Article

//www.dalmacijanews.hr/files/636b51f618d1cb76738b45d2/80
Foto: Ilustracija

Hrvatska kuna ostaje vječna u staklarskoj kreaciji inovativnog Matijaža Gostečnika

Njegovi spomen medaljoni imaju kolekciju od tri kategorije: medaljon s 25 kovanicom, medaljon sa svim kovanicama uz pet kuna u sredini, te medaljon sa svim kovanicama uz 25 kuna u sredini
Tik – tak – lagano, ali sigurno curi vrijeme kada ćemo našu nacionalnu valutu – kunu zamijeniti EU valutom – eurom. Bez obzira što mi mislili o tome – euro će neizostavno postati dio naše monetarne budućnosti, a kuna naše monetarne prošlosti. No, i u tom za mnoge tužnom i nostalgičnom trenutku postoji razloga za radost, a kreirao ga je marljivi i inovativni Matijaž Gostečnik (71) iz Slovenj Gradeca.

“Zarobio” je kovanice kune u staklarskom izričaju točnije medaljonu, prigodnom posebice za kolekcionarske namjene i ove jeseni lagano, ali sigurno ih predstavlja javnosti – u prvom redu hrvatskoj.

I to vrlo prigodno – jer su Ujedinjeni narodi proglasili su 2022. Međunarodnom godinom stakla.

Riječ je o spomen medaljonima, koje sam izradio u smislu izvornog protokolarnog, promotivnog, osobnog i božićnog poklona. Hrvatska se valuta kuna poslije 28 godina oprašta i zato zaslužuje jednu lijepu uspomenu. Nadam se da je ova moja kreacija dovoljno zanimljiva za čuvanje povijesti i svega što je kuna predstavljala, ali će i predstavljati – ističe na početku staklarski umjetnik Matijaž Gostečnik, premium Loyalty član poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr  

Čak četvrt stoljeća Matijaž Gostečnik radi sa staklom. Ima bogato tehničko iskustvo, ali je i iznimno inovativan.

- Konkretno, čovjek u ovoj branši u svakoj okolnosti treba vidjeti neku priliku za izradu kreacija iz stakla. Da izradi nešto što drugi nisu izradili, posebice jer je staklo jako zanimljiva materijla – vrlo je transparentno. A u slučaju mog spomen medaljona za kune – 100 posto iskoristivo s obje strane. Nema drugih materijala u kojima bi mogli ovako sačuvati kunu kako to pruža staklo – pojašnjava umjetnik Gostečnik.

Da bi kuna bila sačuvana u ovako zanimljivoj kreaciji, osim prikupljanja kovanica u svim apoenima koji su š malo u službenom platežnom opticaju, staklo se tali na visokih 850 stupnjeva, da bi zatim dobio svoj finalni izgled.
Cijeli svoj život proživio je u Slovenj Gradecu, na samom sjeveru nama susjedne države, ali rado “pogledava” i prema Hrvatskoj, gdje također pronalazi inspiraciju, baš kako ju se i sada našao s našom kunom koju će uskoro zamijeniti euro.

- Dosta sam radio od stakla, primjerice nakita za žene. Imam čak jedno sedam – osam kolekcija do sada. Radio sam s mnogim likovnim umjetnicima koji su davali svoj obol kroz crtački ili slikarski izričaj, a ja sam onda to digao na višu razinu dajući tim umjetninama oblike u staklu. Zadnjih deset godina uglavnom radim sam i to velike staklene skulpture, koje se svake godine izažu u Slovenj Gradecu, pa tako će biti i ove godine – opisuje ovaj umjetnik prijašnje, ali i sadašnje svoje aktivnosti.

Najsvježija inovacija je memorabilija vezana uz kunu i skoro uvođenje eura u Hrvatskoj.

