TLO JE NEMIRNO

Split zatreslo u gluho doba noći, kod Drniša ‘prilično jak’ udar; seizmolog: “Evo što se događa…”

Piše:
Foto: screenshot 'X'

Potres jačine 3,3 stupnja po Richteru pogodio je noćas u 1.23 sata Jadransko more nedaleko od Splita. Epicentar potresa bio je na dubini od 15 kilometara, oko devet kilometara jugoistočno od grada pod Marjanom, a snažan udar probudio je brojne građane koji su svoja iskustva podijelili na platformi EMSC-a. Među komentarima su se mogli pročitati i oni poput: “Split. Dobro me potreslo u krevetu”, “Osjetio sam tresenje i vibracije vrata, to je upozorilo mog psa i probudilo ga”, “Jako je zatreslo, probudio me iz sna, ljuljao se krevet i lusteri”, “Zatresao se cijeli krevet, dobrih 4-5 sekundi”.

U isto vrijeme Hrvatska seizmološka služba objavila je kako je noćas zabilježen i jači potres magnitude 3,9 po Richteru kod Siverića, nedaleko Drniša. Pedesetak minuta nakon ponoći, zatreslo je i Murvice, gdje su instrumenti zabilježili potres magnitude 2,9. Samo dan ranije, u 5.46 sati, potres iste magnitude probudio je i stanovnike kontinentalnog dijela zemlje, a epicentar je bio kod Sisaka.

Pokazuje li ova serija potresa pojačanu seizmičku aktivnost i što se trenutačno događa ispod površine tla, objasnio je za Net.hr Krešimir Kuk, voditelj hrvatske Seizmološke službe, koji potvrđuje da se ne radi o prividu.

Ne čini vam se, zaista smo zabilježili jaču seizmičku aktivnost i to na više područja, rekao je Kuk. Dodaje kako su neki potresi bili i nešto jači, pa čak i prilično jaki, poput noćašnjeg kod Drniša. Ti potresi su se i makroseizmički jače manifestirali, odnosno osjeti se na širem području, potvrđuje Kuk za net.hr.

Objašnjava da je riječ o očekivanim tektonskim procesima te da ovakva pojačana aktivnost nije iznenađenje jer je uvjetovana kretanjem Jadranske mikroploče.

To je manja tektonska ploča koja gura Dinaride i zapravo je uzrok ovih potresa na našim prostorima, navodi Kuk, dodajući kako se tim procesom Dinaridi i dalje uzdižu, iako se radi o promjenama koje se odvijaju na vrlo dugoj vremenskoj skali.

Govoreći o nizu potresa koji su se dogodili u kratkom razdoblju, Kuk ističe da je tektonika trenutačno nešto izraženija.

Sa seizmološke strane možemo reći da je tektonika trenutačno nešto izraženija. Unazad par tjedana imali smo vrlo izraženu seizmičku aktivnost oko granice Hrvatske i Bosne i Hercegovine, to je područje od Kamešnice prema Livnu i Metkoviću, pa potom Pelješcu i južnije u more. Zadnjih tjedan dana aktivnost je malo oslabila, ali današnji potres kod Drniša i noćas kod Zadra pokazuje da se aktivnost pomakla sjeverozapadno.

Unatoč učestalijim podrhtavanjima tla, Kuk naglašava da nema razloga za paniku.

Pojačana seizmička aktivnost ne znači ništa posebno. Nitko ne može isključiti mogućnost jačeg potresa na bilo kojem području gdje se oni mogu dogoditi, ali ovi potresi pokazuju da se seizmička aktivnost događa na širem području, da se nije aktivirala neka dionica jednog rasjeda ili neka određena zona rasjeda. Također valja naglasiti da, iako je noćas potres kod Drniša bio magnitude 3,9 što je prilično jak potres, takvi potresi ne izazvaju materijalne štete, navodi Kuk.

Podsjetio je i na najjače potrese u novije vrijeme, među kojima su potres u Petrinji magnitude 6,2 po Richteru te zagrebački potres jačine 5,5.

Prije nekoliko godina bio je i potres kod Berkovića, u BiH blizu Stolca prema Crnoj Gori magnitude 6,2, koji zbog lokalnih uvjeta tla ipak nije izazvao veće štete, naveo je, istaknuvši da potresi iste magnitude ne uzrokuju jednaku štetu na različitim područjima jer to ovisi o geološkim karakteristikama terena, a Banovina je u tom smislu bila znatno osjetljivija.

Iako se potresi ne mogu predvidjeti, seizmološki izračuni pokazuju kolike se maksimalne magnitude mogu očekivati na pojedinim područjima.

Izračuni maksimalnih jačina potresa prikazani su na seizmološkim kartama, uzimajući u obzir sve dosadašnje potrese, i sve znanstvene spoznaje koje su poznate, geološke karakteristike, seizmotektonske i druge. Maksimalne jačine potresa koje su kod nas moguće dobivaju se za područje južne Dalmacije i mogu prelaziti magnitude 7 prema Richteru. Takav je bio, primjerice crnogorski i dubrovački potres iz 1979. godine. Ipak, takvi potresi događaju se vrlo rijetko, rekao je Kuk, dodajući da se rizik od najjačih potresa odnosi na cijelo područje južne Dalmacije, uključujući i njezin kontinentalni dio te dijelove Hercegovine.