Split obilježio 100 godina Zoološkog vrta: Najavljene velike promjene i obnova prostora

U Splitu je obilježena 100. obljetnica osnutka Zoološkog vrta, jedne od najdugovječnijih gradskih institucija koja već cijelo stoljeće spaja čovjeka, prirodu i životinjski svijet.

Na obilježavanju jubileja sudjelovao je i gradonačelnik Splita Tomislav Šuta, koji je istaknuo važnost ove institucije za identitet grada te njezinu ulogu u edukaciji i očuvanju prirodne baštine.

– Prije svega želim čestitati 100 godina Zoološkog vrta ovdje u Splitu na Marjanu i zahvaliti se svim ljudima koji svojim radom doprinose da stvaramo jednu dodanu vrijednost – kazao je Šuta.

Govoreći o budućnosti prostora, gradonačelnik je istaknuo kako je pripremljen projektni zadatak te da se očekuje pokretanje postupaka za izdavanje građevinske dozvole.

– Pripremljen je projektni zadatak i očekujemo da će se ove godine dogoditi zahtjev za izdavanje građevinske dozvole te donošenje zaključka koji trebam potpisati u svezi pravnog interesa. Cilj je da iduće godine krenemo s preuređenjem. Prošlo je poprilično vremena i Grad Split zaslužuje drugačiji izgled cijelog ovog prostora. Uvjeren sam da ćemo kroz gradski proračun, ali i druge izvore financiranja, realizirati projekt koji će biti na ponos svih Splićanki i Splićana i privući još više posjetitelja – rekao je Šuta.

Osvrnuo se i na dugogodišnji problem smještaja Prirodoslovnog muzeja, istaknuvši kako su sadašnji uvjeti neadekvatni te da se traže nova rješenja.

– Slažem se da je Prirodoslovni muzej u lošim uvjetima i na tome se traži rješenje. Primjerice, na Bačvicama, koje idu u rekonstrukciju, planira se novi muzej i razmatramo takva rješenja. U ovom trenutku ne bih ulazio u detalje dok sve ne bude finalizirano, kako ne bismo izlazili s informacijama koje se možda neće u potpunosti ostvariti – poručio je gradonačelnik.

Ravnateljica Prirodoslovnog muzeja i Zoološkog vrta Split Sanja Bašić naglasila je kako se radi o “velikom, važnom i rijetkom jubileju 100 godina postojanja Zoološkog vrta u Splitu, 100 godina rada, predanosti, uspomena i izazova”. Dodala je kako je riječ o stoljeću povezanosti čovjeka i prirode, ali i stalnog razvoja prostora i koncepta vrta.

Govoreći o sadašnjem stanju i budućem razvoju, Bašić je pojasnila kako se Zoološki vrt postupno preoblikuje u edukacijski centar s naglaskom na autohtone i tradicijske pasmine domaćih životinja. Istaknula je da je koncept temeljen na tzv. „petting zoo“ pristupu, koji posjetiteljima omogućuje izravan kontakt sa životinjama.

– Mi imamo jedan poseban koncept Zoološkog vrta, to je petting zoo, tako da svi naši posjetitelji mogu ostvariti izravnu interakciju sa našim životinjama, mogu im se približiti, mogu ih upoznati, mogu ih hraniti – poručila je Bašić, dodajući kako je takav model posebno privlačan djeci.

U vrtu se danas nalaze isključivo domaće životinje poput konja, magaraca, ovaca, koza, kunića i peradi, a naglasak je na edukaciji i iskustvenom učenju.

Ravnateljica je istaknula i problem prostora Prirodoslovnog muzeja koji je već desetljećima smješten u neadekvatnim uvjetima.

– To je bilo privremeno rješenje koje nažalost traje već 25 godina i mi se zaista nadamo da će grad pronaći adekvatan prostor za trajni smještaj Prirodoslovnog muzeja – kazala je Bašić.

Planovi za budućnost uključuju preuređenje postojećeg prostora Zoološkog vrta, bez širenja površine, ali s novim edukacijskim sadržajima i obnovom postojećih objekata, uključujući i zgrade bivšeg muzeja i starog akvarija koji će dobiti novu, kulturno-edukativnu namjenu.

– Ne mislimo širiti, ostajemo u istim gabaritima, ali želimo prostor oplemeniti dodatnim sadržajima, s naglaskom na edukaciju i djecu – poručila je ravnateljica.

Prema podacima ustanove, Zoološki vrt bilježi snažan rast posjećenosti. U posljednje tri godine broj posjetitelja porastao je za više od 100 posto – s oko 20 tisuća na više od 40 tisuća godišnje, a ove se godine očekuje i rekordna posjećenost.

Iz Grada Splita i uprave ustanove poručuju kako je cilj nastaviti razvoj Zoološkog vrta kao modernog, edukativnog i obiteljskog prostora koji će još snažnije povezivati građane i prirodu, uz očuvanje identiteta i povijesti ove jedinstvene institucije.