Stanje na Marjanu nakon oluje prošle godine je gore nego se mislilo, a podaci o drvnoj masi nisu usklađeni…

Velika oluja s početka srpnja prošle godine koja je poharala splitsko područje, najveću je štetu prouzročila u Park šumi Marjan. U nevremenu je tada ozlijeđeno 26 osoba, od kojih dvije teže. Predstavljena je informacija o sanaciji posljedica vjetroloma u Park-šumi Marjan, zapravo ga je iznijela zamjenica gradonačelnika Matea Dorčić i Milan Pernek, ovlašteni inženjer šumarstva, najviše o gradaciji potkornjaka na Marjanu.

– Odmah po nevremenu proveden je hitni sanacijski proces na prometnicama i plažama, a paralelno su pokrenute i stručne aktivnosti potrebne za procjenu razmjera štete. Grad je ugovorio uslugu nadzora, kao i snimanje dronom, koje je završeno 31. srpnja, uz izradu stručne ortofoto snimke. Uz to, poduzete su mjere za uklanjanje opasnosti od potkornjaka. Nakon provedene stručne analize i ortofoto snimke, procjena je da je ukupno polomljeno 3.900 stabala na području Marjana – rekla je Dorčić.

Osim toga, procijenjeno je da je nastalo oko 1700 kubičnih metara polomljene drvne mase, pri čemu je naglašeno da dio zahvaćenog područja izlazi izvan granica same Park-šume Marjan. Tijekom izlaganja Dorčić se osvrnula i na administrativne prepreke koje su usporile dinamiku radova. Istaknula je da je u postupku javne nabave podnesena žalba, no da je nakon toga ponovno izabran obrt koji će raditi na sanaciji.

– Unatoč tome, sanacija je nastavljena, a prema podacima koje je iznijela, do 13. ožujka s Marjana je otpremljeno 2947 kubika drvne mase, dok je s područja Bene uklonjeno dodatnih 599 kubika. Vatrogasni put se još treba realizirati i otpremati u narednim danima. Službene podatke o ukupnoj količini otpreme moći ćemo dobiti u narednim danima. Oko 30 posto nesanirane drvne mase je i dalje na Marjanu, ali da taj dio još nije obuhvaćen realiziranim ugovorom te se još čekaju službeni podaci. Uz to, dogovoreni su i visinski radovi, a Grad je pokrenuo i postupak ugovaranja šumarskih radova u vrijednosti od oko 800 tisuća eura za razdoblje od tri godine – dodala je Dorčić.

– Na terenu sam izašao odmah nakon vjetroloma i ono što sam vidio je gotovo udžbenička situacija, kada potkornjak ima idealne uvjete za svoju progradaciju. Odnosno, da se može nakupiti tolika količina potkornjaka da počne napadati i zdrava stabla. Taj scenarij svakako treba izbjeći. Nužno je da se masa iznese iz šume pravovremeno, idealno do proljeća, odnosno u što kraćem roku. Dobro je što su sada temperature niže, jer to usporava aktivnost potkornjaka, on ne izlazi i nema mogućnost napadati zdrava stabla – rekao je Pernek.

– Akcijski plan je donesen, a planirane su i feromonske klopke za praćenje potkornjaka, koje su korištene i prošle godine. Ipak, određene mjere treba dodatno pojačati tamo gdje je to potrebno – stav je inženjera šumarstva.

Među onima koji su govorili nakon uvodnog izlaganja je i Srđan Marinić, vijećnik Centra koji je paralelu povukao s programom gospodarenja na Marjanu…

– Napisano je da je tada u šumi 20 tisuća kubika drvne mase, a tijekom sanacije izneseno je 13 tisuća. Sad je ostalo 14 tisuća tisuća. Nešto nije bilo uredno već tada, vidite, ne može 20 minus 13 biti jednako 14. Prosječna količina jednog stabla je duplo veća, dakle, i tek sad imamo priliku to utvrditi i kroz reviziju programa gospodarenja trebamo točno utvrditi točno stanje. Dosta je prepisivačine od prvih godina. Sad je prilika da dođemo do točnih podataka i da se krene s gospodarenjem po pravilima struke, zapravo onako kako treba. Nadam se da ćemo iskoristiti tu priliku – rekao je Marinić tvrdeći da je uvjeren da na Marjanu gotovo da nema stabla koji nema ličinke potkornjaka.

Marinićev kolega s liste Petar Ugarković je poručio gradonačelniku da će ga pamtiti zbog odnosa prema Marjanu. Spočitnuo je Šuti podcjenjivanje Marinića, umjesto korištenja njegovog znanja da bi izvješće o sanaciji park šume usvojeno jednoglasno.