmorja i provode učeničke edukativne akcije. 

Za sedam predavanja poznatih znanstvenika na teme poput ''Održivog planiranja morskih resursa'' ili ''Istražujmo svijet eteričnih ulja Mediterana'', u Francuskoj alijansi tražilo se mjesto više.

Na Pravnom fakultetu posjetitelji su mogli sudjelovati u debati i naučiti više o pravnim pitanjima iz svakodnevnog života.

Na EU kutku, smještenom na glavnoj pozornici, predstavljeni su projekti financirani iz EU sredstava, među kojima i SEA-EU alijansa u kojem je Sveučilište u Splitu partner. Na video zidu smo imali priliku uživo se uključiti u Noć istraživača na sveučilištu u Kielu.

Posebno nas je razveselio interes brojnih turista za našom manifestacijom, koji su aktivno sudjelovali u radionicama i raspitivali se o temama vezanim uz more i mediteranske kulture.

Djeca su sudjelujući u brojnim kvizovima imala priliku osvojiti darove koje su osigurali sponzori: Tinker labs, Zajednica tehničke kulture, Udruga Innovatic, Centar znanja, City Centre One, Escape room, Cineplexx i Kino Karaman.

PULA: Fakultet prirodnih znanosti, Zagrebačka 30, Rektorat Sveučilišta 

Tijekom Europske noći istraživača predstavljeni su organizmi čija se prisutnost povezuje s klimatskim promjenama (rebraš morski orah), organizmi koji su osjetljivi na promjene bioloških čimbenika uslijed klimatskih promjena (puževi, školjkaši, koralji i slično) te termofilni rakovi - crvenopjegava rakovica, plavi rak i kosmati rak samac koji su sve prisutniji u sjevernom Jadranu uslijed globalnog zagrijavanja. Predstavljene su sljedeće radionice:

Radionica 1: Klimatske promjene: More danas i za 50 godina. Prikazane su dvije situacije - stanje mora i organizama u njemu danas te predikciju koja će se vrlo vjerojatno dogoditi za 50 godina (promjene ekoloških čimbenika, pH, temperatura i salinitet) te kako će navedeno utjecati na organizme koji izgrađuju kućice, ljušture i skelete.

Radionica 2: Priča o invazivnom rebrašu morski orah. Prikazane su žive jedinke u malom kreisel bazenu od 5 litara. Prikazano je također koliko litara morske vode ova vrsta profiltrira u 1 sat. Osim toga, prikazano je koliko jajašca jedna jedinka ove vrste proizvodi tijekom razmnožavanja.

Radionica 3: Posjetitelji s juga. U radionici je dan prikaz crvenopjegava rakovice, plavog raka i kosmatog raka samca kao primjere vrsta koje se s južnog Jadrana sele prema sjevernom Jadranu zbog zagrijavanja mora. 

Radionica 4: Plastic is not fantastic. Prikazani su razni oblici plastičnog otpada pronađeni na moru, morskoj obali, ali i u organizmima. Tijekom radionice objašnjeno je porijeklo plastičnog otpada te koji su sve mogući načini njegova unosa u more.

U okviru EU kutka predstavljene su ostale aktivnosti Sveučilišta financirane kroz programe Europske unije, a najmlađim posjetiteljima osobito je bilo zanimljivo predstavljanje 3D mikroskopa i robotske ruke koji su proizvod dva europska projekta ostvarena u suradnji sa srednjim strukovnim školama u Puli.

Sadašnji i bivši studenti preddiplomskog studija Znanost o moru su doprinijeli raznolikosti ponuđenih sadržaja.

RIJEKA: Preko 2100 posjetitelja velikog znanstvenog laboratorija u Exportdrvu

Riječki program ove je godine krenuo već u jutarnjim satima, takozvanom matinejom Noći istraživača, koja je Exportdrvu na Delti okupila oko 200 učenika osnovnih i srednjih škola koji su u pratnji svojih nastavnika organizirano sudjelovali u aktivnostima 8 znanstvenih postaja, ali i kreirali vlastiti program. Predstavljali su svojim vršnjacima rezultate vlastitih istraživanja provedenih u okviru inovativnog programa građanskog odgoja i obrazovanja u srednjoj školi “Škola i zajednica” (ŠiZ) kojeg su zajednički osmislili Sveučilište u Rijeci, Institut za društvena istraživanja Zagreb i Prva riječka hrvatska gimnazija. Iste su se prezentacije, savršeno interpretirajući slogan projekta “ja istražujem”, simultano provodile i “na daljinu”, u onim školama koje nisu mogle fizički prisustvovati događanju.

