Prije rata, svi su u BiH pili kafu: Nakon rata kafu piju još samo Srbi, Hrvati piju kavu, a Bošnjaci kahvu

Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU) na čelu s Muhamedom Filipovićem nedavno je objavila početak rada na pravopisu bosanskog jezika. Akademici su formirali pravopisnu komisiju koju čine znanstvenici koji bi trebali dogovoriti budući pravopis bosanskog jezika.

– Pravopis je kolektivni, a ne autorski rad, komisija treba imati barem deset članova – kaže potpredsjednik akademije Dževad Jahić, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu. 

Jahić je poznat kao autor Rječnika bosanskog jezika. On očekuje da bi pravopis trebao biti gotov za dvije do tri godine. Neće biti prvi: Pravopis bosanskog jezika Senahida Halilovića objavljen je 1996., nakon samog završetka rata. 

– U posljednih 20 godina bosnistika je znatno napredovala, objavljeno je 300 knjiga i puno znanstvenih radova posvećenih bosanskom jeziku, potreban nam je novi pravopis – ističe akademik Dževad Jahić za Jutarnji list.

Pravo na jezik

Je li cilj pravopisa da se bosanski jezik što više udalji od hrvatskog i srpskog? Jahić kaže da je ta potreba možda postojala neposredno nakon rata, ali ne postoji i sada. Danas su motivirani željom da se pravopis što više prilagodi jezičnoj tradiciji, govornoj i pisanoj. 

– Nema potrebe da se prave razlike u jeziku koje jezik sam nije napravio – kaže Jahić.

Radi li se o jednom jeziku s tri imena ili o tri sasvim odvojena jezika? Ni jedno ni drugo, odgovara potpredsjednik Bošnjačke akademije. 

– Već 45 godina proučavam jezičnu tradiciju. Štokavska jezična baza zajednička je svim trima jezicima. Profesorica Hasnija Muratović Tuna usporedila je sva tri pravopisa, hrvatski, srpski i bosanski. Mnogo toga je zajedničko, no postoje razlike proizašle iz različite tradicije, različite jezične prakse. Iluzija je da je to jedan jezik. Riječ je o jezicima koji su historijski formirani, na što svaki narod ima pravo – kaže akademik Dževad Jahić.

Moraju li danas Bošnjaci braniti svoj jezik od napada iz Zagreba i Beograda?

– Iz Zagreba nema te agresije koja uobičajeno dolazi iz Beograda, do te mjere da su učenicima zabranili upotrebu bosanskog jezika – kaže za Jutarnji predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti Muhamed Filipović.

Bosna i Hercegovina zemlja je triju konstitutivnih naroda, a ta tri naroda govore trima jezicima: hrvatskim, srpskim i bosanskim. Rat oko bosanskog jezika još se vodi jer srpski nacionalisti i dio hrvatskih odriču pravo Bošnjacima da svoj jezik nazivaju bosanskim.

U Zvorniku, Srebrenici, Kotorskom i Janji đaci Bošnjaci lani su bojkotirali nastavu jer su im školske vlasti srpskog entiteta promijenile naziv materinskog jezika iz bosanskog u bošnjački. Djeca su dobila svjedodžbe iz srpskog jezika te iz “bošnjačkog”, što roditelji ne prihvaćaju. U Konjević Polju kod Srebrenice bojkot traje još od rujna 2013., otkako roditelji Bošnjaci od srpskih školskih vlasti traže bosanski jezik i uvođenje nacionalne grupe predmeta. Stotinjak djece roditelji su ispisali iz škole u Konjević Polju i premjestili ih u improviziranu školu u islamskom vjerskom objektu u obližnjoj Novoj Kasabi, također u srpskom entitetu. Smeta im i to što njihova djeca u Konjević Polju mogu učiti samo ruski, ne i engleski.