- Prije 17 godina kada je Slovenija uvodila euro i opraštala od tolara, napravio sam jedan spomen medaljon, ali za kojega nisam imao toliko iskustva da izgleda ovako dorađeno kao što sam napravio za kunu. No, unatoč tomu, spomen medaljon s tolarom je izgledao jako dobro i dobili su ga kada je Slovenija ušla u monetarnu euro uniju, svi predsjednici država članica EU-a. Nakon toga sam radio i medaljone s eurom, ali motivima iz Slovenije. Mnogi iseljenici iz Slovenije su to poželjeli nabaviti za svoju uspomenu i priča o ovom mom spomen medaljonu se proširila svijetom. Sada kada u Hrvatskoj dolazi euro, vidio sam da imam dovoljno znanja, vještine, volje i prije svega strpljenja da napravim spomen medaljon kune – ističe ovaj kreativac, ističući da je s puno ljubavi i srpljenja napravio “ulovljenu kunu u medaljonu” za dar svima u Hrvatskoj, ali i izvan nje.

Nekoliko spomen medaljona s kunama već je stiglo u Hrvatsku i ima interesa za ovaj vid memorabilije koju Matijaž Gostečnik stvara. Ali uz svoju kreaciju često čuje i propitivanja:

- Pitaju me od kuda to da jedan Slovenac stvara ovakav spomen medaljon za kunu. A ja uvijek odgovorim da ljudska inovativnost i kreativnost nema granica. U mom slučaju – mi smo susjedi i nema razloga da me budemo oslonjeni jedni na druge, pa i na ovakav način. Mi smo se oprostili od tolara, sada i vama slijedi opraštanje od kune, možemo to sve lijepo obilježiti i čuvati kao lijepu uspomenu. Zato je i nastao moj medaljon – pojašnjava Matijaž Gostečnik.

Kune nabavlja bez problema na hrvatskom tržištu, uspijeva čak “uloviti” i kovanicu od 25 kuna.

- Ta je kovanica izrađena u 19 različitih motiva, za sve važne događaje hrvatske povijesti među kojima je posljednji događaj bio puštanje u promet Pelješki most. Samo tu kovanicu nisam uspio nabaviti, ali ostale imam i stavljam ih u svoj spomen medaljon – objašnjava Matijaž Gostečnik.

Njegovi spomen medaljoni imaju kolekciju od tri kategorije: medaljon s 25 kovanicom, medaljon sa svim kovanicama uz pet kuna u sredini, te medaljon sa svim kovanicama uz 25 kuna u sredini.

- Najveći izazov mi je bio uroniti sve kovanice da budu u savršenom krugu i balansu da niti jedna ne preklapa drugu kovanicu i da sve budu savršeno složeno. Izrađujem ih u serijama i pazim da to bude iznimno estetski dotjeran proizvod jer je riječ o hrvatskoj kuni koja je iznimna valuta za mnoge građane Hrvatske – opisuje Matijaž Gostečnik, te poziva na suradnju u ovom projektu sve hrvatske i svjetske individualne kolekcionare, ali i poslovnu populaciju kao i muzeje, te ostale institucije koje žele sačuvati kunu i na ovaj način.




hr Wed Nov 09 2022 08:15:14 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/63d51f945d7965fac28b45c7/80
Foto: Press

Pop sastav CAMBI sinoć promovirao novi album 'Zaljubljen'

Po prvi puta uživo gosti su sinoć uživali i u izvedbi nove pjesme 'Moja duša', koju mnogi već nazivaju nasljednicom hita 'Zaljubljen'
Pop sastav CAMBI sinoć je u čarobnoj atmosferi zagrebačkog Velveta predstavio svoj novi album 'Zaljubljen'.

Jure, Sandro, Joško i Luka u društvu obitelji, prijatelja i kolega uživo su izveli pjesme 'Od milijun samo jedna', 'Bambina mia', te naravno megahit 'Zaljubljen' po kojem album i nosi ime.

Uz Domenicu, Dinu Petrića, Uršulu Tolj, Mariju Mirković... ove mlade perspektivne glazbenike sinoć su podržale i ljepše polovice. Bila je to rijetka prilika u kojima ih se u javnosti može vidjeti zajedno.

Po prvi puta uživo gosti su sinoć uživali i u izvedbi nove pjesme 'Moja duša', koju mnogi već nazivaju nasljednicom hita 'Zaljubljen'. Za obje je zaslužna autorica Marija Mirković, nekadašnja članica glazbenog sastava Frajle, a koja je sinoć s momcima spontano i zapjevala poznati hit 'Žuta ruža'.

