Prije točno godinu dana zabilježen je prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj i tada je rijetko tko mogao zamisliti da će pandemija potrajati ovoliko dugo. U međuvremenu se pojavilo nekoliko cjepiva, ali epidemiolozi govore da još uvijek nije vrijeme za veliko opuštanje.
U godinu dana u Hrvatskoj zaraza je zabilježena kod ukupno 241.048 osoba, a 5477 ih je umrlo uslijed posljedica zaraze. Državni zavod za statistiku objavio je da je od ožujka, kada je službeno proglašena epidemija u Hrvatskoj, pa do prosinca 2020., broj umrlih porastao za 13,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Prvi slučaj 25. veljače, prva smrt mjesec dana kasnije
Prve mjere prevencije i zaštite od novog koronavirusa na međunarodnim zračnim i morskim lukama u Hrvatskoj počele su 24. siječnja, a Nacionalni stožer civilne zaštite osnovan je 20. veljače. Dan kasnije, donesena je odluka o osnivanju karantene, a tri dana kasnije, školama se preporučuje da ne odlaze na školske ekskurzije i izlete u Italiju.
Prvi slučaj koronavirusa zabilježen je u utorak 25. veljače u Zagrebu. Riječ je o mladiću koji je bio na nogometnoj utakmici u Milanu. Ministar zdravstva Vili Beroš odluku o proglašenju epidemije koronavirusa donio je 11. ožujka.
Prvu psihološku granicu od 100 zaraženih, Hrvatska je prošla 19. ožujka, a onu od 1000 zaraženih prošla je dva tjedna nakon - 2. travnja. Prva smrt uslijed komplikacija bolesti covida-19 zabilježena je mjesec dana od pojave virusa u Hrvatskoj, 25. ožujka.
Do ljeta je dnevni broj novozaraženih bio relativno nizak, ne prelazeći maksimalnih 96, a u svibnju i lipnju bilo je dana kada nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze. Posljednji takav dan od početka epidemije bio je 12. lipnja, kada je ukupni broj zaraženih bio 2249. Psihološka granica od 100 umrlih prijeđena je 25. svibnja.
Prve restriktivne mjere Stožer je donio u ožujku. Tako je 16. ožujka započela provedba odluke o obustavi izvođenja nastave u obrazovnim ustanovama i uspostave nastave na daljinu.
Veliko zatvaranje u ožujku
Stožer je u ožujku dobio veće ovlasti, a 19. ožujka donio je odluku o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja kojima su zabranjena javna okupljanja više od pet osoba na jednom mjestu. Zatvorene su i trgovine koje ne prodaju nužne prehrambene, higijenske i medicinske proizvode.
Rad kulturnih djelatnosti je obustavljen, kao i rad svih ugostiteljskih objekata, uslužnih djelatnosti, sportskih natjecanja, treninga, radionica te su obustavljena vjerska okupljanja, dok su poslodavci bili obavezani organizirati rad od kuće. Tada je bio privremeno zabranjen i prelazak preko granica.
Javni prijevoz privremeno je obustavljen 21. ožujka, a tada je i strogo ograničeno zadržavanje na ulicama i javnim mjestima, a trgovine su radile skraćeno. Dva dana kasnije, zabranjeno je napuštanje mjesta prebivališta i stalnog boravka, a građani su za opravdana putovanja morali imati propusnicu.
Zbog dobre epidemiološke situacije, mjere popuštaju u travnju, pa je tako u svibnju proradio javni prijevoz, ugostiteljski i vjerski objekti, a dio škola je i dalje bio online.
U proljeće 2020. aktualne su bile i svakodnevne konferencije za medije Stožera koje su bile vrlo gledane. Građani su Stožeru u početku dali potpuno povjerenje, koje je postepeno kod dijela javnosti izgubio zbog dopuštanja iznimki za vjerske obrede i parlamentarne izbore, a kasnije i za održavanje Dana sjećanja u Vukovaru.
Novo normalno ljeto, teška jesen i zima
Usprkos visokim ljetnim temperaturama, virus je i dalje bio prisutan te je u ljetnim mjesecima zabilježen veći dnevni broj zaraženih nego u proljeće. Ipak, život je bio gotovo normalan, a Hrvatska je bila otvorena za turiste te je uspjela ostvariti relativno uspješnu turističku sezonu.
Do kraja kolovoza Hrvatska je imala više od 10.000 zaraženih i 186 umrlih. Dnevni broj novozaraženih varirao je, a tada najviši broj novozaraženih iznosio je 358 i to 26. kolovoza. Sličan se trend nastavio i u rujnu, ali sredinom listopada epidemiološka situacija postaje znatno lošija.
Tako je 16. listopada po prvi puta bilo više od 1000 zaraženih u jednome danu, a niti 10 dana nakon više od 2000. U studenom je dnevni broj zaraženih prešao 4000. Obistinile su se crne prognoze nekih znanstvenika da će do kraja studenog biti 1500 umrlih, štoviše 30. studenog bilo ih je 1786. U prosjeku je tada dnevno umiralo 30 do 50 ljudi.
Početkom studenog, sjever Hrvatske bio je najgori u EU po rastu broja novozaraženih što je rezultiralo time da su se počeli puniti prvi vojni šatori za prijem covid bolesnika, i to u Varaždinu 24. studenog.
U Zagrebu se krajem listopada mobilizirala sportska dvorana Arena kao tercijarni centar za prihvat oboljelih od koronavirusa. Prvi pacijenti primljeni su 28. studenog, a krajem siječnja stavljena je u mirovanje. KB Dubrava početkom studenog postala je isključivo covid-bolnica.