Na glavno događanje od 17 do 22 sata, umjesto lanjske kiše, na riječku Deltu slila se rijeka građana - preko 1.900 posjetitelja svih generacija. Svoj je rad tijekom ovogodišnje Noći predstavilo više od stotinu istraživača, na 19 znanstvenih postaja. U program su, u jutarnjem te poslijepodnevnom dijelu, bili uključeni: Odjel za biotehnologiju, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Medicinski fakultet, Fakultet za fiziku, Fakultet za matematiku, Pomorski fakultet, Pravni fakultet, Tehnički fakultet, Učiteljski fakultet, Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta i Građevinski fakultet. Dodatno, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija predstavio je u EU kutku sveučilišni projekt INNO2MARE, a Građevinski fakultet projekt THREAD, na čijoj je postaji bio niz mladih istraživača iz inozemstva. STEPRI znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci i ove je godine imao zadaću upoznati javnost o tome kako se znanost i postignuća znanosti mogu prenijeti u zajednicu i u gospodarstvo.

Posjetitelji, među kojima velik broj djece, kroz razne su se igre i aktivnosti mogli okušati u ulozi porotnika na suđenju, naučiti sve o vinskoj mušici i o matematici u svakodnevnom životu, baciti pogled u nanosvijet, naučiti nešto o kemiji boje i svjetlosti, izvlačiti DNA iz banane, upoznati čudesni svijet vode, saznati više o ADHD-u i još mnogo, mnogo toga. Najveći dio posjetitelja bila su djeca i mladi, a svi posjetitelji imali su priliku sudjelovati u raznim pokusima, isprobati tehnološke naprave te na nekoliko sati postati istraživači - što su iskoristili do zadnje minute!

Zadar: Poluotok postao učionica na otvorenom za velike i male

Uz 65 aktivnosti, nekoliko tisuća djece, odgojitelja, nastavnika, profesora i znanstvenika te brojne Zadrane koji su došli sa svojom djecom istražiti svijet znanosti, sinoć je u Zadru obilježena Europska noć istraživača.

Nakon prošlogodišnjeg izdanja u Providurovoj palači, ove je godine Noć istraživača izašla na zadarske trgove i ulice, u prostore Pomorskog simulatora i polupodmornice na zadarskoj rivi, ali i uselila u obnovljeni sveučilišni objekt u prostoru nekadašnje stare Tehničke škole.

Najveselije i najprometnije bilo je tri povezana otvorena prostora – Trgu pet bunara, Trgu Petra Zoranića i Poljani Šime Budinića, koji su bili pretvoreni u učionicu i laboratorij na otvorenom. Za mlade i one starije bilo je pripremljeno puno zanimljivih eksperimenata, igara, radionica, kvizova, natjecanja i brojnih drugih aktivnosti.

Učenici osnovnih i srednjih škola prikazali su zanimljiva mjerenja, kemijske pokuse, matematičke formule, alternativne izvore energije, izazove koje nose klimatske promjene, a slijedili su ih oni najmlađi iz vrtića koji su na svoj način predstavili prirodne zakone. Udruga Robotic zaintrigirala je one s interesom u robotiku, koji su mogli testirati vožnju robotskih vozila na daljinsko upravljanje, a nešto stariji mogli su razgledati bespilotne letjelice, dronove svih vrsta pa čak i mali avion kojim prostor snima i analizira sveučilišni Centar za geoprostorne tehnologije. Na njihovom štandu bila je i prezentacija rada 3D printera.

Na Poljani Šime Budinića bio je postavljen Park znanosti, u kojem su djeca kroz igru mogla sudjelovati u eksperimentima s osnovnim fizikalnim zakonima o gibanju tijela ili svojstvima zvuka, pa su tako preko Zvučnih zrcala mogli provjeriti je li moguće razgovarati šaptom na većoj udaljenosti.