Ovaj muški pop sastav nakon debija na Dori 2021., s pjesmom 'Zaljubljen' koja je kasnije osvojila publiku i vrhove ljestvica slušanosti, postali su traženi glazbenici kao i česti gosti na vjenčanjima. Specifični i posebni, sa svojim glasovnim sposobnostima te sjajnim pjesmama koje publika obožava, CAMBI za ovu godinu, osim tek izdanog albuma priprema i brojna iznenađenja.

hr Sat Jan 28 2023 14:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/63d5005e5d7965f6c28b45a4/80
Foto: DN

Maškare u Kaštelima preuzele vlast, gradonačelnik im predao ključ

Več tradicionalno KU Polantana preuzela je dva ključa
Krnjevalska udruga Polantana preuzela je ključeve grada od gradonačelnika Kaštela Denisa Ivanovića, te time otorila karnevalski program.

Več tradicionalno KU Polantana preuzela je dva ključa, prvoga manjega je preuzeo predsjednik dječjeg krnjevala Marino Kapov, koji je na oduševljenje prisutnih izjavio:

- Mali će postat veliki, a veliki mali.

Onaj glavni veliki ključ je preuzeo predsjednik KU Polantane Ivan Radilović te je najavio krnjevalska događanja:

- Dječji karneval koji se održava 05. veljače u 14 sati te se očekuje nakon korona pauze očekuju brojne točake. 28. Veliki kambelovski karnjeval / 17. Županijski karnjeval održa će se u nedjelju 12. veljače u 15 sati.

Za kraljicu krnjevala izabrana je Helena Subašić koju očekuje puno zabave i tulumarenja, te je uz rezanje krnjevalske torte proslavila preuzimanje vlasti.

Mašare su se zabavljale uz pratnju Story band-a, a tulum je potrajao do dugo u noć.

hr Sat Jan 28 2023 12:08:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/63d4e14a5d796565c38b4578/80
Foto: ZSM

Dvanaesta Noć muzeja u Zvjezdanom selu Mosor, posjetitelji uživali u raznolikom programu

Ukupno više od 500 posjetitelja moglo je uživati u nastupima mladih glumaca i glazbenika, ali i poslušati izlaganja onih starijih i ozbiljnijih predavača
U obilježavanje Noći muzeja se ovog petka, 27. siječnja, po dvanaesti put uzastopce uključila i udruga Zvjezdano selo Mosor. Nakon dvije pandemijske godine, tijekom kojih je to uključivanje bilo isključivo „na daljinu“, ovaj put je u zvjezdarnici u Gornjem Sitnom opet priređen raznolik program. Ukupno više od 500 posjetitelja moglo je uživati u nastupima mladih glumaca i glazbenika, ali i poslušati izlaganja onih starijih i ozbiljnijih predavača.

Na početku večeri, prve posjetitelje je pozdravio tajnik udruge Zvjezdano selo Mosor Tomislav Nikolić, a s nekoliko prigodnih riječi im se obratio i njen predsjednik prof. dr. sc. Goran Sučić. Potom je riječ preuzela Cvjetana Bazina Periša, predsjednica Likovne udruge Emanuel Vidović iz Splita, koja se osvrnula na rad te udruge i radove dvadeset pet njenih članova, koji su za ovu Noć muzeja bili izloženi u velikoj dvorani zvjezdarnice. Tu revijalnu izložbu će na istom mjestu biti moguće razgledati sve do sredine veljače.

Za veliki dio večerašnjeg programa u zvjezdarnici su bili zaduženi polaznici splitske glazbene škole Josip Hatze, sa svojim nastavnicima. Učenici su otplesali nekoliko baletnih i jednu folklornu točku, te izveli više instrumentalnih i vokalnih skladbi. Prva točka u programu su, tako, bili kratki ulomci iz baleta Glazunova i Delibesa, a kasnije su na red došle i baletne točke iz djela Minkusa i Čajkovskog. Ista plesna skupina je izvela i splet narodnih plesova iz Međimurja "Igrajte nam, Japa", u koreografiji Zvonimira Juruna.

