Cikloturizam u Dalmaciji: “Turizam nije samo iznajmljivanje stanova i hotelskih soba”

 Sjeverna i ruralna strana Biokova još uvijek zaostaje za južnom što se tiče iskorištavanja svog potencijala, međutim, rješenje se možda nalazi u – cikloturizmu. Kakvi su zapravo turistički potencijali sjeverne strane i ima li smisla ulagati u Biokovsko zaleđe u smislu cikloturizma, odgovor nam je dao Denis Špadina, predsjednik Biciklističkog saveza SDŽ.

 –   Biokovsko zaleđe ima ogroman turistički potencijal i Biciklistički savez splitsko-dalmatinske županije u suradnji s Turističkom zajednicom Splitsko-dalmatinske županije poduzima sve da bi se taj potencijal pravilno iskoristio. To područje po podjeli SDŽ na biciklističke karte spada pod Imotsko-Vrgorsko područje, odnosno Dalmatinska zagora, Hvar, Brač, Splitska rivijera zapad, Makarska rivijera, Imotski-Vrgorac, Splitska rivijera istok, Vis i Šolta. Ovo je i neki vremenski plan razvoja koje nam je u planu za drugu polovinu 2016. godinu – pojasnio nam je Špadina.

 Na pola puta razvoja

Tek kada bude gotovo označavanje svih devet biciklističkih karata i kada budu označene staze na svih devet područja, govori nam Špadina, biti će moguće ostvariti puni potencijal cikloturizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

– To je zato što su staze sa raznih područja-karata međusobno povezane i zamišljene su da čine jedu mrežu cikloturističkih staza u SDŽ. Npr. Biokovsko zaleđe samo po sebi nikako ne može ostvariti značajnije prihode od cikloturizma, ali kada sa Makarskom rivijerom i Splitskom rivijerom istok i Dalmatinskom zagorom bude činio jednu cjelinu, onda
će i protok cikloturista kao i njihov dolazak u Biokovsko zaleđe biti nemjerljivo veći i značajniji – dodaje Špadina.

Sada smo negdje na pola puta u razvoju, kako kaže, a već se vide značajni pomaci i prihodi od cikloturizma u SDŽ. Turizam nije samo iznajmljivanje stanova i hotelskih soba, što smo odavno shvatili, a ono najvažnije jest činjenica da se okrećemo zdravom i sportsko-rekreacijskom turizmu ulažući u sadržaj koji nudimo sve većoj populaciji gostiju.

 Ciklostaze su dugoročna i stabilna investicija u turističkom i sportsko-rekreacijskom smislu, a upravo su biciklisti gosti koji nam dolaze u predsezonu i postsezonu i dodatno pune proračun. Špadina navodi da hotelijeri i agencije to naravno već znaju, ali do sada nije bilo planskog razvoja infrastrukture i svega što ide uz cikloturizam, te da se to počinje mijenjati.

 Biciklizam nije samo rekreativna turistička grana, ljetos smo također imali priliku gledati uživo i međunarodnu biciklističku utrku “Tour of Croatia“, čiju je dramatičnu završnicu u Splitu prenosio i renomirani kanal Eurosport u udarnim terminima. Dakle, biciklizam nije samo za rekreativce, zbog njega u Hrvatsku i Dalmaciju dolaze i profesionalci. Stoga, zašto ne bismo vrhunskim sportašima ponudili mjesto gdje će doći više puta godišnje, što zbog vježbe, što zbog odmora. 

 190 kilometara do lipnja 2016. godine

–   BSSD je već ostvario neke dogovore sa hotelijerima na Makarskoj rivijeri i imamo neke projekte koji će pozicionirati SDŽ kao idealno mjesto za pripreme i utrke biciklista – kaže Špadina.

Sportaši najčešće preporuče odgovarajuće odredište svojim kolegama, a zašto Dalmacija i Biokovo ne bi mogli biti baš to odredište? Smatramo li zaista da nemamo potencijale i kapacitet, te da ne možemo ispuniti svoj minimum u obolu stvaranja dugoročno-strateških ciljeva kako bi sačuvali prirodne resurse, a iskorištavati ih maksimalno? Ako je tako, ne bismo se uopće trebali baviti turizmom i ponositi se potencijalima kojima ne znamo upravljati na odgovarajući način.

