“Zarobio” je kovanice kune u staklarskom izričaju točnije medaljonu, prigodnom posebice za kolekcionarske namjene i ove jeseni lagano, ali sigurno ih predstavlja javnosti – u prvom redu hrvatskoj.

Riječ je o spomen medaljonima, koje sam izradio u smislu izvornog protokolarnog, promotivnog, osobnog i božićnog poklona. Hrvatska se valuta kuna poslije 28 godina oprašta i zato zaslužuje jednu lijepu uspomenu. Nadam se da je ova moja kreacija dovoljno zanimljiva za čuvanje povijesti i svega što je kuna predstavljala, ali će i predstavljati – ističe na početku staklarski umjetnik Matijaž Gostečnik, premium Loyalty član poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr  

- Konkretno, čovjek u ovoj branši u svakoj okolnosti treba vidjeti neku priliku za izradu kreacija iz stakla. Da izradi nešto što drugi nisu izradili, posebice jer je staklo jako zanimljiva materijla – vrlo je transparentno. A u slučaju mog spomen medaljona za kune – 100 posto iskoristivo s obje strane. Nema drugih materijala u kojima bi mogli ovako sačuvati kunu kako to pruža staklo – pojašnjava umjetnik Gostečnik.

- Dosta sam radio od stakla, primjerice nakita za žene. Imam čak jedno sedam – osam kolekcija do sada. Radio sam s mnogim likovnim umjetnicima koji su davali svoj obol kroz crtački ili slikarski izričaj, a ja sam onda to digao na višu razinu dajući tim umjetninama oblike u staklu. Zadnjih deset godina uglavnom radim sam i to velike staklene skulpture, koje se svake godine izažu u Slovenj Gradecu, pa tako će biti i ove godine – opisuje ovaj umjetnik prijašnje, ali i sadašnje svoje aktivnosti.

- Prije 17 godina kada je Slovenija uvodila euro i opraštala od tolara, napravio sam jedan spomen medaljon, ali za kojega nisam imao toliko iskustva da izgleda ovako dorađeno kao što sam napravio za kunu. No, unatoč tomu, spomen medaljon s tolarom je izgledao jako dobro i dobili su ga kada je Slovenija ušla u monetarnu euro uniju, svi predsjednici država članica EU-a. Nakon toga sam radio i medaljone s eurom, ali motivima iz Slovenije. Mnogi iseljenici iz Slovenije su to poželjeli nabaviti za svoju uspomenu i priča o ovom mom spomen medaljonu se proširila svijetom. Sada kada u Hrvatskoj dolazi euro, vidio sam da imam dovoljno znanja, vještine, volje i prije svega strpljenja da napravim spomen medaljon kune – ističe ovaj kreativac, ističući da je s puno ljubavi i srpljenja napravio “ulovljenu kunu u medaljonu” za dar svima u Hrvatskoj, ali i izvan nje.

- Pitaju me od kuda to da jedan Slovenac stvara ovakav spomen medaljon za kunu. A ja uvijek odgovorim da ljudska inovativnost i kreativnost nema granica. U mom slučaju – mi smo susjedi i nema razloga da me budemo oslonjeni jedni na druge, pa i na ovakav način. Mi smo se oprostili od tolara, sada i vama slijedi opraštanje od kune, možemo to sve lijepo obilježiti i čuvati kao lijepu uspomenu. Zato je i nastao moj medaljon – pojašnjava Matijaž Gostečnik.

- Ta je kovanica izrađena u 19 različitih motiva, za sve važne događaje hrvatske povijesti među kojima je posljednji događaj bio puštanje u promet Pelješki most. Samo tu kovanicu nisam uspio nabaviti, ali ostale imam i stavljam ih u svoj spomen medaljon – objašnjava Matijaž Gostečnik.

- Najveći izazov mi je bio uroniti sve kovanice da budu u savršenom krugu i balansu da niti jedna ne preklapa drugu kovanicu i da sve budu savršeno složeno. Izrađujem ih u serijama i pazim da to bude iznimno estetski dotjeran proizvod jer je riječ o hrvatskoj kuni koja je iznimna valuta za mnoge građane Hrvatske – opisuje Matijaž Gostečnik, te poziva na suradnju u ovom projektu sve hrvatske i svjetske individualne kolekcionare, ali i poslovnu populaciju kao i muzeje, te ostale institucije koje žele sačuvati kunu i na ovaj način.

