Splitska bolnica zatrpana tužbama, sumnja se na ‘predatore’! Uključio se i DORH…

Hrvatska odvjetnička komora (HOK) podigla je optužnicu protiv splitske odvjetnice Martine Radić Šunjić zbog, kako je objašnjeno, ‘težih povreda i dužnosti odvjetništva’. Istovremeno s ovim disciplinskim postupkom, Općinsko državno odvjetništvu u Splitu za tportal je potvrdilo da obrađuje kaznenu prijavu koju je protiv iste odvjetnice, kao i njenog kolege Marija Skejića, podigla splitska bolnica zbog sumnji u krivotvorenje, utaju poreza i zlouporabu povjerenja, piše Tportal.

U središtu velikog pravosudnog spora nalazi se KBC Split, protiv kojeg je podneseno više od tri tisuće tužbi, a koje u velikom broju slučajeva zastupa isti odvjetnički dvojac. Bolnica pritom iznosi ozbiljne sumnje u zakonitost dijela postupaka, tvrdeći da su u nekim slučajevima korištene punomoći izdane za ranije, nepovezane sporove ili čak bez znanja samih radnika.

Prema dostupnim informacijama Tportala, u pojedinim predmetima tužbe su podizane u ime zaposlenika koji su u tom razdoblju bili na bolovanju ili već u mirovini. Postoje i slučajevi u kojima se sumnja na krivotvorenje potpisa. Tportal navodi da posjeduje desetak pravomoćnih presuda u kojima su sudovi ukinuli sve radnje nakon što je utvrđeno da radnici nisu dali punomoć odvjetnicima ili da ona uopće nije bila priložena.

Unatoč ponavljanju sličnih obrazaca, suci splitskog Općinskog suda nisu po službenoj dužnosti obavijestili policiju ili DORH, no slučaj sada provjerava nadležno državno odvjetništvo. U nekim predmetima radnici su naknadno potvrdili da su ipak dali punomoć, pa su viši sudovi dopustili nastavak postupaka.

Troškovi ovih sporova već su premašili 1,5 milijuna eura, pri čemu najveći dio otpada na parnične troškove, uključujući vještačenja i odvjetničke naknade. Situacija je dodatno opteretila rad bolnice – umjesto uobičajenih dvjestotinjak sporova, trenutno ih je više od tri tisuće, a svakodnevno se održava oko 13 ročišta, što značajno utječe na funkcioniranje ustanove.

Zbog opsega posla bolnica je bila prisiljena angažirati vanjske odvjetnike, čime se promijenila i dinamika sporova. Za razliku od ranije prakse, radnici sada snose i potencijalni financijski rizik u slučaju gubitka spora. Ovakva praksa u pravosudnim krugovima ponekad se opisuje kao “predatorsko odvjetništvo”, gdje velik broj tužbi donosi korist odvjetnicima kroz naplatu po pojedinoj radnji.

Jedan ilustrativan primjer pokazuje razmjere problema: radniku je za osam godina spora dosuđeno svega 1,94 eura, dok bolnica mora platiti 456,81 euro troškova postupka.

Prozvana odvjetnica odbacuje sve optužbe, tvrdeći da nikada nije pokretala postupke bez znanja klijenata. Naglašava da protiv nje nije podnesena nijedna prijava od strane samih radnika te optužuje bolnicu za pokušaj prebacivanja odgovornosti.

Protiv nje se vodi postupak pred Hrvatska odvjetnička komora, no detalji nisu poznati. Iz bolnice tvrde da su upravo oni podnijeli prijavu zbog sumnji u autentičnost potpisa na punomoćima, ali iz Komore ističu da nemaju kapacitete za grafološka vještačenja.

Istodobno, odvjetnica je podnijela prijave protiv bolnice i njezinih čelnika, optužujući ih za štetu državnom proračunu zbog kašnjenja u isplatama temeljem ranijih presuda. Riječ je o sporovima koji su se odnosili na povećanje osnovice i dodatke za prekovremeni rad u javnim službama, nakon kojih je država krenula s isplatama.

Dok su mnogi odvjetnici u tim postupcima pokazali razumijevanje za kašnjenja, iz bolnice tvrde da su upravo spomenuti odvjetnici nastavili s masovnim podnošenjem novih tužbi – često, kako navode, koristeći stare punomoći bez znanja radnika.

Cijeli slučaj sada je pod povećalom pravosudnih tijela, a njegov rasplet mogao bi imati šire posljedice za praksu vođenja kolektivnih sporova u Hrvatskoj.