U duhu glavne teme ovogodišnje Noći muzeja, koja je glasila Muzeji su važni, bio je i igrokaz kojega su izveli učenici 3b razreda OŠ Kman-Kocunar. Igrokaz pod naslovom „Male priče velikih i malih muzeja“ su pripremile i djecu za nastup uvježbale njihove nastavnice Marija Šarić, Mirela Pavić i Sanja Sinovčić.

Učenici glazbene škole Josip Hatze su u više navrata izvodili solističke točke, na glasoviru, trombonu, saksofonu, klarinetu i gitari, a izvedeno je i nekoliko vokalnih skladbi uz pratnju glasovira. Unatoč mladosti, izvođači su bili na visini zadatka, što je publika konzistentno nagrađivala srčanim pljeskom.

Članica Upravnog odbora udruge Zvjezdano selo Mosor Antica Lovrić, održala je kratko predavanje s temom „Od Vučedolske golubice do digitalnog zapisa“, u kojemu je govorila o značaju kojega muzeji danas imaju za očuvanje civilizacijskih tekovina.

Povodom 25. obljetnice objavljivanja prvog nastavka iz serijala o Harryju Potteru, Katarina Sovulj, knjižničarka s Odjela za djecu i mlade Gradske knjižnice Marka Marulića, održala je kratko izlaganje o tome literarnom serijalu. Predavačica se posebno osvrnula na to na koji su način zviježđa nadahnula autoricu J. K. Rowling pri kreiranju likova u tim romanima.

Nastup profesora splitske 2. gimnazije i književnika Borisa Škifića „Kako se stvarnost pretvara u književnost“, predstavljao je interpretaciju i komentare odlomaka iz njegovih knjiga "Pisma iz Vinogradske" i "Fahrudin je faca".

Još jedna glazbena točka programa, bila je ona dua Dejana Roginića i Tea Grčića. Dvojac je izveo nekoliko skladbi iz popularnog repertoara.

Središnji dio Noći muzeja u Zvjezdanom selu Mosor je bilo znanstveno popularno predavanje dr. Duje Giljanovića, nazvano Glazba kroz oči znanstvenika. Član Zvjezdanog sela Mosor i nekadašnji polaznik GŠ Josipa Hatzea, fizičar dr. Giljanović, upoznao je prisutne s načinom na koji znanstvenik gleda na svijet glazbe, odgovorivši pri tom na pitanja poput Zašto violina zvuči kao violina, a klavir kao klavir? ili Zašto nas glazba ponekad smiruje, a ponekad čini napetima? U tome su mu svojim izvedbama – koje su ujedno bile i znanstvene demonstracije – pomagali učenici i nastavnici GŠ Josipa Hatzea.

Kako su vremenski uvjeti bili nepovoljni, s djelomičnom naoblakom, temperaturom na ništici i neugodnim istočnim vjetrom, posljednji planirani dio programa – promatranje neba teleskopom – morao je nažalost otpasti. Umjesto toga, astronom-animator Zvjezdanog sela Mosor Zoran Knez je koristeći računalni planetarijski program prisutne upoznao s time koja se zviježđa i sjajne zvijezde vide na zimskom nebu, te zbog čega i na koji način valja teleskopom gledati Mjesec, planete i maglice. Kroz rijetke oblake nad Mosorom, nekolicu tih najsjajnijih zvijezda je na samom kraju programa pokazao šačici onih najhrabrijih posjetitelja koji su su odvažili nakratko izaći na ledenu terasu zvjezdarnice.

Kao i ranijih godina, i ovu Noć muzeja u Zvjezdanom selu Mosor je organizirao i vodio tajnik Udruge Tomislav Nikolić.

hr Sat Jan 28 2023 09:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/63d3eb0c5d79653ac08b45ba/80

Sudar titana - uglazbljena renesansna poezija

Bariton Matija Meić gradi uspješnu karijeru u Njemačkoj, a u Zadru će predstaviti program Sudar titana, sastavljen od pjesama skladanih na tekstove renesansnih pjesnika
Bariton Matija Meić gradi uspješnu karijeru u Njemačkoj, a u Zadru će predstaviti program Sudar titana, sastavljen od pjesama skladanih na tekstove renesansnih pjesnika. Uz pratnju pijanista Bože Letunića, u četvrtak, 2. veljače u Koncertnoj dvorani braće Bersa u 19:30 sati izvest će djela Brittena, Liszta, Wolfa i Finzija skladanih na stihove Michelangela, Petrarce i Shakespearea. Na programu je i Krležina Bogečka koju je uglazbio Boris Papandopulo.

