Stožer za obranu hrvatskog
Vukovara odbacuje prozivke ministra branitelja Predraga Matića da,
protivljenjem njegovu prijedlogu da glumac Rade Šerbedžija pomogne u
dolasku filmske zvijezde Angeline Jolie u Vukovar, napada nekoga samo
zato što je druge nacionalnosti, već poručuje da se protivi
estradizaciji žrtve Vukovara.
Iz Stožera su danas ministru
Matiću uputili javno pismo u kojem navode kako nikada nikoga nisu
napadali zbog nacionalnosti niti ikome pokušali braniti odavanje
pijeteta, ali da se snažno protive “licemjernoj i podmukloj
estradizaciji žrtve u cilju zatiranja istine i izjednačavanja krivnje”.
Naime, Matić se jučer pismom ispričao Šerbedžiji što ga je,
naveo je, doveo u situaciju da se mora braniti od prijetnji Stožera,
kojega je označio kao “vukovarsku grupu čuvara stalne ratne opasnosti”.
Sa žaljenjem je konstatirao da se i 18 godina nakon rata u Hrvatskoj
nekoga napada samo zato što je druge nacionalnosti.
Iz Stožera mu pismom odgovaraju kako im je želja da se o
Hrvatskoj razgovara s onima koji su je branili, a ne s onima koji su se
borili protiv Hrvatske. Od Matića traže da im odgovori zašto “za
promotora istine o Vukovaru i vukovarske priče predlaže Hrvata koji je u
vrijeme najžešćih napada na Vukovar i Hrvatsku pobjegao u Srbiju, koji o
sebi piše da je dvostruki izdajnik, koji je tamo živio i radio tijekom
srpske agresije i snimao film “Dezerter” nakon okupacije Vukovara kada
je grad bio sravnjen sa zemljom, a branitelji zatočeni i mučeni u
srpskim logorima tek par kilometara od njegova boravišta”.
Ističu kako će učiniti sve da Vukovar obrane od kaosa, da
zaštite njegov simbol žrtve i patnje, dostojanstvo grada i hrvatskog
naroda, “od nezakonite i preuranjene primjene dvojezičnosti, unatoč
nezakonitom i protuustavnom nasilju vlastodržaca, kreatora kaosa”.
Na Matićeve navode kako mu je žao što je Šerbedžiju morao
braniti od “difamacija nekog trećerazrednog novinara minornih novina i
portala te tobože publicista” koji s Vukovarom ima veze koliko i on s
Ludbregom, danas je reagirao predsjednik Udruge hrvatskih branitelja
Domovinskog rata 91. Mladen Pavković, vjerojatno se prepoznavši u tim
ministrovim prozivkama.
Kao i Stožer, i Pavković ministru zamjera da pomoć traži od
čovjeka koji je 1991., kada ga je hrvatska javnost najviše trebala,
Hrvatsku napustio i otišao prvo u Srbiju, zatim i Sloveniju, a potom u
London i SAD. “Pa, kad je već bio ‘tamo daleko’ mogao je poput brojnih
naših športaša i umjetnika biti hrvatski ‘ambasador’, govoriti
Amerikancima i drugima da je Hrvatska napadnuta, da tamo teče krv
nedužnih ljudi, mogao je izraziti svoje žaljenje, ali sve je to
izostalo”, navodi u priopćenju.