U svojim nastojanjima da Prokultura - Kuća jezika i kulture Peristil powered by OTP ponudi različite vidove umjetnosti i stvaralaštva, novi motiv zabilježen umijećem i okom umjetnika drugačijih senzibiliteta i izričaja , u ovoj prigodi predstavljamo zanimljivu izložbu fotografije Darija Nonveiller Šesto "Ženski akt". 

Premda po zanimanju liječnica, ova danas Zagrepčanka, fotografijom se profesionalno bavi više od 15 godina, ali je "pisanje svjetlom" zavoljela još u djetinjstvu uz svojeg oca Ervina i djeda Egidija Nonveiller, Splićane koji su tom cijenjenom hobiju bili jednako posvećeni. Interesi Darija Nonveiller Šesto leže u makroima, apstrakcijama, ženskim glumama i portretima. Ona eksperimentira s novim tehnikama i tehnologijama, poput IR i UV fotografije. Najnoviji motiv u njenom stvaralaštvu je ženski akt kojem je posvećena i ova izložba. Nastojeći pokazati ljepotu linija i volumena ženskog tijela, slikanog u protusvjetlu, autorica bira poze koje ponekad izgledaju potpuno apstraktno. I kako sama kaže „nije mi bila namjera, prikazati lijepo žensko tijelo kao objekt žudnje, nego profinjenu ljepotu koju ono nosi. Žena koja surađuje sa svojim modelom, potpuno drugačije prenosi emocije koje zrače iz takvih fotografija.“ 

Darija Nonveiller Šesto članica je Foto Kluba Zagreb i nositeljica AFIAP zvanja. Uz samostalne izložbe u Hrvatskoj i inozemstvu, sudjelovala je u brojnim skupnim izložbama. Dobitnica je tridesetak nagrada, a prošle godine proglašena je najboljim Hrvatskim izlagačem na Zagrebačkom Salonu Fotografije.

Izložba "Ženski akt" je prije Prokulture – Kuće jezika i kulture Peristil powered by OTP bila prikazana u Fotoklubu Zagreb i Knjižnici Juraj Šišgorić u Šibeniku.

Dječji tjedan je tradicionalna manifestacija posvećena djeci koja se pod motom “Ljubav djeci prije svega” održava u prvom punom tjednu mjeseca listopada. Cilj događanja je uz posebno osmišljen program promicati dječja prava, njihov položaj u društvu, u obitelji i lokalnoj zajednici. I ove se godine, kao i prethodnih godina, Grad Solin rado pridružuje obilježavanju Dječjeg tjedna kroz različita događanja za djecu – od predstava, pričaonica, kreativnih radionica do edukativnih predavanja. Program Dječjeg tjedna započet će u ponedjeljak, 2.10. u Gradini u 18.00 sati. U uvodnom dijelu programa nastupit će: Dječji zbor “Mendulice” iz Vranjica, Plesna skupina “Solinski bubamarci”, Plesni studio “Gita” te Klaun Spartanko koji će izvesti svoj KLAUN & MAGIC SHOW. Što je sve pripremio za vas, neka bude iznenađenje! Voditeljice programa su Marta Mikas i Palmina Teklić.

Najmlađi će sljedeći tjedan imati priliku sudjelovati na Uri o’ priče i zaroniti u svijet bajki i priča zajedno sa pripovjedačima. Pričaonice će se odvijati u Gradskoj knjižnici Solin i ograncima prema sljedećem rasporedu:

UTORAK (3.10.) – GK SOLIN (SREDIŠNJA KNJIŽNICA ) – 10.00 – 11.00 sati

SRIJEDA (4.10.) – GK SOLIN (OGRANAK SVETI KAJO) – 18.00 – 19.00 sati

ČETVRTAK (5.10.) – GK SOLIN (OGRANAK MRAVINCE – KUČINE) – 10.00 – 11.00 sati; GK SOLIN (OGRANAK VRANJIC) – 18.00 – 19.00 sati

PETAK (6.10.) – GK SOLIN (SREDIŠNJA KNJIŽNICA ) – 18.00 – 19.00 sati

Srijeda (4.10.) je rezervirana za Izletište Jadro gdje će se od 10.00 – 11.00 sati održati Dječji đir po Jadru. U šetnji, osim djece, mogu sudjelovati i mame, tate, bake, dide te svi koji žele upoznati i istražiti Jadro na malo drugačiji i posebniji način.

