Predstavljene nove uredbe o smanjenju negativnog utjecaja otpadne ambalaže na okoliš

Na tragu zelene tranzicije Europska komisija
predstavila je prijedlog nove Uredbe o smanjenju negativnog utjecaja otpadne
ambalaže na okoliš kao i poticanje sustava kružnog gospodarstva. Ovom uredbom
Komisija želi potaknuti kreiranje novih poslovnih prilika, smanjiti potrošnju
prirodnih resursa, povećati recikliranje otpadne ambalaže i uvesti obveznu
ugradnju reciklata u proizvodnji nove ambalaže. Prijedlog Uredbe najviše se
tiče proizvođača ambalaže i njezinih korisnika i to prvenstveno u sektoru
pakiranja hrane, ali važan je i za trgovine te za ugostiteljstvo. Veliku novost
u Prijedlogu uredbe predstavlja obveza ponovne upotrebe i ponovnog punjenja
određene ambalaže radi smanjenja njezine ukupne mase. Zahtijeva se i nova
organizacija prodavaonica s površinom većom od 400 kvadratnih metara. Tako bi
od 1. siječnja 2030. 10 posto ambalaže za pakiranje velikih kućanskih aparata
trebalo biti povratno, a od 1. siječnja 2040. ova obveza se povećava na 50%.

Obveza ponovnog punjenja za alkoholna i bezalkoholna
pića i napitke od 1. siječnja 2030. iznosi 10 posto, a od 1. siječnja 2040. čak
40 posto. Ambalaža za tzv. ‘take away’ hranu također treba biti ponovno
upotrebljiva i to 20 posto od 1. siječnja 2030. te 40 posto od 2040. Prijedlog
predviđa i zabranu određene ambalaže kao što je npr. korištenje jednokratne
ambalaže za hranu i napitke koji se pune i konzumiraju u prostorijama
ugostiteljskog sektora, što uključuje sve prostore sa stolovima i stolicama
unutra i vani, piše Poslovni
dnevnik.

Predložena je i zabrana jednokratne ambalaže za svježe
voće i povrće volumena manjeg od 1,5 kilograma, jednokratne ambalaže za začine,
konzerviranu hranu, umake, vrhnje za kavu, šećer i mirodije u ugostiteljskom
sektoru kao i minijaturnu ambalažu za jednokratnu uporabu u hotelima. S obzirom
na zahtjevne predložene promjene, Hrvatska gospodarska komora (HGK) osnovala je
Radnu grupu za formiranje prijedloga Stajališta RH kako bi pomogla informirati
članice te zastupati njihove interese u kreiranju Uredbe. Kako kaže Gordana
Pehnec Pavlović iz Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, članice
Komore načelno podržavaju novu regulativu, no iskazuju bojazan da bi neke od
predloženih mjera mogle ozbiljno ugrozile njihovo poslovanje.

-HGK se protivi prijedlogu ugradnje reciklata iz
komunalnog otpada u ambalažu koja dolazi u kontakt s hranom. Smatramo da se
ambalaža za kontakt s hranom treba izuzeti iz ove odredbe kao što je izuzeta
ambalaža za lijekove, navodi Pehnec Pavlović.

Kako dodaje, u HGK-u su mišljenja da na tržištu neće
biti raspoloživo dovoljno kvalitetnog i čistog materijala koji će zadovoljiti
stroge standarde za primjenu za ambalažu koja dolazi u kontakt s hranom. „Tehnologija
kemijske reciklaže još nije raspoloživa na tržištu, pa se u ovom trenutku takvi
ciljevi ne trebaju propisati“, ističe Pehnec Pavlović.

Dodaje da HGK podržava prijedlog da države članice EU
same odluče moraju li kapsule za kavu biti izrađene od biokompostabilnog
materijala ili ne ako postoji sustav za zbrinjavanje kapsula/otpadne ambalaže
koja je izrađena od drugog materijala. No, HGK se protivi ograničenju upotrebe
skupne plastične ambalaže za jednokratnu uporabu jer, kako pojašnjava Pehnec
Pavlović, ta se ambalaža uspješno prikuplja u trgovačkim lancima i vraća u
proizvodnju na daljnju upotrebu na principu kružnog gospodarstva.

