Novi predmet u hrvatskim školama: Učit će se kako obavljati kućanske poslove i zdravo se hraniti

Učenici od prvog do četvrtog razreda osnovne škole dobit će, prema
ideji Ministarstva znanosti i obrazovanja, novi predmet naziva –
Praktične vještine, piše Jutarnji list. Prvi je puta kurikulum novoga predmeta spomenut u
Javnome pozivu za izbor članova radne skupine za rad u sklopu
eksperimentalnog programa cjelodnevne škole, objavljenom na stranicama
Ministarstva.

Od jeseni u 50-ak škola kreće, naime, eksperimentalna provedba
projekta cjelodnevne škole, koja podrazumijeva boravak djece u školi do
popodnevnih sati (još nije definirano do koliko, niti u kojim školama), a
obuhvaća dodatne aktivnosti nakon nastave. Jedan od ciljeva je
smanjenje privatnih instrukcija, s obzirom da bi dio vremena provedenog u
školi učenici koristili za dodatan rad iz pojedinih područja i pomoć
pri učenju.

Ministarstvo još nije predstavilo cjelovit projekt, no kao je pisao
Jutarnji u nedjelju, jedna od novosti jest da učiteljice razredne
nastave više neće održavati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture već
će se u školama zaposliti magistri kineziologije. Pritom se u četvrtom
razredu osnovne povećava satnica tjelesnog s dva na tri sata. Novi
predmet Praktične vještine trebao bi biti jedan od nastavnih sadržaja
kroz koji će učiteljice razredne nastave kompenzirati gubitak sati
tjelesne i zdravstvene kulture.

Predmet Praktične vještine učenici bi imali jedan sat tjedno, a kako
doznajemo, osnovni elementi novoga kurikuluma bili – Samostalnost i
briga o sebi, Sigurnost, promet i prva pomoć, potom Dizajn i izrada
rukotvorina (i ostalih proizvoda), Dom i okruženje kućanstva, Financije
(i ekonomija) te Participacija i poduzetništvo.

Prema prvim konturama predmeta Praktične vještine, učenici bi među
ostalim učili o zdravoj prehrani, higijeni, kvalitetnoj organizaciji
dana, a očito je da se ovim predmetom u škole vraća i dio vještina koje
su nekadašnje generacije učile kroz domaćinstvo. Taj dio će obuhvaćati
poučavanje o kućanskim poslovima – čišćenje, kuhanje, održavanje,
recikliranje i slično. Učiteljice bi djecu trebale podučavati i tomu
kako funkcioniraju kućanski aparati, pa i kako popraviti jednostavne
kvarove u kućanstvu. Na primjer – kako zamijeniti baterije, popraviti
gumu ili ‘narihtati‘ lance na biciklu. Paralelno bi djecu učili o
štednji energije, osnovama poduzetničkih vještina, ali i samostalnom i
sigurnom kretanju u prometu. Kroz jedan od elemenata novoga kurikuluma,
kojega tek trebaju definirati članovi radne skupine, djeca od prvog do
četvrtog razreda pripremala bi se za sigurnost u prometu prilikom
korištenja bicikla i romobila.

Neke škole u svojim kurikulumima već godinama koriste dio tih
sadržaja, a po novome svi bi učenici od školske godine 2027./28. (a
prije toga i postupno u eksperimentalnoj fazi) učili o dizajnu i izradi
rukotvorina. Upoznavali bi se s različitim alatima i tehnikama poput
rezanja, spajanja, savijanja, čime bi se poticalo razvoj motorike, pa i
inovatorstva. Cilj je, zamislili su u Ministarstvu, poticanje interesa
učenika za rad rukama.

Među ostalim, u planu je upoznavanje školaraca s poviješću obrtništva i upoznavanje s (preostalim) lokalnim obrtnicima…