Izletište Jadro posjetite i u subotu, 7.10., jer u 10.00 sati započinje Dječji lutkarski mjuzikl “Zelena priča” u produkciji Studija Suncokret. Kako zaštititi okoliš? Kako odvajati otpad? To su samo neka od pitanja čije odgovore traže smetlar Medo, mudra Sova, Gica Prljavica, Magarac, Ribica, Vjeverica i Glista koji su junaci ovog ekološkog lutkarskog mjuzikla. Tijekom predstave djeci se prikazuju osnove razvrstavanja otpada na zabavan i interaktivan način.

Nakon mjuzikla, u 11.00 sati započinje edukativno – kreativna radionica za djecu pod nazivom “Šumski prijatelji”. Na ovoj veseloj radionici, djeca će imati priliku izrađivati šumske životinjice od ježa, sove, vjeverice, pužića do jesenske dekoracije. Upotrebljavat će prirodne materijale, reciklirati, igrati se i kreativno stvarati.

Edukativnim predavanjem završava se obilježavanje Dječjeg tjedna u Solinu

Treba li li moje dijete operirati krajnike? Dođite i poslušajte! Odgovor na to i možda na još neka pitanja možete dobiti na predavanju u ponedjeljak, 9. listopada u 18.00 sati u Teatrinu Gradske knjižnice Solin kada će izv.prof.prim.dr.sc. Željka Roje, otorinolaringologinja i kirurginja glave i vrata održati predavanje na temu „Operirati krajnike DA ili NE? – pitanje je sad“ .

Program Dječjeg tjedna u Solinu obećava puno zabavnih i edukativnih sati za djecu, ali i cijelu obitelj. Prilika je to za zajedničko učenje, stvaranje, pričanje, plesanje, smijanje i druženje. Dođite! Pridružite se svi obilježavanju Dječjeg tjedna u Solinu!

Drugi dan Mediteranski festival knjige započeo je jednim od promocijskih vrhunaca MFK, prvi put je u Splitu gostovao jedan od najvažnijih srpskih književnika, publicista i kolumnista Svetislav Basara. Njegovu "Rekapitulaciju" - roman koji zaključuje trilogiju započetu "Andrićevom lestvicom užasa" i NIN-ovom nagradom ovjenčanim "Kontraendorfinom". Promotor je bio Kruno Lokotar, koji je na početku podsjetio na dosadašnje Basarine susrete s hrvatskom publikom, od Nagrade Željezare Sisak krajem osamdesetih, do objave "Uklete zemlje" u biblioteci Feral Tribunea.

- Basara je za srpsku javnost važan zbog više razloga, među ostalim kritikom Vukove reforme - rekao je Lokotar, na što Basara kaže da je krajem osamdesetih u Srbiji vladala histerija pozivanja na Vuka Karadžića, naizgled neobično za komunističku vlast.

- Vukova reforma je temelj srpskog nacionalizma i ideje Srbi svi i svuda, teza koje su kasnije postale dominantne u srpskoj javnosti. No, od njega su gori njegovi sljedbenici, zapisivači i izmišljivači poslovica koji su ogromni uteg na srpskoj kulturi - kaže Basara.

Ovaj srpski književnik je i ugledni kolumnist, nekad u Danasu, danas u Kuriru piše svakodnevnu kolumnu. Također, dva je puta dobio važnu Ninovu nagradu, prvi put za knjigu "Uspon i pad Parkinsonove bolesti".

"Rekapitulacija" je završni dio najnovije trilogije koja se, kaže Lokotar, može čitati i neovisno. Tim djelima Basara je još više zašao u političke vode, makar se svojedobno i aktivno angažirao u politici, najviše u Demokratskoj stranci, pa čak bio i veleposlanik na Cipru.

Trilogija je, kaže Lokotar, prepričavanje dijaloga i monologa nekolicine likova, među kojima je i Ivo Andrić.

- Taj sam lik stvorio dijelom po čaršijskim ogovaranjima, dijelom fikcijom. On je katalizator, kao Joker, arhetip čovjeka prilagodljivog svim vremenima, što Andrić i jest bio inače ne bi preživio. No, sve što se nalazi u knjizi ima temelja u stvarnim događajima koje sam doveo do groteske - kaže Basara, koji je u "Kontraendorfinu" izmislio hormon koji pokreće narode na Balkanu prema euforiji koja dovede do toga da "pojedu sami sebe".

Usijedio je i prvi putopis na 6. MFK, "Eldora" poznatog splitskog jedriličara Sanija Delića "Eldora", kojeg su uz autora predstavili Ivo Šćepanović i Kruno Lokotar, te "lik" iz knjige Šimun.

