Spašavanja na moru manje je nego prošle godine, ali i dalje nedostaje radnika

Tijekom ljeta kreće i sezona povećanog
broja plovidbi. Profesionalci, ali i brojni amateri često pomisle da dobro
poznaju more, što se nemali broj puta pokaže kobnim i dovede do brojnih nesreća
na moru. Siniša Orlić, pomoćnik ministra Ministarstva mora prometa i
infrastrukture RH rekao je za HRT kako je po pitanju spašavanja na moru ove godine
situacija nešto povoljnija nego prošlih.

– Imamo desetak posto manje spašavanja nego
prošle godine, vrtimo se oko broja 300. 60 do 70 posto kompletnog spašavanja i
posla koje kapetanije imaju na moru se događaju u tri ljetna mjeseca.
Intenzitet je izuzetno velik, ali nekako uspijevamo, kazao je Siniša Orlić.

Kod spašavanja na moru, dodaje, podjednako
se radi o hrvatskim građanima i turistima, a najčešći prekršaji su glisiranje
unutar 300 metara od obale. Prije nekoliko dana održala se akcija Ministarstva
u suradnji s lučkim kapetanijama i policijom, kako bi se izvršio nadzor svih
onih koji se nalaze na otvorenom moru.

– Napravimo nekoliko takvih akcija, i
pokušavamo da kapetanije i policija budu što više na moru s plovilima – prije
svega radi prevencije. Problem je što ne možemo pokriti sve te opasne točke i
plaže, gdje ima puno prometa, pa ovakvim akcijama pokušavamo medijski
osvijestiti naše nautičare i građana i ponašanju na moru, objašnjava.

Grad Split bori se s velikim gužvama u
moru, a razmišljalo se čak i o uvođenju morskih semafora, kaže kapetan Željko
Kuštera iz Lučke Kapetanije Split.

– Razmišlja se o jednoj shemi odvojene
plovidbe. Kroz cijeli dan se ovdje odvija nevjerojatan promet. Ljudi su pomalo
umorni jer dnevno prođu i po stotinjak milja, obilaze naše prekrasne otoke.
Vrućina i cjelodnevno upravljanje tim brzim brodicama iziskuje veliko iskustvo
i znanje, napominje.

Iako, dodaje, na moru svi svima pomažu:
Ipak imamo to u sebi. Obični građani i nautičari obave jedno 30 posto
spašavanja na godišnjoj razini. Što se samog spašavanja tiče, europski standard
je tri do pet djelatnika na plovilima za spašavanje. Hrvatska nema dovoljno ljudi
– uglavnom je to dvoje ljudi po plovilu.

– Ekipirani smo tako kako jesmo, s
plovilima i ljudima. Raduje nas što ćemo u sljedećih pet godina kompletno
obnoviti flotu plovila za traganje i spašavanje – prva plovila trebaju doći
krajem ove godine, a sljedeće njih 12-13. Problem će nam biti ljudi.

– U pomorskom zakoniku smo predvidjeli
mogućnost ukrcavanja dobrovoljaca na naša plovila – mislimo da ćemo na taj
način ‘zakrpati rupe’ na mjestima gdje nam nedostaje djelatnika zbog
nemogućnosti zapošljavanja ili uvjeta koji dajemo ljudima, a koji nisu dovoljno
atraktivni. To su ljudi koji dolaze s broda, s daleko većih primanja na
državničku plaću, i jako je teško napuniti neka bitna mjesta poput vanjskih
otoka, zaključuje Orlić.