Stručnjakinje upozoravaju: “Vrijeme je da žene progovore o svom zdravlju bez predrasuda”

U organizaciji Hrvatskog društva za kronične bolesti održana je konferencija “Žensko zdravlje bez filtera“, posebno izdanje posvećeno razumijevanju, prevenciji i ranom prepoznavanju kroničnih nezaraznih bolesti kod žena.

Konferencija se održala u sklopu Prvog svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti, s ciljem poticanja javne rasprave, jačanja zdravstvene pismenosti te stvaranja društvenog okruženja koje podupire zdravlje žena u svim fazama života.

Kronične nezarazne bolesti – poput hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, moždanog udara, pretilosti, kroničnih respiratornih i bubrežnih bolesti te malignih oboljenja – vodeći su uzroci smrtnosti u Hrvatskoj i svijetu. Kod žena su ti rizici često podcijenjeni, a simptomi se nerijetko pripisuju stresu ili umoru.

Iako žene najčešće brinu o zdravlju svojih obitelji i zajednica, vlastito zdravlje i dalje prečesto ostaje u drugom planu.

Razbiti tišinu – brinuti o sebi s podrškom sustava

–Zdravo starenje počinje od rođenja – ono je povezano s našim genetskim nasljeđem, prenatalnim razvojem, okolišnim čimbenicima i načinom života. Briga o zdravlju ne bi trebala početi tek kad se pojave prvi problemi, nego biti dio svakodnevice. Prevencija i svijest o kroničnim nezaraznim bolestima temelj su zdravog i aktivnog života u svim fazama, poručila je dr. sc. Zrinka Mach, gerontologinja, stručnjakinja za aktivno i zdravo starenje te predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.

Stručnjakinje o prepoznavanju rizika i promjenama navika

Konferencija se sastojala od uvodnih izlaganja vodećih stručnjakinja i panel rasprave, tijekom kojih su sudionice govorile o ključnim izazovima ženskog zdravlja – od hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti do prehrane, tjelesne aktivnosti, klimatskih promjena, aktivnog i zdravog starenja te zdravstvene pismenosti.

U raspravi je posebno istaknuta važnost interdisciplinarnog pristupa te bolje komunikacije između zdravstvenog sustava i građanki.

Glas stručnjakinja

Doc. dr. sc. Ljiljana Fodor Đurić, hipertenziologinja i nefrologinja:
–Povišeni krvni tlak pogađa svaku treću ženu nakon 40. godine, a rizik se naglo povećava nakon menopauze. Žene često imaju blaže simptome ili ih ne povezuju s tlakom – zato hipertenzija dugo ostaje neotkrivena. Hormonske promjene, trudnoća, kontraceptivi i menopauza značajno utječu na regulaciju tlaka. Neliječena hipertenzija povećava rizik od moždanog i srčanog udara, zatajenja srca i oštećenja bubrega. Neka briga svake žene za vlastito kardiovaskularno zdravlje počne u perimenopauzi – jer je taj životni period banka od koje ćete podići kredit za život nakon menopauze. Projekt je to na duge staze.

Izv. prof. dr. sc. Sanja Ćurković, kineziologinja:
–Istraživanja pokazuju da žene koje su redovito aktivne imaju 24% manji rizik od prerane smrti u odnosu na neaktivne žene. Zbog specifičnosti ženskog tijela, manjom količinom vježbanja žene ostvaruju veći zaštitni učinak na zdravlje u odnosu na muškarce. Važno je da motiv za vježbanje ne bude samo “izgledati dobro”, nego želja da se osjećamo snažno, zadovoljno i zdravo. Tjelovježba gradi u ženi ono najvažnije – otpornost, vitalnost i zdravlje na duge staze.

Prof. dr. sc. Sanja Kalambura, stručnjakinja za okoliš i klimatske promjene:
–Klimatske promjene već snažno utječu na javno zdravlje, a žene su među najranjivijima, osobito trudnice, starije žene i one u nepovoljnim socioekonomskim uvjetima. Dugoročno, rizici uključuju kronične bolesti, mentalne poremećaje i komplikacije u trudnoći, dok zdravstveni sustavi često ne prepoznaju spolno specifične učinke klimatskih promjena, uključujući i nasilje nad ženama. Pretpostavka da klimatski rizici jednako utječu na sve skupine zanemaruje stvarnu ranjivost žena, a stigma i nedostatak javne svijesti otežavaju pristup informacijama i resursima. Politike i strategije moraju uključiti ženske perspektive u klimatske i zdravstvene mjere, dok edukacija i osnaživanje žena omogućuju bolje razumijevanje rizika i preventivnih mjera. Zajednice i mediji trebaju promovirati provjerene, inkluzivne priče i osigurati pristup resursima, a znanstvena istraživanja moraju pratiti specifične utjecaje klimatskih promjena na žensko zdravlje. Na kraju briga za zdravlje žena u kontekstu klimatskih promjena ključna je za pravednu i održivu budućnost.

Doc. dr. sc. Valentina Rahelić, nutricionistica:
–Briga o zdravlju žene počinje od najranije životne dobi. Uravnotežena prehrana u djetinjstvu, adolescenciji, trudnoći i menopauzi ključna je za prevenciju brojnih kroničnih nezaraznih bolesti kasnije u životu. Važno je osvijestiti da se potrebe za određenim nutrijentima mijenjaju kroz život od željeza i kalcija u mladosti do vitamina D i omega-3 masnih kiselina u zrelijoj dobi. Mediteranska prehrana, bogata voćem, povrćem, orašastim plodovima, sjemenkama, maslinovim uljem i ribom, pokazala se kao jedan od najučinkovitijih prehrambenih obrazaca u prevenciji razvoja brojnih kroničnih nezaraznih bolesti, uključujući i kardiovaskularne bolesti.

Na konferenciji su sudjelovale:
• doc. dr. sc. Valentina Rahelić, mag. nutr., Služba za prehranu i dijetetiku, KBC Zagreb
• izv. prof. dr. sc. Sanja Ćurković, kineziologija, Sveučilište u Zagrebu – Agronomski fakultet
• Ivana Brkić Biloš, dr. sc. med., voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
• Marija Andrijašević, mag. nutr. i fitness trenerica, SCORE fitness klub
• doc. dr. sc. Ljiljana Fodor Đurić, dr. med., nefrologija/hipertenziologija, Poliklinika Fodor
• prof. dr. sc. Sanja Kalambura, prodekanica za znanost, Veleučilište Velika Gorica
• Moderatorica: dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti

Zaključci i poruka

Konferencija je okupila vodeće stručnjakinje iz područja hipertenziologije, nefrologije, javnog zdravstva, nutricionizma, kineziologije, klimatskih promjena te aktivnog i zdravog starenja, koje su u otvorenom dijalogu govorile o najčešćim rizicima, izazovima i mogućnostima prevencije kroničnih nezaraznih bolesti kod žena.

Sudionice su se složile da žensko zdravlje ne smije biti tabu tema – već prioritet zdravstvenih politika i društvenih promjena.