Osim toga, navodi, kod ove vrste ambalaže ne postoji
prazan prostor što doprinosi uštedi resursa što dokazuje prednost ove ambalaže
u odnosu na druge vrste. U konačnici, Hrvatska ima znatne kapacitete u
proizvodnji ove ambalaže te se ovim prijedlogom čuvaju interesi industrije i
radna mjesta.

U HGK-u se protive i predloženoj obvezi da se
transportna ambalaža u obliku omota za palete i traka za stabilizaciju i
zaštitu proizvoda na paletama ponovno uporabi u okviru sustava za ponovnu
uporabu. Tu se, kako pojašnjavaju, radi o strech foliji koja se proizvodi u
Hrvatskoj i koja se ne može ponovno uporabiti jer jednom kad se rastegne ne
može se ponovno koristiti za istu namjenu, ali se može reciklirati i ugraditi u
novu strech foliju koja je deblja.

Domaći proizvođači piva traže više fleksibilnosti
vezano za ponovno punjenje pića i napitaka te HGK predlaže da alkoholna pića za
ponovno punjenje ne treba ograničiti na situacije u kojima potrošač ponovno
puni svoje pakiranje, nego bi ga trebalo proširiti na situacije u kojima tvrtke
omogućuju dopunjavanje. Primjerice, prilikom posluživanja točenog piva u čašama
koje se mogu ponovno puniti umjesto jednokratnih boca ili limenki. Bačve su
jedan od najodrživijih formata pakiranja piva te je točeno pivo iz bačvi
ključni model za izbjegavanje dodatnog otpada od ambalaže. Nova regulativa EK
traži i da su trgovine veće od 400 kvadratnih metara obvezne osigurati prostor
za ponovno punjenje proizvoda. Za to bi trebale izdvojiti 10% ukupnog prostora
do 2030. te 30% do 2040. godine.

Takav prijedlog zahtjeva ogromna ulaganja trgovina u
preuređenje trgovina, pa članice HGK zahtijevaju da se ova obveza odnosi samo
na nove trgovine ili da se osigura puno duži rok prilagodbe. Iz HGK nam kažu da
su njihovo dosadašnje lobiranje i aktivnosti, s državnim tijelima i EU
strukovnim udrugama, već urodile određenim pozitivnim izmjenama značajnim za
domaće tvrtke. Tako je prijedlog za zamjenu kapsula za čaj i kavu
biokompostabilnom ambalažom izuzet tj. dano je državama članicama EU na izbor.
Također, označavanje povratne ambalaže države članice EU koje su već
implementirale sustav može se zadržati te neće biti promjene oznake kako je
prvotno bilo najavljeno. To znači da postojeće etikete neće trebati mijenjati,
pa neće biti novih troškova. U HGK podjednako lobiraju za svoje članice prema
nacionalnim institucijama kao i onima u Bruxellesu. Marina Rožić, glavna
tajnica HGK, kaže nam da je do kraja rujna Komora prema zakonodavcu uputila
ukupno 54 mišljenja na zakonske i podzakonske akte u zakonodavnoj proceduri na
razini RH i EU.

-Od horizontalnih strateških propisa potrebno je
izdvojiti Zakon o strancima te porezni paket zakona. Od strateških aktivnosti
na razini EU izdvajamo sudjelovanje u reviziji TEN-T mreže, slijedom koje su
prihvaćeni hrvatski amandmani te se Hrvatska sada nalazi na četiri europska
koridora te sudjelovanje u reviziji zakonodavstva EU o ambalaži i ambalažnom
otpadu. HGK-ova udruženja i zajednice članice su 34 europskih udruženja preko
kojih ostvarujemo svoje zadane ciljeve, ističe Rožić, javlja Poslovni
dnevnik.