Split daje 100.000 eura za psihijatriju djece i mladih, stacionar bi trebao biti uređen do ljeta

Grad Split izdvojio je 100.000 eura za opremanje budućeg stacionara dječje i adolescentne psihijatrije u KBC-u Split. Prostor na Križinama trebao bi omogućiti bolničko liječenje djece i mladih kojima je dosad, u slučaju potrebe za hospitalizacijom, često trebalo osigurati odlazak u Zagreb.

Ugovor o donaciji potpisali su predstavnici Grada i splitske bolnice, a gradonačelnik Tomislav Šuta poručio je kako je riječ o nastavku suradnje kojom Grad, u skladu sa svojim mogućnostima, pomaže u rješavanju važnih zdravstvenih potreba stanovništva.

– Svjesni smo da potreba za pomoći djeci i mladima iz godine u godinu raste. Ovom donacijom želimo pridonijeti opremanju odjela i pokazati koliko nam je važno ulaganje u KBC Split.

Šuta je govorio i o potrebi izgradnje nove bolnice, istaknuvši kako će Grad sudjelovati u pripremi prostorno-planske dokumentacije, osiguravanju zemljišta i zalaganju prema državnim institucijama. Odluke o bolničkim kapacitetima, naglasio je, u nadležnosti su Ministarstva zdravstva i uprave bolnice.

Ravnatelj KBC-a Split Krešimir Dolić zahvalio je Gradu na financijskoj potpori, ističući da je riječ o još jednom primjeru dobre suradnje lokalne vlasti i bolnice.

– Ova donacija lijepa je gesta i nastavak partnerstva koje imamo s Gradom Splitom. Grad i Županija prepoznaju potrebe stanovništva koje gravitira našoj bolnici i pomažu nam kada je to potrebno.

Uređenje prostora na Križinama trebalo bi početi uskoro, a cilj je da do ljeta bude spreman za prihvat pacijenata, u skladu sa svim potrebnim standardima. Time bi se djeci i adolescentima omogućilo bolničko liječenje u Splitu, bez potrebe za odlaskom u druge gradove.

Predstojnik Klinike za psihijatriju Trpimir Glavina upozorio je na sve veći broj djece kojoj je potrebna stručna pomoć. Dok su prije nekoliko desetljeća takvi slučajevi bili znatno rjeđi, danas se na hitnom prijemu svakodnevno susreću s djecom i adolescentima kojima je potrebna psihijatrijska procjena.

– Kada sam prije 36 godina počeo raditi u psihijatriji, dječja i adolescentna psihijatrija bila je gotovo imaginarna kategorija. Danas na hitni prijem dolazi između jednog i troje djece dnevno.

KBC Split posljednjih nekoliko godina pruža ambulantno liječenje i skrb kroz dnevnu bolnicu, ali još nema vlastiti stacionar za ovu skupinu pacijenata. Kada je hospitalizacija nužna, bolnica surađuje sa zagrebačkim ustanovama. Samo prošle godine u Zagreb je na bolničko liječenje upućeno 37 djece.

Planirani stacionar trebao bi imati desetak kreveta, dok stručnjaci optimalnim smatraju kapacitet od 10 do 15 postelja. Za uređenje je predviđen prostor na Križinama površine između 700 i 900 četvornih metara, ovisno o tome hoće li bolnica dobiti i dodatni dio prostora.

Glavina je istaknuo da je bolnica u međuvremenu radila na jačanju stručnog kadra. Trenutačno imaju četiri specijalista dječje i adolescentne psihijatrije i devet specijalizanata, a još su dvije osobe u postupku prijema.

– Uspjeli smo izgraditi snažan stručni tim, a broj specijalizanata trebao bi se dodatno povećati. Volio bih da za tolikim brojem stručnjaka nema potrebe, ali stvarnost je, nažalost, drukčija.

Govoreći o razlozima sve veće potrebe za psihijatrijskom pomoći, Glavina je upozorio da pandemija koronavirusa nije jedini čimbenik. Na mentalno zdravlje djece i mladih utječu i promjene načina života, sve veća prisutnost digitalnih uređaja i društvenih mreža te smanjenje neposrednih kontakata.

– Prije 40 ili 50 godina roditelji su nas morali dozivati da se vratimo kući jer smo stalno bili vani. Danas je često obrnuto pa djecu treba nagovarati da izađu i igraju se. Manje se kreću i manje komuniciraju uživo.

Dodao je da važnu ulogu ima i obiteljsko okruženje. Zbog poslovnih obveza i ubrzanog ritma života roditeljima često nedostaje vremena za razgovor i zajedničke aktivnosti s djecom, zbog čega smatra važnim poticati zdravije svakodnevne navike i više neposredne komunikacije.

Liječnica Ivona Barišić istaknula je da se stručnjaci susreću i s vrlo malom djecom, uključujući onu u dobi od godinu i pol do dvije godine, kojoj je potrebna pomoć zbog razvojnih i neurorazvojnih poteškoća, problema s privrženošću ili različitih životnih okolnosti.

Među čestim poteškoćama kod djece i adolescenata izdvajaju se anksiozne i depresivne smetnje, neurorazvojni i hiperkinetski poremećaji te poremećaji iz spektra autizma.

Ipak, veći broj djece koja dolaze po pomoć ne znači nužno da je u jednakoj mjeri porastao broj mentalnih poremećaja. Dio povećanja povezan je i s boljom dostupnošću stručnjaka, ranijim prepoznavanjem poteškoća i kvalitetnijom suradnjom bolnica, škola, liječnika, psihologa, logopeda i drugih stručnjaka.

Otvaranje stacionara na Križinama trebalo bi tako biti važan korak prema dostupnijoj psihijatrijskoj skrbi za djecu i mlade iz Splita i šire regije.