Stiže novi val vrućina? Najnovije prognoze otkrivaju što Europu čeka u kolovozu

Iako sezonske prognoze ne mogu precizno predvidjeti kakvo će vrijeme biti iz dana u dan, najnovije analize vodećih meteoroloških institucija upućuju na to da će kolovoz u većem dijelu Europe biti topliji od prosjeka. Među područjima za koja se očekuju najizraženiji toplinski valovi nalazi se i Balkan, gdje bi visoke temperature mogle potrajati dulje nego inače.

Krajem srpnja dijelove Europe očekuje kratkotrajno osvježenje, no meteorološki modeli pokazuju da ono neće označiti kraj ljetnih vrućina. Naprotiv, tijekom kolovoza prognozira se novi porast temperatura, a vrijednosti će u većini europskih zemalja biti iznad višegodišnjeg prosjeka.

Kako prenosi Nova.rs, pozivajući se na analize Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), programa Copernicus i portala Severe Weather Europe, najveća odstupanja od prosječnih temperatura očekuju se na Pirenejskom poluotoku, u Francuskoj, Italiji, na Balkanu te u jugoistočnoj Europi.

Europa je već ovog ljeta osjetila posljedice dugotrajnih vrućina kroz sušu, niske vodostaje rijeka i brojne šumske požare. Zbog toga stručnjaci upozoravaju da bi i novi toplinski valovi tijekom kolovoza mogli dodatno pogoršati situaciju, dok se ne očekuje da će povremene oborine značajnije ublažiti manjak vlage.

Meteorolog Gleb Perov s portala Pogodnik.com navodi da vodeći prognostički modeli imaju nekoliko zajedničkih zaključaka. Očekuje se da će temperature gotovo u cijeloj Europi ostati iznad prosjeka, pri čemu su najveći izgledi za dugotrajne toplinske valove upravo u Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj, Italiji, na Balkanu i jugoistoku kontinenta.

Središnja Europa mogla bi biti područje gdje će se vrlo topao zrak sudarati s hladnijim atlantskim frontama, što povećava mogućnost snažnijih oluja. U Skandinaviji se također očekuju više temperature nego što je uobičajeno, ali uz češće izmjene stabilnog i nestabilnog vremena.

Kad je riječ o oborinama, prognoze su znatno manje pouzdane. Meteorolozi upozoravaju da će kiša biti vrlo neravnomjerno raspoređena pa bi pojedina područja mogla istodobno prolaziti kroz razdoblja suše i iznenadnih bujičnih poplava.

Najveća vjerojatnost za novi izraženiji toplinski val, prema trenutačnim modelima, postoji tijekom prve polovice i sredine kolovoza. Posebno će visoke temperature i suhi uvjeti zahvatiti Balkan, Rumunjsku, Moldaviju i Ukrajinu, gdje se uz vrućine očekuju i povremena jaka grmljavinska nevremena.

Prognoze Svjetske meteorološke organizacije (WMO) za razdoblje od kolovoza do listopada također pokazuju povećanu vjerojatnost iznadprosječno toplog vremena u južnoj Europi, dok Copernicus procjenjuje da bi velik dio kontinenta mogao imati temperature među najvišima zabilježenima za to doba godine.

Meteorolozi ističu kako su sezonske prognoze temperature znatno pouzdanije od prognoza oborina. Iako se očekuje da će kolovoz donijeti više toplih nego svježih dana, to ne znači da će vrijeme biti potpuno stabilno. Povremeni prodori atlantskih fronti mogli bi donijeti kišu, grmljavinu i kratkotrajna osvježenja dijelovima zapadne i srednje Europe.

U međuvremenu je klimatski fenomen El Niño ponovno ojačao. Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) procjenjuje da postoji 97 posto vjerojatnosti da će se zadržati do proljeća 2027. godine, dok je mogućnost njegova daljnjeg jačanja tijekom jeseni vrlo velika. Ipak, stručnjaci naglašavaju da El Niño nije jedini čimbenik koji određuje vrijeme u Europi. Na vremenske prilike snažno utječu i stanje sjevernog Atlantika, položaj mlazne struje, Sjevernoatlantska oscilacija, temperatura Sredozemnog mora te količina vlage u tlu.

Prema aktualnim prognozama, meteorolozi razmatraju tri moguća scenarija za kolovoz. Prvi predviđa izmjenu toplinskih valova i kraćih osvježenja uz grmljavinska nevremena. Drugi, koji bi mogao donijeti najviše temperature, uključuje stvaranje snažnog anticiklona koji bi više dana blokirao prodor hladnijeg zraka, pa bi se na jugu Europe temperature mogle penjati i iznad 40 stupnjeva Celzija. Treći scenarij, koji se trenutačno smatra najmanje izglednim, podrazumijeva češće prodore atlantskih ciklona, promjenjivije vrijeme i povećan rizik od jakih oluja, tuče i bujičnih poplava.

Meteorolozi zaključuju da će razvoj sinoptičke situacije tijekom idućih tjedana biti presudan za to hoće li Europu obilježiti novi dugotrajni toplinski val ili će kolovoz donijeti više nestabilnosti i češća osvježenja.