Hrvatin: Osigurati što lakši pristup sudu i suđenju

Predsjednik Vrhovnog suda
Branko Hrvatin danas je u Opatiji poručio kako je cilj europskih pravnih
odredaba, koje Hrvatska prihvaća kao članica EU, zadovoljenje potreba
građana i pravnih subjekata za što lakšim pristupom sudu i suđenju, te
da građani osjete povjerenje u nepristranost i stručnost sudova.

Hrvatin je to izjavio na jednodnevnom međunarodnom seminaru za pravne
praktičare “Otvorena pitanja europskog građanskog procesnog prava”, koji
se u Opatiji održava u sklopu programa Jean Monnet Međusveučilišnog
centra izvrsnosti, uz potporu veleposlanstva Kraljevine Nizozemske.

Veleposlanica Nizozemske Ellen Berends je istaknula da je
Nizozemska pružala podršku Hrvatskoj u procesu pridruživanja EU
organiziranjem raznih vrsta treninga i razmjenom iskustava. Želja je
bila da se Hrvatka informira i reformira, a ta suradnja se nastavlja i
danas, rekla je Berends.

Branko Hrvatin je u svom izlaganju govorio o odlikama europske
uredbe o dostavi sudskih dokumenata, rekavši da se reguliranjem pravila
dostave među zemljama članicama EU zadovoljava jedno od temeljnih
ljudskih prava – omugućavanje tuženiku da ga se sasluša u postupku,
preduvjet čega je da bude na vrijeme obaviješten o tužbi protiv njega.

Hrvatska je uredbu dužna provoditi od trenutka ulaska u EU, a
njom se omogućuje ubrzanje slanja sudskih dokumenata u građanskom i
trgovačkom pravu. No, problemi u efikasnoj provedbi pojavljuju se u
sredozemnim zemljama EU, kazao je Hrvatin.

Uredba predviđa da se sudski i drugi pravni dokumenti mogu
dostavljati putem sudova, poštom, putem diplomatskih i konzularnih
predstavništava ili izravno, dostavom na kućnu adresu.

Hrvatin je kazao da Hrvatska nije prihvatila mogućnost izravne
dostave, a dostava putem diplomatskih ili konzularnih predstavništava se
iznimno koristi, zbog velikih troškova.

Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Đuro Sessa naveo je niz
primjera iz europske pravosudne prakse u kojima su primijenjeni članci
uredbe. Među ostalim, kazao je da jezik na kojem su pisani sudski
dokumenti mora biti ili službeni jezik zemlje u koju se šalje ili pak
jezik kojeg tuženik razumije. Opće pravilo je da se isto primjenjuje i s
pratećom dokumentacijom, odnosno prilozima tužbi, rekao je.

Sudionicima skupa obratili su se i ravnateljica Pravosudne
akademije Andrea Posavec Franić, predsjednik Županijskog suda u Rijeci
Veljko Miškulin i drugi uzvanici. Na skupu govore još i pravosudni
stručnjaci iz Nizozemske, Slovenije te pravnici s riječkog i zagrebačkog
sveučilišta.