Split dobio Dispanzer za ranu intervenciju: Devet stručnjaka brinut će o djeci s razvojnim teškoćama, najavljena nova zapošljavanja i rad na otocima

U zgradi starog rodilišta u Splitu u srijedu je predstavljen početak rada Dispanzera za ranu intervenciju u djetinjstvu, koji djeluje u sklopu Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. Dispanzer su posjetili ministrica zdravstva Irena Hrstić i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, a o njegovu radu i planovima govorio je ravnatelj Doma zdravlja Marko Rađa.

Dispanzer je s radom započeo prije nepunih mjesec dana, a prva djeca primljena su prošlog tjedna. Program je u međuvremenu ugovoren i s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO).

– U dispanzeru trenutačno radi devetero stručnjaka: dva logopeda, dva psihologa, dva radna terapeuta, dva edukacijska rehabilitatora i, kao najvažnija osoba, koordinator rane intervencije. Ideja je na jednom mjestu objediniti podatke o svima kojima je potrebna rana intervencija te koordinirati različite dijelove sustava – kazao je Rađa.

Objasnio je kako je zdravstveni sustav unutar sebe relativno dobro povezan, no suradnja sa sustavima socijalne skrbi, obrazovanja i udrugama još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Upravo bi novi dispanzer trebao omogućiti bolju koordinaciju i pravodobno usmjeravanje djece prema odgovarajućim stručnjacima.

– Danas još uvijek nemamo sustavno objedinjene podatke o tome kolike su stvarne potrebe. Pacijenti se gube između različitih sustava i nemamo pravu informaciju o tome što nam je potrebno. Prvi je cilj saznati kakve su potrebe kako bismo na njih mogli odgovoriti – istaknuo je Rađa.

Roditelji se u dispanzer mogu uključiti preko primarnog pedijatra, bez klasične uputnice, ispunjavanjem kratkog upitnika. Nakon procjene stručnog tima odlučuje se hoće li dijete terapiju nastaviti u dispanzeru ili će biti upućeno u drugu ustanovu.

Rad je organiziran u dvije smjene, a stručnjaci trenutačno koriste pet prostorija. Rađa je najavio i povećanje broja zaposlenih, ovisno o potrebama djece.

– Ovih devet ljudi nije konačna brojka. Kako budemo vidjeli potrebe, tako ćemo širiti broj stručnjaka. Upravo je završio natječaj za nove logopede i posebno me veseli što je pristiglo više od 20 prijava. Ovo je tek prvi korak u skrbi za naše najmlađe, za našu budućnost – poručio je.

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban istaknuo je važnost otvaranja dispanzera, osobito zbog sve izraženijih potreba za rehabilitacijskim i logopedskim uslugama. Upozorio je na podatke prema kojima se posljednjih godina značajan udio djece ne upisuje u prvi razred osnovne škole u godini u kojoj stječe pravo na upis.

– Gotovo svake godine u posljednjih nekoliko godina oko deset posto djece koja bi se trebala upisati u prvi razred ne upisuje se iz različitih razloga. Prošle godine taj je udio bio čak 11 posto. To je pokazatelj da u ovom segmentu zaista moramo nešto napraviti – rekao je Boban.

Posebno je naglasio kako cilj nije zadržati usluge samo u Splitu, nego ih približiti obiteljima na području cijele županije.

– Ono što me posebno raduje jest da ćemo, u dogovoru s ravnateljem Markom Rađom, vrlo brzo, povećanjem broja članova tima, ovu uslugu približiti malim pacijentima diljem naše županije. Neće se raditi samo ovdje, nego i na terenu, jer uslugu moramo približiti ljudima u Dalmatinskoj zagori i na otocima – najavio je župan.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić pohvalila je organizaciju dispanzera i činjenicu da je rad već na početku organiziran u dvije smjene. Posebno je istaknula važnost okupljanja različitih stručnjaka na jednom mjestu i individualnog pristupa svakom djetetu.