 – Nažalost sada ne postoji ni jedna biciklistička staza na područja parka prirode Biokovo i Makarske rivijere koja je označena po EU i HR standardima. Ima nekih pokušaja i par staza, ali nije to cikloturizam, nego stihija.

O uređivanju biciklističkih staza i cikloturizmu na području Biokova, Špadina kaže da je u tijeku provedba projekta Biciklističke staze Makarske rivijere i Parka prirode Biokovo. Rezultati će biti, kako kaže 6 novih staza duljine 190 kilometara, a planiran je završetak do lipnja 2016. godine.

 – Nažalost, staze će biti samo s južne strane, ali to je želja  PPB i  TZ Makarske rivijere. Vjerojatno je vezano i za katastarsku podjelu gdje je sjeverna strana Biokova pod Šestanovcom, Zagvozdom i Vrgorcem. Staze su dužine od 15 do 60 kilometara, a financira ih Fond za razvoj turizma u iznosu od 80% i lokalni gradovi i općine s iznosom od 20% – govori nam Špadina.

 Istru prestižemo do kraja 2016. godine

 Špadina kaže da krajem 2017. godine možemo očekivati i potpunu prekrivenost ciklostazama, a unatoč tome, cikloturizam u Dalmaciji je jako malo razvijen kao turistički sadržaj.

 –  Kraj 2017. možemo očekivati potpunu prekrivenost s ciklostazama, ali cikloturizam nisu samo staze nego još puno stvari, a mi ćemo ih sve imati ustrojene i razvijene do kraja 2017. U EU je ciklo-turizam jako puno zastupljen i razvijen kao turistički sadržaj, a u Hrvatskoj i Dalmaciji jako malo. U stvari, osim Istre do prije dvije godine. Onda smo se pojavili mi iz Splitsko-dalmatinske županije i sad smo već došli do toga da nas se Istra “boji“, ali to im je sve uzalud. Plan BSSD I TZ SDŽ je da Istri preuzmemo mjesto nositelja razvoja CT u HR već do kraja 2016. godine – ističe Špadina.

 Gdje vidi šansu za unaprjeđenje biciklizma u Dalmaciji, Špadina navodi u klimi i ravnomjernom i planskom županijskom razvoju.

 – Naša najveća prednost je u idealnoj CT klimi, zatim u fenomenalnim prirodnim ljepotama, a najveća prednost nam je što se za razliku od nekih drugih županija u Hrvatskoj razvijamo planski i uz minimalni trošak bez rasipanja novca i drugih resursa. Sve to kontinuirano i provjeravamo i čak smo ispred planova – govori Špadina.

 Na Braču i Hvaru 1.165 kilometara do ožujka 2016. godine

 Mogu li i na koji način građani mogu doprinijeti razvoju cikloturizma i biciklizma kao rekreacijskim oblikom, Špadina kaže da mogu baveći se rekreativnim biciklizmom i da oni koji se bave turizmom da u ponudu uključe i biciklizam.

 – Građani mogu doprinijeti tako da promoviraju biciklizam, da se bave rekreativnim biciklizmom a ako se bave nekim oblikom turizma da u svoju ponudu svakako uključe i ciklo-turiste te da im maksimalno prilagode svoju ponudu, a cikloturisti će im to vrlo brzo vratiti kroz povećanje prihoda od turističkih proizvoda i usluga – govori Špadina.

 Za kraj nam je nagovijestio predivne informacije o događaju koji će značiti za naša dva otoka Brač i Hvar. Radi se o stotinama kilometara označenih staza za bicikliste, što će biti jako dobra ponuda i jako dobar sadržaj za navedene otoke, koji će pored prirodnih ljepota ponuditi i rekreativni dio turističke ponude.

– Drugi tjedan, vjerojatno ponedjeljak 14. prosinca, na Hvaru je promocija Biciklističke karte otoka Hvara s 13 staza duljine 365 kilometara, koje će biti i označene do 31.ožujka 2016. godine. Odmah iza Nove godine će biti promocija karte otoka Brača s 21 stazom, duljine 800 kilometara, koje će također biti označene do 31. ožujka 2016. godine – pohvalio se Špadina.