SDP prozvao županijsku vlast zbog Lećevice: Makarska potrošila milijune na odvoz otpada, Trogir upozorava na sve veće troškove

Neizgrađeni Centar za gospodarenje otpadom Lećevica i sve veći troškovi zbrinjavanja otpada bili su glavne teme SDP-ove konferencije za medije održane u petak, 6. studenoga, ispred zgrade Splitsko-dalmatinske županije u Splitu. Predstavnici SDP-a upozorili su da se na uspostavu cjelovitog sustava čeka više od dva desetljeća, dok pojedini dalmatinski gradovi već godinama plaćaju visoku cijenu njegova izostanka.

O problemima su govorili saborski zastupnik i bivši ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović, trogirski gradonačelnik Ante Bilić i gradonačelnik Makarske Zoran Paunović. Tom su prilikom predstavljeni i prijedlozi SDP-a za promjene u sustavu gospodarenja otpadom.

Paunović je upozorio da Makarska još od 2016. godine nema mogućnost zbrinjavanja prikupljenog otpada unutar Splitsko-dalmatinske županije, zbog čega ga mora prevoziti na udaljena odlagališta.

– To što nemamo Lećevicu građani Makarske dodatno plaćaju. Mi još od 2016. godine svoj otpad vozimo izvan županije, na lokacije udaljene i do 550 kilometara. Troškovi takvog prijevoza iznimno su visoki, a plaćaju ih građani Makarske – kazao je Paunović.

Prema njegovoj procjeni, takav je način zbrinjavanja otpada Makarsku u proteklih deset godina stajao približno 3,3 milijuna eura, kada se troškovi preračunaju na današnje cijene.

– S 3,3 milijuna eura mogli smo višestruko podignuti kvalitetu života u gradu. Posljednji vrtić koštao nas je oko tri milijuna eura. To je ogroman iznos koji zbog nepostojanja sustava plaćaju naši sugrađani – istaknuo je.

Za nastalu situaciju odgovornim smatra županijsku vlast, a posebno je prozvao župana Blaženka Bobana. Naglasio je kako problem nije samo u cijeni prijevoza, nego i u činjenici da Makarska ni danas nema trajno riješeno pitanje odlaganja otpada.

– Svake godine događa nam se ista stvar. Uoči sezone i nakon sezone jednostavno nemamo gdje odlagati otpad. I trenutačno nemamo mjesto gdje ćemo ga odložiti. Mi smo svoj posao obavili, naše komunalno poduzeće prikupilo je otpad, ali gdje ga dalje trebamo odložiti? Molim župana da nam kaže gdje da odložimo otpad – poručio je Paunović.

Makarska trenutačno odvojeno prikuplja oko 25 posto otpada, a Paunović očekuje povećanje tog udjela zahvaljujući novom sustavu prikupljanja biootpada. Grad je započeo suradnju s postrojenjem u Čaporicama, građanima su podijeljeni spremnici, a projektom će biti obuhvaćeni i gospodarski subjekti. Dodatno opterećenje predstavlja turistička sezona, tijekom koje se količine otpada znatno povećavaju.

Na šire posljedice nedostatka infrastrukture upozorio je Mihael Zmajlović. Prema njegovim riječima, nepostojanje odgovarajućih postrojenja za obradu otpada otvara prostor i za njegovo nepropisno odlaganje.

– Ukoliko ne postoje kapaciteti za obradu otpada, poput centara za gospodarenje otpadom ili postrojenja za reciklažu građevinskog otpada, ljudi se snalaze na razne načine. Otpad se zatrpava u zemlju, dolazi do ekoloških katastrofa i to je zapravo posljedica lošeg upravljanja sustavom – rekao je Zmajlović.

Smatra da država mora preuzeti aktivniju ulogu u provedbi takvih projekata, umjesto da se odgovornost prepušta lokalnoj i regionalnoj samoupravi.

– Država mora preuzeti odgovornost za vođenje takvih projekata. Ne možete odgovornost prebacivati samo na općine, gradove ili županije. Lećevica je trebala biti izgrađena najkasnije do 2019. godine, a sada smo u 2026. i centar još uvijek nije u funkciji – naglasio je.

Podsjetio je da je tvrtka zadužena za realizaciju Lećevice osnovana još 2005. godine.

– Oni koji su rođeni te godine danas završavaju fakultete, već rade ili traže posao. To dovoljno govori samo za sebe – komentirao je Zmajlović.

Prema ranijim najavama resornog ministarstva, Centar za gospodarenje otpadom Lećevica trebao bi početi s radom do kraja 2028. godine.

Zmajlović je govorio i o SDP-ovu programu kojim se predlaže snažnije ulaganje u infrastrukturu za recikliranje, uključujući postrojenja za obradu građevinskog otpada. Jedan je od prijedloga i obvezna uporaba određenog udjela recikliranog građevinskog materijala u javnim infrastrukturnim projektima.

Predloženi su i financijski mehanizmi kojima bi se gradove i općine poticalo na smanjenje količine miješanog komunalnog otpada te povećanje odvojenog prikupljanja.

– Ako otpad samo skupite i zakopate u zemlju, to je najjeftinije. Ako ga razvrstavate, reciklirate i obrađujete prije odlaganja, to sigurno košta. Približavamo se višem ekološkom standardu koji ima svoju cijenu – objasnio je Zmajlović.

Na poteškoće s kojima se suočavaju lokalne samouprave osvrnuo se i gradonačelnik Trogira Ante Bilić. Istaknuo je da njegov grad odvaja približno 25 posto otpada, no da bez infrastrukture za daljnju obradu nije moguće ostvariti znatno bolje rezultate.

– Dok nemamo preduvjete za daljnju obradu i zbrinjavanje odvojeno prikupljenog otpada, nemamo ni mogućnost znatno povećavati te stope. Za to su ključni Lećevica, kompostane i sustav za zbrinjavanje građevinskog otpada – rekao je Bilić.

Kao primjer rasta troškova naveo je cijenu zbrinjavanja plastike, koja je u pojedinim slučajevima više nego udvostručena.

– Imali smo apsurdne situacije u kojima je cijena zbrinjavanja plastike sa 120 eura porasla na gotovo 300 eura po toni. Upravo zato što ne postoji jedinstven sustav, svaka jedinica lokalne samouprave mora samostalno provoditi nabavu za zbrinjavanje pojedinih vrsta otpada – upozorio je.

Bilić smatra da bi zajedničko ugovaranje zbrinjavanja na razini županije omogućilo povoljnije cijene, budući da bi gradovi i općine nastupali s većim količinama otpada.

Na konferenciji se govorilo i o problemu ilegalnih odlagališta građevinskog otpada. Paunović je kazao da makarsko komunalno redarstvo evidentira takve slučajeve i prijavljuje ih nadležnim institucijama, ali je izrazio nezadovoljstvo postupanjem inspekcije.

Prema njegovim tvrdnjama, tijekom proteklih pet do šest godina podnesene su brojne prijave, no odgovarajuća reakcija inspektorata je izostala.

Konferencija je organizirana u sklopu SDP-ova projekta „Naše”, usmjerenog na pitanja zaštite okoliša, energetike, otpada i upravljanja javnim dobrima. Stranka najavljuje nastavak razgovora sa stručnjacima i predstavnicima lokalnih zajednica, a prikupljene prijedloge namjerava koristiti pri oblikovanju budućih inicijativa i zakonskih rješenja.