Stigla nova prognoza za zimu, meteorolozi otkrili što nas čeka…

Najnovije sezonske prognoze za zimu 2026./2027. donose zanimljive, ali za ljubitelje snijega ne baš ohrabrujuće vijesti. Prema analizi šest prognostičkih modela koju je objavio meteorološki portal Severe Weather Europe, veći dio Europe mogao bi imati znatno manje snijega nego što je uobičajeno za zimske mjesece.

Posebno se ističe područje Balkana, za koje su najnoviji izračuni nepovoljniji nego oni objavljeni u rujnu. Ipak, meteorolozi upozoravaju da takve dugoročne prognoze ne znače da snijega neće biti, već samo da je trenutačno izglednija sezona s ispodprosječnim snježnim oborinama, prenosi Index.

Balkan među područjima s najvećim odstupanjima

Meteorolog Andrej Flis u analizi objavljenoj 15. listopada navodi kako ažurirani podaci potvrđuju trend slabije snježne sezone u zapadnoj, srednjoj i južnoj Europi.

Najizraženiji manjak snijega očekuje se na zapadnom Balkanu, uz zapadnu obalu Skandinavije te na sjeveru Ujedinjenog Kraljevstva.

Posebno je zanimljiva promjena prognoze za južnu Europu i Balkan. Dok su rujanski izračuni predviđali 4,7 centimetara snijega manje od prosjeka, listopadski sada pokazuju manjak od čak 12,1 centimetar.

Riječ je o pogoršanju prognoze za 7,4 centimetra, što predstavlja najveću negativnu promjenu među sedam analiziranih europskih regija.

Manje snijega predviđa se gotovo diljem Europe

Prema najnovijim podacima europskog prognostičkog modela ECMWF, očekivanja količine snijega smanjena su za sve analizirane europske regije.

U srednjoj Europi i Alpama prognoza je u odnosu na rujan smanjena za 7,3 centimetra, a u istočnoj Europi i baltičkim državama za 5,6 centimetara.

Za Skandinaviju se trenutačno predviđa osam centimetara snijega manje od uobičajenog, dok se za jugoistočnu Europu očekuje manjak od 4,9 centimetara.

Europski model ECMWF i britanski UKMO pritom pokazuju sličan trend: od prosinca do veljače u svih sedam glavnih europskih regija izgledne su ispodprosječne snježne oborine.

Na vremenske obrasce mogao bi utjecati i snažan El Niño, klimatski fenomen povezan sa zagrijavanjem površine tropskog dijela Tihog oceana.

Hoće li Hrvatska ostati bez snijega?

Iako Hrvatska nije zasebno analizirana u regionalnoj podjeli, nalazi se unutar šireg područja za koje modeli predviđaju slabiju snježnu sezonu.

Posebno je značajno što se zapadni Balkan na prognostičkim kartama ističe kao jedno od područja s najvećim očekivanim manjkom snijega.

No to ne znači da Hrvatsku očekuje zima bez snježnih pahulja.

Sezonski modeli prikazuju opće trendove za velika područja i ne mogu pouzdano predvidjeti kada će snijeg pasti u Zagrebu, Gorskom kotaru, Lici ili dalmatinskom zaleđu.

Njihova prostorna rezolucija od približno 100 kilometara dodatno ograničava mogućnost preciznog predviđanja za pojedine gradove i planinska područja.

Druga polovica zime mogla bi donijeti preokret

Unatoč trenutačnim prognozama, meteorolozi upozoravaju na mogućnost promjene vremenskih obrazaca tijekom druge polovice zime.

Veliku ulogu mogao bi imati polarni vrtlog, čiji eventualni poremećaj može omogućiti prodore hladnijeg zraka prema Europi.

Takav razvoj događaja mogao bi povećati izglede za snježne epizode čak i u područjima za koja se sada predviđaju manje količine snijega.

Prema aktualnim modelima, veljača se izdvaja kao mjesec s nešto većim izgledima za snježna razdoblja, ponajprije u istočnim dijelovima srednje Europe te na sjeveru kontinenta.

Neizvjesna situacija i za europska skijališta

Prognoze nisu osobito ohrabrujuće ni za europska skijališta, iako su predviđanja za Alpe znatno neujednačenija.

Šest analiziranih modela daje vrlo različite rezultate, od 30 centimetara snijega više od prosjeka do manjka između 30 i 60 centimetara.

Zbog velikih razlika među modelima, pouzdanost prognoze za alpska područja trenutačno je vrlo niska.

Zaključno, najnoviji podaci upućuju na mogućnost blaže snježne sezone u većem dijelu Europe, uključujući i Hrvatsku. Međutim, konačan razvoj zime još je neizvjestan.

Meteorološki modeli nastavit će se ažurirati tijekom idućih mjeseci, a tek će tada biti jasnije hoće li se sadašnji trend manjka snijega održati ili će zima ipak pokazati svoje hladnije lice.