'NE ŽELIMO IH KAZNITI'

Sutkinja za mladež: “Maloljetnike koji su dojavljivali o bombama možemo zaposliti u IT tvrtke”

Piše:
Foto: screenshot RTL Danas, ilustracija

Zbog lažnih dojava o bombama u hrvatskim školama i drugim javnim institucijama uhićeno je troje mladih ljudi, od kojih su dvojica maloljetni. 

Kazneni zakon za prijetnje takvim djelima propisuje kazne od jedne do osam godina zatvora. Iz Vlade smatraju da kaznom treba poslati poruku kako više nikome ne bi palo na pamet širiti paniku.

O svemu smo razgovarali s Lanom Petö-Kujundžić, predsjednicom Udruge sudaca za mladež i sutkinja Visokog kaznenog suda.

Kada se radi o maloljetnicima, ako su mlađi maloljetnici – od 14 o 16 godina, naš zakonodavac je predvidio da mogu biti samo odgojne mjere. Odgojne mjere znači da ćemo pružiti brigu, zaštitu, nadzor, usmjerit ćemo ga na određeno osposobljavanje i očekivat ćemo od tog dječaka/djevojčice, koja napravi neko kazneno djelo, da se više ne ponovi loše ponašanje, rekla je Petö-Kujundžić.

Dodaje da svrha maloljetničkog postupka nije odmazda, nije kažnjavanje, nego mijenjanje načina razmišljanja o počinjenju kaznenog djela.

Dakle, mi mu želimo reći ‘to je nedopušteno, ne smiješ se tako ponašati, ali možeš to na drugačiji način ispraviti. Možeš ispraviti određenim radom’. Pogotovo, meni se u ovom dijelu čini jako važno, ako djeca imaju određene vještine koje možda ni odrasle osobe nemaju, pogotovo kad je u pitanju informacijski i informatički sustav, rekla je Petö-Kujundžić i dodala da ih onda treba na taj način usmjeriti. 

Usmjerit ćemo ih tako što ćemo ih zaposliti volonterski u određenim IT firmama, da im možemo u onom dijelu reći da se to treba koristiti na dopušten način, na način na koji ti pomažeš drugim ljudima, a ne ometaš rad u školi, vrtiću, bolnici…, rekla je Petö-Kujundžić.

Ono što govorimo o starijim maloljetnicima, od 16 do 18 godina, za njih iznimno možemo izreći maloljetnički zatvor. No, meni se čini, da ni u ovim kaznenim djelima takva vrsta sankcije nije odgovarajuća, naglašava Petö-Kujundžić.

Ipak, dodaje, svaki maloljetnik ima svoju specifičnost.

Prvenstveno govorimo o nekakvoj dijagnostici gdje će nam psiholozi, socijalni radnici, socijalni pedagozi reći što je najbolje za to dijete, kako bi ono promijenilo svoje ponašanje. Opet ponavljam, ne odmazda nas društvo jer si nešto učinio, nego te želimo maknuti s delinkventnog puta i staviti te na put, da ideš dalje u obrazovanje, da se zaposliš, budeš koristan i da napraviš nešto korisno oko sebe, rekla je Petö-Kujundžić, piše RTL Danas.