– Ključna je ideja da se kroz dispanzer za ranu intervenciju djeca i njihove potrebe objedine na jednom mjestu, a da se daljnje potrebe procjenjuju stručno i da se sa svakim djetetom radi ciljano i individualno – kazala je Hrstić.

Podsjetila je na istraživanje UNICEF-a iz 2014. godine, prema kojem se procjenjivalo da u Hrvatskoj oko 24 tisuće djece ima potrebu za nekim oblikom rane intervencije. Riječ je o starijim procjenama, dok bi razvoj mreže dispanzera trebao pridonijeti preciznijem utvrđivanju stvarnih potreba.

Govoreći o stručnom kadru, ministrica je navela da je u javnom zdravstvenom sustavu trenutačno zaposleno oko 330 logopeda. Naglasila je kako se ne može jednoznačno govoriti o broju stručnjaka koji nedostaju jer potrebe ovise o vrsti teškoća i individualnoj procjeni svakog djeteta.

– Nekome će djetetu trebati više psiholog, nekome edukacijski rehabilitator, nekome logoped, a nekome neko drugo zanimanje. Ne možemo u ovom trenutku reći koliko točno nedostaje pojedine struke. Kroz rad dispanzera procjenjivat će se potrebe i sukladno tome zapošljavati dodatni stručnjaci – objasnila je ministrica.

Istaknula je i kako je jedan od ciljeva jačanja javnog sustava smanjiti potrebu roditelja za traženjem pomoći u privatnom sektoru te osigurati ujednačeniju dostupnost i kvalitetu usluga.

– Upravo je poanta ovih programa da usluge koje roditelji često traže u privatnom sektoru budu dostupne kroz javni sustav. Objedinjeni timski rad i koordinator koji će usmjeravati djecu predstavljaju velik pomak u dostupnosti i kvaliteti usluge – poručila je Hrstić.

O povećanju broja djece kojoj je potrebna stručna podrška govorila je i Snježana Čotić, ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači. Navela je kako je ove godine zabilježen znatno veći broj novoupisanih učenika s teškoćama nego prethodnih godina.

– Od ove godine imamo iznimno velik broj, čak 39 novih upisanih učenika. Prijašnjih godina to je bilo najviše pet do šest učenika. Od prošle godine razmjerno se povećava broj djece s teškoćama koja nam dolaze – rekla je Čotić.

Na pitanje s kakvim se teškoćama djeca najčešće susreću, navela je kako među korisnicima prevladavaju djeca iz spektra autizma, dok dio djece ima Downov sindrom i druge razvojne teškoće.

Centar Juraj Bonači trenutačno pruža terapijske usluge za oko 300 djece, a stručna podrška već je proširena na otoke Brač i Hvar. U pripremi je i organizacija usluga na Visu.

– Uspjeli smo popuniti radna mjesta na Braču i Hvaru, a već imamo zainteresirane i za Vis. Mislim da se ne moramo bojati da neće biti stručnog kadra. Ljudi su zainteresirani, vole svoj posao i rade ga – istaknula je Čotić.

Na novinarska pitanja o mogućim razlozima povećanja broja djece s teškoćama nije ponuđen jednoznačan odgovor.

Ravnatelj Rađa na kraju je ponovno naglasio kako u županiji već djeluje više ustanova koje pružaju različite oblike pomoći djeci, no njihov rad dosad nije bio dovoljno povezan.

– Svi smo dosad radili kao nekakvi otoci. Ključna je stvar koordinacija svih i stvaranje registra kako bismo za našu županiju imali stvarne brojke potreba, a sukladno tome mogli reagirati i brojem ljudi koji će pružati usluge – zaključio je Rađa.

Uspostavom takvog sustava nastojat će se omogućiti pravodobno prepoznavanje razvojnih teškoća, učinkovitije korištenje postojećih stručnih kapaciteta i dostupnija pomoć djeci i njihovim obiteljima na području cijele Splitsko-dalmatinske županije.