- Od djetinjstva sam opčinjen putopisima, i vodio sam dnevnike, vrlo pažljivo bilježio, ali tehnički. U vrime COVID-a pregledao sam to sve, i nastala je 'Eldora - kaže Delić.

"Eldora" je inače ime broda kojim je Delić putovao Mediteranom, i opisao to putovanje, od tehničkih podataka o vjetru, vremenu, susretima.

- No, to nije samo putovanje, to je prelazak u drugi svit, kad čovjek napravi sto milja brodom, ulazi se u drugu vremensku dimenziju, jer na moru postoje samo dan i noć, vrijeme i nevrijeme, kad ima ili nema sunca. Čovjek utone u paralelni svijet, odmaknut od zemaljskog, u kojem se ponekad čak javljaju i nepostojeći likovi - kaže Delić.

Sanijev suputnik Šimun kaže da mu je putovanje bilo zadovoljstvo na kojem su se događale različiti problemi, a splitski novinar Ivo Šćepanović rekao je da je "Eldora" neponovljiva, ali se može nazvati i romanom.

- Situacije koje su tamo opisane teško se mogu ponoviti, jer se događaju u određenom trenutku. Da je tu bio netko treći, sve bi opisao drukčije, ali Sani je u knjigu unio sebe, svoje zanimanje za ljude, arheologiju, sve do gastronomije - kaže Šćepanović.

Lokotar je dodao da je ovo knjiga i za "avanturiste s kauča", ali i za učenje o arheologiji, drevnim kulturama, sve do mistike i meteoroloških fenomena. Osim toga, kako kaže Šćepanović, knjiga je istodobno i splitska i svjetska.

- Svi koji su iz Splita žive u arheologiji, ona je stalno oko nas, dio smo svijeta od antike do danas. Mediteran je mjesto na kojem se sve ti isprepliće, i stvara se duh u kojem prepoznajemo jedni druge - kaže Delić.

Kao posljednja, drugog je dana MFK-a ostala promocija dviju zbirki poezije - Krađa Senka Karuze i Istina nedjeljom i drugim danima Katje Grcić. Predstavila ih je Irena Delonga, a oboje autora pročitalo je po nekoliko radova.

Karuza je rekao da je njegova nova zbirka poezija o romanima i knjigama koje je u životu pročitao, a ovo mu je treća zbirka, nakon što se etablirao kao pisac kratkih priča. U svijet poezije ušao je tek 2020., preko online radionica u pandemijskoj godini.

- Želio sam pokazati kako je moguće crpiti inspiraciju iz književnih djela. Zato se zbirka i zove "Krađa", ponudili su svoj svijet meni kao konzumentu, i ja sam ga prenio - rekao je Karuza, dodajući da mu nije bio cilj nametati svoj stav čitateljima koju književnost treba čitati.

- Ovo je moja osobna biblioteka, moj osobni izbor među brojnim knjigama koje sam pročitao i koje sam doživio na svoj način, kao što sam doživio neki svakodnevni događaj - ističe Karuza.

Katja Grcić, pak, po vlastitom priznanju u sebi ima slojevitost u kojoj prema potrebi koju osjeti izabere žanr - poeziju ili dramski tekst.

- Ipak najveću slobodu osjećam kroz poeziju, ona je na margini koja joj omogućava zaigranost i pokretljivost bez granica, za razliku od dramskih tekstova - rekla je. Osim toga, premda je često svrstavaju među angažirane pjesnikinje, ona izbjegava tu kategorizaciju smatrajući da se politički angažman izražava načinom življenja, a ne izvikivanjem parola.

Naravno, Mediteranski festival knjige ne bi bio to što jest da nije programa na kojeg su organizatori posebno ponosni - radionica za učenike osnovnih i srednjih škola iz cijele Splitsko-dalmatinske županije. Jelena Pervan, Renato Baretić, Hrvoje Marko Peruzović, Ivan Marušić i Vesna Bosanac i u četvrtak su buduće ljubitelje pisane riječi učili pričama, tehnikama pisanja i slikanja, stripu, ali i zdravoj prehrani. Otud se MFK pretvorio u obiteljsko događanje, a iznimno je ohrabrujuće za kulturu čitanja što je prostor u Velikoj dvorani prepun djece koja ushićeno listaju izložene knjige, uz naravno odlično posjećene promocije. To je zalog za budućnost.