Stožer je 20. studenog dodatno ograničio broj okupljenih na događanjima i okupljanjima na 25, broj ljudi na privatnim okupljanjima na 10, ograničio broj ljudi u trgovinama, svadbenim svečanostima i sprovodima, obustavio rad noćnih klubova i casina, zabranio prodaju alkohola od 22 do 6 sati te propisao obavezno korištenje maski za lice i na otvorenome.
Te mjere su dodatno postrožene tjedan dana kasnije pa je tako obustavljen rad ugostiteljskim objektima i teretanama, obustavljene su i svadbe i sajmovi, a broj putnika u javnom prijevozu je ograničen. Potom je na snagu ponovno stupila privremena zabrana i ograničavanje prelaska granica.
Vrhunac epidemije bio u prosincu kada je zabilježen najveći broj novozaraženih u jednome danu - 4620 i umrlih u jednome danu - 92, kao i najveći ukupni broj aktivnih slučajeva – 25.270, osoba na bolničkom liječenju - 2976 te osoba na respiratoru – 306.
Relativno blage mjere u odnosu na druge EU zemlje
Prosinac broji i dosad najveći broj umrlih u Hrvatskoj u jednome mjesecu – 7395, što je u odnosu na prosinac 2019. povećanje od 77,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Nove izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti stupile su na snagu 5. prosinca, a time su uvedene i sankcije za one koji se ne pridržavaju donesenih sigurnosnih mjera, uključujući i nošenje maski.
U prosincu su se produljile postojeće mjere te su donesene dodatne blagdanske epidemiološke mjere koje uključuju zabranu putovanja među županijama i vraćanje propusnica, preporuku korištenje godišnjih odmora te održavanje misa putem radio, TV programa ili na drugi način.
Kada se uspoređuju mjere na snazi u zemljama EU od 1.rujna do 31. siječnja, za razliku od brojnih drugih EU država, Hrvatska u navedenom periodu nije uvodila mjeru ograničenog kretanja (tzv. lockdown) ni tzv. policijski sat, dok su ugostiteljski objekti, teretane i manifestacije zatvoreni tek krajem 2020.
Prve mjere koje su popuštene krajem siječnja odnosile su se na vraćanje učenika osnovnih škola u učionice i dopuštanje treninga i rekreacija na otvorenom prostoru.
Tek je 15. veljače zbog dobre epidemiološke situacije došlo do općeg blažeg popuštanja mjera prema kojima počinju raditi kafići jer mogu prodavati pića i napitke "za van", a raditi smiju i teretane, fitnes centri te škole stranih jezika, dječje igraonice i radionice, automat klubovi, kasina i kladionice.
Broj zaraženih ponovno je u blagom porastu, ali se razgovara o mogućem popuštanju mjera od 1. ožujka.
Prosvjedi, zaraženi ministri i problemi s cjepivom
Prošlu godinu koronavirusa u Hrvatskoj obilježili su i prosvjedi i okupljanja protiv mjera diljem Hrvatske. Najveći od njih bili su u Zagrebu. Na zagrebačkom Trgu bana Jelačića 5. rujna su se na tzv. Festivalu slobode okupili građani koji su nezadovoljni propisanim mjerama za suzbijanje epidemije koronavirusa, smatrajući da one narušavaju temeljne slobode.
Na istom je mjestu 3. veljače Udruga Glas poduzetnika organizirala prosvjed na kojem je tražila prestanak diskriminatornih mjera, redovito isplaćivanje naknada za zaposlene, ukidanje parafiskalnih nameta i obveznih članarina te odlazak ministra gospodarstva Tomislava Ćorića.
Koronavirus nije zaobilazio ni političare pa su tako covid preboljeli premijer Andrej Plenković, ministar zdravstva Vili Beroš, ministrica regionalnoga razvoja Nataša Tramišak, ministrica turizma Nikolina Brnjac, ministar prometa Oleg Butković i ministar uprave Ivan Malenica, predsjednik Sabora Gordan Jandroković te više zastupnika.
Saborski zastupnik i sin prvog hrvatskog predsjednika Miroslav Tuđman umro je 31. siječnja od posljedica zaraze koronavirusom.
Hrvatskoj su za sada dostupna tri odobrena cjepiva – Pfizer/BioNTech, Moderna i AstraZeneca, ali, kao i u drugim članicama EU, isporuka cjepiva kasni pa se procjepljivanje stanovništva ne odvija po zamišljenom planu, ali krajem veljače započelo je masovno cijepljenje.
Prvih 9750 doza cjepiva protiv covida u Hrvatsku je stiglo 26. prosinca, a idući dan počelo je cijepljenje - prioritet su najugroženije i najizloženije osobe. Štićenica Doma za starije i nemoćne Trešnjevka u Zagrebu Branka Aničić (81) prva je u Hrvatskoj primila cjepivo protiv koronavirusa. Početkom siječnja u sklopu kampanje poricanja na cijepljenje protiv covida su cijepljeni i članovi Stožera, predsjednik Republike, neki saborski zastupnici te ministri koji nisu preboljeli covid.
Do sada je utrošeno 184.076 doza cjepiva, a cijepljeno 125.771 osoba. Za 58.305 osoba cijepljenje je završeno. Počele su i kontroverze oko cijepljenja preko reda, a ministar Beroš je najavio inspekcije.
Iako se kraj pandemije nazire zbog cjepiva, ravnateljica infektivne klinike Alemka Markotić ocijenila je da ćemo se još dugo godina boriti s posljedicama bolesti zbog tzv. post-covid sindroma s kojima se bore pacijenti koji su preboljeli covid-19.
