Nula bodova za okoliš: Plastične vrećice većina trgovaca i dalje dijeli besplatno

Nekad su se plastične vrećice s logotipom u trgovinama naplaćivale. Pa je onda neko vrijeme zakon zabranjivao trgovcima da naplaćuju “svoje” vrećice. No, već nekoliko mjeseci na velika vrata se vratila regulativa koja omogućava trgovcima naplaćivanje plastičnih vrećica s logotipom i oznakama tvrtke. Sigurno ste to i sami primjetili na računima: dođete kući, kad ono vrećice u kojima ste donijeli nabavku, s natpisom trgovine, uredno naplaćene. Ipak, nisu svi trgovci krenuli tim stopama. Različiti su pristupi, neki i dalje drže vlastite vrećice besplatnima za kupce, ali su znatno lošije kvalitete. Neki ih pak daju samo na upit kupca, dok je trećim trgovcima kvalitetna i dugotrajna te besplatna plastična “kesa” postala zaštini znak (recimo samo da je žute boje) i sitni ali uspješni dodatni mamac za mušterije.

Pokušali su se protiv “ukidanja zabrane naplate”, odnosno dozvole naplaćivanja vrećica s znakovljem trgovačkih lanaca pobuniti iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. Bezuspješno, kao što su ih nadležni prilično bezbolno “ispreskakali” prilikom donošenja novog zakona. Zanimljiv je  bio odgovor iz Ministarstva gospodarstva na prosvjede HUZP-a, kojeg potpisuje ministrov pomoćnik Vedran Kružić.

“Sukladno Direktivi 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu, države članice dužne su provoditi politiku smanjenja uporabe plastičnih vrećica radi sprečavanja njihovog negativnih utjecaja na okoliš. Zemlje članice dužne su provoditi nacionalne mjere gospodarenja ambalažom i ambalažnim otpadom, a te mjere moraju biti usklađene i trebaju spriječiti bilo kakav utjecaj na okoliš ili ostvariti uvjete za smanjenje takvog utjecaja, osiguravajući visoku razinu zaštite okoliša i funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Naime, razlog zbog kojeg je iz Zakona o zaštiti potrošača (“Narodne novine”, broj 41/2014.) izostavljena odredba kojom se trgovcu zabranjuje naplaćivanje plastičnih vrećica koje služe za nošenje kupljenih proizvoda jest jedna od mjera smanjenja uporabe plastičnih vrećica, a što treba doprinijeti smanjenju negativnog utjecaja koje plastične vrećice imaju na okoliš. Ranija odredba Zakona o zaštiti potrošača o zabrani naplate plastičnih vrećica nije doprinijela destimuliranju uporabe i racionalnijem korištenju plastičnih vrećica, a što se ne može smatrati društveno odgovornim. Negativan utjecaj na okoliš ujedno je i negativan utjecaj na kvalitetu života potrošača što svaka odgovorna politika mora spriječiti. Plastične vrećice zbog besplatnog dijeljenja, neracionalne potrošnje i neodgovornog odbacivanja u okoliš predstavljaju okolišni problem te je nužno zalagati se za njihovu racionalnu potrošnju.“

Pustimo sad to što “nacionalne mjere gospodarenja ambalažom” ne funkcioniraju baš najbolje, pomoćnik ministra je čini se kao veliki “zeleni” previdio par stvari. Najvažnije s aspekta ekologije, novim zakonom NIJE ZABRANJENO besplatno dijeljenje vrećica s logom trgovca. Dapače, većina trgovačkih lanaca i dalje besplatno daju kupcima vrećice. Smanjenje uporabe zbog njihove naplate u ostalim trgovinama je vrlo dvojbena konstatacija. Pogotovo stoga što kupac koji treba vrećicu na koncu će je i kupiti pa je eventualna korist za okoliš u tome što neće izaći s 4-5 besplatne nego s 3-4 plaćene…

Što nas dovodi do druge situacije. Kupac je de facto prisiljen reklamirati trgovinu i za to još plaćati! Jer kupnjom vrećice s njihovim logotipom zapravo reklamira tu prodavaonicu. Čak ni to ne bi bilo sporno da potrošač uopće ima opciju: u golemoj većini trgovina, a naglašavaju to iz HUZP-a, kupac nema mogućnost odabira jer u trgovini nema običnih bijelih plastičnih vrećica koje bi mogao kupiti umjesto reklamnih.

Na koncu, može se samo zaključiti kako prosječni Hrvat, građanin Hrvatske i potrošač, treba biti mudar. Pa se pokušati disciplinirati, zapravo sjetiti se, i u “spizu” ići s vlastitom platnenom vrećicom (to je spomenuo i pomoćnik Kružić, valja pošteno kazati) ili većom torbom. Tako štedite, makar i tih nekoliko kuna, ali još bitnije smanjujete “pritisak” na ekološku ravnotežu Zemlje.