Bilo je živo i u nekadašnjoj Tehničkoj školi, gdje se uz pomoć mikroskopa i druge laboratorijske opreme mogli analizirati vodu, tlo, razmatrati ekološke izazove budućnosti ili se upoznavati s bogatom baštinom zadarskih glagoljaša. Ispred same zgrade organizirana je astronomska radionica s promatranjem neba kroz teleskope, radionica o plemenitoj periski, prezentacija starih rimskih začina uz degustaciju Hipokratove ljekovite juhe, pa čak i sudjelovati u izradi velike slike u maniri Jacksona Pollocka.

U Kazalištu lutaka izvedena je predstava Mali puž, u Pomorskoj školi radionice za djecu, u Providurovoj palači projekcija dokumentarnog filma „Led u plamenu“, a veliki interes vladao je za istraživanje Zadarskim kanalom u polupodmornici, koja je zainteresirane posjetitelje ukrcavala na rivi ispred Sveučilišta. Sve je zaokruženo besplatnim posjetima gradskim muzejima, koji su podržali akciju.

- Ovom manifestacijom još jednom smo pokazali kako znanost i obrazovanje imaju veću vrijednost kad su spojeni te se njome povećava vrijednost i znanosti i obrazovanja. Ona je također pokazatelj da se može učiti u svim prostorima, u učionici ali i izvan učionice, da učiti mogu zajedno djeca i roditelji, komentirala je rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.

Za sve sudionike pripremljena je bogata lutrija, u kojoj se moglo sudjelovati obilaskom štandova i prikupljanjem pečata. Na kraju je u kutiju ubačeno preko 2.500 kupona, što je pokazatelj uspjeha manifestacije i potrebe za njezinim održavanjem u budućnosti.

 DUBROVNIK: Interaktivne radionice okupile sve uzraste 

I ove godine Europska Noć istraživača održana je na Sveučilištu u Dubrovniku, na adresi Ćira Carića 4.

Posjetitelji su imali priliku sudjelovati u 6 interaktivnih radionica.

Nastavnici i znanstvenici s četiri sveučilišne sastavnice: Odjela za primijenjenu ekologiju, Odjela za umjetnost i restauraciju, Pomorskog odjela te Laboratorija za inteligentne autonomne sustave (LARIAT) pripremili su bogat i zanimljiv program edukativnih i kreativnih radionica, eksperimenata, predavanja i igara.

Dubrovački osnovnoškolci i srednjoškolci imali su, među ostalim, priliku okušati se u kreativnoj radionici „Od pjata do vrata“. Sudionici su izrađivali magnete od smjese dobivene mljevenjem ljuštura dagnji i kamenica. „Zašto su nam važni podvodni roboti i kako ih možemo koristiti za čišćenje mora?, Što se događa kad se mijenjaju životni uvjeti u moru i kako porast temperature mora i zakiseljavanje utječu na njegove stanovnike, kopno i ljude?, Kako se upravlja brodom i kako rade brodski motori?“ samo su neka od pitanja na koje su odgovore tragali istraživači sa Sveučilišta u Dubrovniku i njihovi pomagači raznih uzrasta. 

Na EU kutku predstavljena su 23 projekata financirana iz EU sredstava na kojima je Sveučilište u Dubrovniku nositelj ili partner.

Ovogodišnju Europsku noć istraživača u Dubrovniku posjetilo je više od 400 posjetitelja, a dojmovi su, kao i na prethodnoj bili odlični. Veselimo se budućim događanjima za popularizaciju znanosti kojih na Sveučilištu neće nedostajati. 

Rat s plastikom se nastavlja – nakon nestanka plastičnih slamki na red su došle šljokice. Europska komisija odlučila ih je izbaciti iz kozmetičkih proizvoda, a vrlo brzo počet će nestajati i s polica dućana, piše Danas.hr

Upravo je takav naputak stigao i u trgovinu specijaliziranu za kozmetičke proizvode u Koprivnici objašnjava voditeljica marketinga trgovine Šarlota Gnand:

-Dobili smo jučer od našeg dobavljača asortimana za nokte popis. Prilično je podugačak, čak nekoliko stranica. Radi se naime o ovakvoj vrsti proizvoda za završnu obradu u manikuri.