Ulaznice se prodaju na internetskoj adresi kuzd.mojekarte.hr, kao i na info pultu Providurove palače, tri dana uoči koncerta od 11:00-13:00 i 17:30-19:30 sati.

Matija Meić je član ansambla minhenskoga Staatstheater am Gärtnerplatz, u kojem je od 2015. do danas otpjevao niz baritonskih uloga, od kojih se ističu: naslovna uloga Verdijeva Rigoletta, Puccinijevi Scarpia (Tosca) i Marcello (La Boheme), naslovne uloge u operama Dantonova smrt G. von Einema, Seviljski brijač G. Rossinija, Don Giovanni W. A. Mozarta te Evgenij Onjegin P. I. Čajkovskog i brojne druge.

Na festivalu Rossini u Bad Wildbadu u Njemačkoj pjevao je Carla u modernoj premijeri opere Sicilijanska večernja P. J. von Lindpaintnera (CD izdanje Naxos), za što mu je dodijeljena prestižna nagrada International Belcanto Prize. Među brojnim drugim ulogama, od prvoga nastupa 2010. u zagrebačkom HNK-u do danas, ističu se: Belcore u Ljubavnom napitku (G. Donizetti), Onjegin u Evgeniju Onjeginu (P. I. Čajkovski) te Figaro u Figarovu piru (W. A. Mozart), za što mu je dodijeljena Nagrada hrvatskog glumišta. U splitskom HNK-u ostvario je uloge Escamilla u Bizetovoj Carmen, Figara u Rossinijevu Seviljskom brijaču te Renata u Verdijevu Krabuljnom plesu.

Matija Meić jednako je uspješan i na koncertnim pozornicama, a među najvećim ostvarenjima ističe suradnju s Liverpoolskom kraljevskom filharmonijom, Helsinškom filharmonijom, lisabonskim Gulbenkian Orkestrom, Kvintetom Bečke filharmonije te s ansamblom WISE iz Beča. Posebno njeguje recitalsko izvođenje solopopijevki s kojima je nastupao diljem Hrvatske, ali i u Austriji, Njemačkoj i Finskoj.

Božo Letunić je rođen u Dubrovniku gdje je završio osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Godine 1994. upisuje studij klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Zvjezdane Bašić. Usavršavao se na seminarima priznatih pedagoga kao što su Alberto Portugheis i Walter Groppenberger. Diplomirao je klavir u klasi prof. Ljubomira Gašparovića 1999. godine. Već za vrijeme studija pokazuje poseban interes za komorno muziciranje, te se bavi suradnjom sa pjevačima, gudačima i puhačima.

Od 2012. godine je zaposlen u zvanju umjetničkog suradnika na Odsjeku za pjevanje Muzičke akademije u Zagrebu gdje surađuje sa renomiranim umjetnicima i pedagozima kao što su Dunja Vejzović, Giorgio Surian i Vlatka Oršanić. Redovito se usavršava na seminarima iz područja Lieda i opere (Cornelis Witthoefft, Silvano Zabeo, Thomas Hampson, Marc Tardue i drugi), a 2020. godine napreduje u zvanje višeg umjetničkog suradnika.

Stalno surađuje kao pijanist sa mladim hrvatskim baritonom Matijom Meićem s kojim je u nekoliko navrata snimao cikluse pjesama Borisa Papandopula (Kolo Mažurane, Tri ljubavne pjesme) za fonoteku Hrvatskog radija te Tri Petrarcina sonata Franza Liszta. U veljači 2020. godine su održali zajednički recital u Gärtnerplatz Theateru u Münchenu pod nazivom “5 von 5 in 5” izvodeći cikluse pjesama Finzija, Ravela, Pylkänena, Papandopula i Čajkovskog.

hr Fri Jan 27 2023 16:17:51 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .