Ivica Puljak izgubio je busolu, poruka je Zorana Đogaša koji u izbornu trku za Banovinu ide kao nestranački kandidat stranke HDZ.

- On vrijeđa sve i svakoga. Služi se rječnikom kojeg bi zavidan bio Željko Kerum. Drago mi je, ipak, da se to događa da bi građani Splita mogli sve to vidjeti i ocijeniti. Maskira se potpuna nekompetencija, potkapacitiranost za upravljanje gradom, a to je najvažnije u ovoj priči. Skrivanje iza skandala otkriva pravu narav i problem - rekao je Đogaš.

Komentirao je tako izjavu kandidata Centra koji je nešto ranije pozvao Splićanke i Splićane da iduće nedjelje izađu na izvanredne izbore i da "grad više nikada ne vrati u ruke mafijaša, lopova i kriminalaca", a koji bi, kako je rekao, "grad prodali za jednu terasu". 

U društvu Andre Krstulovića Opare obećao je novu biciklističku infrastrukturu.

- Zbog politikantstva i političke paralize grada u godinu dana nije napravljen niti jedan metar novih biciklističkih staza, iako su bile obećane. Puljak je pred prošle izbore obećavao da će u svojem mandatu realizirati barem pet projekata novih biciklističkih staza - Poljička, ulica Domovinskog rata, kod Trstenika, lungomare do Stobreča, od Stobreča prema Lovrincu. Obećali su cijeli prsten biciklističkih staza oko Splita. No, to nije uključio u proračun, u njemu je ravno nula kuna za razvoj staza. To najbolje govori o sposobnosti i stvarnim namjerama bivše vlasti, ali ćemo srećom to promijeniti - rekao je Đogaš te naglasio da će u suradnji s Hrvatskim cestama i svim zainteresiranima, dovršiti najavljene projekte. 

Pritom je posebno naglasio da će inzistirati na izgradnji dodatne studentske biciklističke staze koja povezuje kampus na Splitu 3 s studentskim domom na Spinutu.  

Krstulović Opara je baš 2019. godine u pogon pustio prvi sustav bicikala. Već nakon prve godine od pokretanja projekta su korisnici ove usluge, njih 11 tisuća, od čega su 80 posto upravo Splićani odvozili osam krugova oko zemaljske kugle te imali 22 tisuće unajmljenih sati. Split može postati biciklistički grad, ali samo ako prestane gubiti vrijeme na politikanstva i svađe, poručio je bivši gradonačelnik iz redova HDZ-a. 

Trogirski turizam, koji je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvario više od 105 800 noćenja  i 29 700 dolazaka, smanjio je zaostatke u odnosu na predpandemijske godine što potvrđuje i lipanjska statistika, po kojoj je u prvom ljetnom mjesecu ostvareno 90 posto prometa u odnosu na rekordnu 2019. Kad se aktualna turistička slika iz prvih šest mjeseci usporedi s onom prošlogodišnjom, rezultati su gotovo trostruko bolji, posebno u segmentu noćenja kojih je lani bilo samo 40 700.

Zadovoljstvo odličnim početkom sezone ne skriva ni Marin Piveta, direktor trogirskog ureda Turističke zajednice koja je odradila velik posao kad je riječ o obogaćivanju ponude, uključujući cijelu lepezu izbora, osmišljenu kao provjereni spoj vrhunskog provoda i kulturnih atrakcija.

Od ranoga jutra, kada izletničke ture okupiraju grad, pa do kasnih noćnih sati, kad utihne šušur na trogirskoj rivi, svaka uličica vrvi turistima koji su i ove godine mahom birali privatni smještaj u odnosu na hotele i kampove.

Kako ljeto bude odmicalo, vjerojatno će se mijenjati i struktura gostiju, no najvjerniji Trogiranima i dalje ostaju Poljaci i Nijemci koji su zajedno ostvarili  više od 31 000 noćenja.

- Nakon naših tradicionalnih gostiju, Poljaka i Nijemaca, slijede turisti iz Ujedinjenog kraljevstva, koji su ostvarili 7565 noćenja. Odmah iza njih svrstali su se domaći gosti  sa 7537 noćenja, zatim oni iz Francuske, SAD-a, Mađarske, Nizozemske i Austrije. Također bilježimo i povećani broj noćenja Ukrajinaca, koji su se prijavili kao turisti, kaže direktor trogirskoga TZ-a, naglasivši da su gosti iz Poljske i Njemačke na prvom mjestu statističke tablice bilo da se radi o proteklom šestomjesečnom razdoblju ili o noćenjima ostvarenima samo u lipnju.

Kad se prvih šest ovogodišnjih  mjeseci usporedi s rekordnom 2019. godinom, optimizam je još i veći jer statistika kaže da je Trogir do kraja lipnja dosegao 86 posto noćenja u usporedbi sa zadnjom predpandemijskom sezonom.

-To je doista izvrstan rezultat, a budući da tek ulazimo u srce sezone, očekujemo da ćemo do kraja dostići razinu iz 2019. Važno je istaknuti  i porast dolazaka te noćenja domaćih gostiju, i to ne samo u odnosu na prošlu nego i na 2019.godinu, kaže Piveta.

Turizam nije više samo more i sunce, roštiljanje u robinzonskim uvalama i dokono ispijanje koktela, nakon čega ostaje tek kratkotrajna uspomena na vrijeme provedeno u gradu koji ove godine obilježava četvrt stoljeća od primanja u prestižni UNESCO-ov klub najznačajnije svjetske kulturne baštine. Znaju to i u Turističkoj zajednici koja i ove godine organizira Trogirsko kulturno ljeto koje će u ponedjeljak svečano otvoriti  Zagrebačka filharmonija. Bit će tu i drugih glazbenih poslastica, festivala, izložbi, prezentacija i revija, a Trogiranima i njihovim gostima pjevat će, uz ostale, i Gibonni te Tomislav Bralić i klapa Intrade. Gala večer  Opere Selecta održat će se 20.srpnja u Kuli Kamerlengo s premijernim gostovanjem sopranistice Olge Peretyatko i pijanista Matthiasa Samuila uz pratnju gudačkog kvarteta i zbora iz Švicarske.

 

Prema podatcima iz sustava e-visitor, u prvih šest mjeseci ove godine u smještajnim objektima Imotske krajine boravilo je 3.030 gostiju koji su ostvarili 19.177 noćenja. Povećanje je to od 92% u dolascima te 121% u noćenjima u odnosu na rekordnu 2021. godinu kada su imali 8.611 noćenja u prvih šest mjeseci.

Kao i proteklih godina najbrojniji su gosti iz Njemačke koji su ostvarili 8.608 noćenja, zatim slijede gosti iz Poljske sa 2.517 noćenja i Hrvatske s 1512 noćenja.

Sudeći prema rezervacijama, iz Turističke zajednice Imota očekuju jako dobre rezultate i u tri najizdašnija turistička mjeseca koja slijede.

Muzej Domovinskog rata u Splitu organizira izložbu „Operacija „Miljevci“ – 30. obljetnica“. Otvorenje izložbe održat će se u utorak 05. srpnja 2022. u 20 sati u atriju Gradske uprave Grada Splita (Banovina), a izložba će se moći pogledati do 20. srpnja 2022. svakog radnog dana od 8 do 18 sati.

Operacija „Miljevci“ je jedna od prvih i najznačajnijih napadnih operacija Hrvatske vojske na prostoru šibensko-drniške bojišnice, a i na prostoru cijele Dalmacije. Započela  je u noći s 20./21. lipnja i trajala je praktički jedan dan, do 22. lipnja, s tim da je 23. lipnja 1992. godine odbijen pokušaj srpskog protunapada. Snage Hrvatske vojske sastavljene od 113. brigade, 142. brigade, 72. bojne Vojne policije satnija Šibenik, uspjele su u jedan dan osloboditi svih sedam naselja koja čine područje Miljevačkog platoa te odbiti neprijateljski protunapad u čemu im se priključilo i topništvo 141. brigade Hrvatske vojske. Operacija je imala velik utjecaj na podizanje morala Hrvatske vojske i stanovništva Hrvatske.

Izložba je multimedijska te je zamišljena kao kombinacija edukativnih panoa, fotografija, video materijala i predmeta vezanih za operaciju „Miljevci“.

Autor izložbe je Matej Gabrilo, a pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija i Grad Split.

Ulaz na izložbu se ne naplaćuje.