Prijete li Hrvatskoj potresi? ‘Najugroženiji je Dubrovnik, a problem je gradnja’

Čak sedam manjih potresa pogodilo je u nedjelju i Albaniju koja se oporavlja od najjačeg potresa u posljednjih 30 godina što je bila i tema ovotjednog RTL Dosjea. Materijalna šteta će se nadoknaditi, ali ne izgubljeni životi i traume. Potresi cijeli tjedan tresu i ostatak susjedstva.

Zamislite da vam se tlo pod nogama doslovno gubi, a sve oko vas se urušava. Razorni potres koji je u utorak pogodio Albaniju, ostavio je iza sebe 51 žrtvu i gotovo 1000 ozlijeđenih.
– Zidovi su padali na mene. Probijao sam se kako bih što prije izišao. Doista je bilo zastrašujuće – rekao je Andre Gabril iz Drača. 

Dan kasnije, epicentar potresa od 6.1 stupnja smjestio se, na sreću po stanovnike, u moru pokraj grčkog otoka Kreta. Ali ni tu nije kraj, od prvog potresa u utorak, BIH bilježi pet manjih, od toga posljednja dva noćas.
Ovaj im je tjedan bio poprilično buran. Podrhtavanja gotovo uvijek stignu i do juga Hrvatske. Izgledno je da su potresi u Albaniji i Bosni i Hercegovini povezani, odnosno da je jedno podhrtavanje ubrzalo proces u obližnjim područjima. 

– Da ste me prije 10 godina pitali jesu li oni u ikakvoj vezi, ja bih rezolutno rekao ne, prije pet godina možda, a danas sam već siguran da jesu – rekao je seizmolog Marijan Herak za RTL. 

Kako kaže, da bismo shvatili potrese, trebamo vidjeti što se događa pod zemljom. Dok se Afrička i Euroazijska ploča sudaraju, Jadranska mikroploča udara Europsku i podvlači se. Hrvatska kao takva ima tri zone gdje je najveća opasnost od potresa. Podrhtavanje prijeti Zagrebu, Senju, Novom Vinodolskom, kao i jugu Dalmacije, ponajviše oko Dubrovnika i Stona.

Davne 1667. u potresu baš ovdje poginulo je oko 3.000 ljudi. Zagreb stradava 1880., gotovo 2.000 domova je uništeno. Silina potresa u Makarskoj 1962. napukla je rivu, uslijedila su dva tjedna sa 54 podrhtavanja. Posljednji veliki potres zabilježen je u Stonu 1996, prenosi Dubrovački dnevnik.