Uz lakove i ukrase za nokte, na meti su i drugi proizvodi. Na popisu se nalazi dekorativna kozmetika, od sjajila do sjenila za oči, u svima njima nalazi se mikro plastika. Prema nedavnoj procjeni, samo u Europskoj uniji, na godinu je se ispusti 42 tone.

-U smislu da su čestice manje od pet milimetara, ali tu govorimo o primarnoj mikro plastici koja se namjerno dodaje u proizvode i o sekundarnoj koja nastaje razgradnjom polimernih materijala, pojašnjava voditeljica Odjela za predmete opće uporabe u HZJZ-u , Ivona Vidić Štrac.

Više od četiri posto mikroplastike koja se nalazi u vodi, dolazi upravo iz kozmetičkih proizvoda.

Marina Matijević iz Inicijative Ja Bolji Građanin objašnjava da pročišćivači vode ne mogu zaustaviti tako sitne čestice plastike.

-Onda se opet događa to da kroz vodene tokove dolazi do vodenih organizama i tako sve skupa ulazi u naš hranidbeni lanac.

Ipak, neće svi proizvodi odmah nestati. Za proizvođače odgovorne za manje količine plastike, zabrana će nastupiti kasnije.

Ivona Vidić Štrac iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pojašnjava da postoji prijelazni period od 12 godina.

-Do 2031. će se morati u potpunosti ukloniti ili zamijeniti. Ako se ne nađe odgovarajuća supstitucija ti će se proizvodi nakon 2031. dobiti oznaku da sadrže mikro plastiku.

Prve zabrane stupaju na snagu već za 20-ak dana. Za sve ljubitelje šljokica, utjeha bi mogla biti da su rasprodaje u trgovinama već krenule.

U petak navečer u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu pretpremijerno je prikazan dokumentarni film Hrvatske radiotelevizije "Naš sveti Jeronim". Autorica filma je Antonia Hrvatin Roth, a dokumentarac je nastao na inicijativu Splitsko-dalmatinske županije, a sniman je u Splitu, Solinu, Jeruzalemu, Rimu i drugim lokacijama vezanim uz život i rad svetoga Jeronima. Župan Blaženko Boban rekao je kako je zadovoljan te je zahvalio ekipi Hrvatske radiotelevizije koja je prikazala ono što mnogi ne znaju o svetom Jeronimu.

-Kroz ovaj film mnoge stvari o svetom Jeronimu prikazane su našim građanima. Interesantno je vidjeti život jednoga čovjeka koji u sebi ima ono što gotovo svaki Dalmatinac danas ima - temperamentna narav u segmentima kada unutar sebe osjetiš da si u pravu u svojim stavovima, rekao je Boban i podsjetio kako se Jeronim u Betlehemu izborio da njegova špilja bude najbliža špilji Isusova rođenja.

Generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Franjo Frankopan-Velić podsjetio je kako čovjek može prepoznati što je istinito, a što lažno.

-Čovjek može prepoznati što je pravedno, a što nije te što je lijepo, a što je. I kroz ovaj film se može ispričati istina, pravednost, dobrota i ljepota. Hvala na ovoj inicijativi i na svim inicijativama koje se trude da sveti Jeronim zaživi u našim srcima, rekao je u svom govoru generalni vikar.

Poznati splitski skladatelj Tomislav Mrduljaš skladao je glazbu za ovaj film. On je naglasio kako je sveti Jere zaštitnik svakog Dalmatinca.

-Hvala dragoj Antoniji koja me obavezala kad je rekla da je glazba jednako važna kao i slika. Kroz našu suradnju i dnevnu komunikaciju našli smo odličan jezik gdje sam dobio slobodu svoje kreacije. Osjetio sam odgovornost i kad sam krenuo, jednostavno se sve izlilo iz mene, prepričao je Mrduljaš proces stvaranja skladbi za ovaj film.

Scenaristica Antonia Hrvatin Roth prisjetila se kako je ovaj projekt dugo trajao te je zahvalila svima koji su na bilo koji način sudjelovali u njegovu stvaranju.

-Želim istaknuti moje kolege s Hrvatske radiotelevizije koji su strpljivo sa mnom hodali stopama svetoga Jeronika gotovo 30 dana. Svaki film je timski rad, zaključila je Hrvatin Roth, koja je zahvalila i Splitsko-dalmatinskoj županiji.