Napokon će biti posla za beskućnike

Na
svakom sastanku, tribini, konferenciji, susretu i medijskom istupu,
predstavnici Hrvatske mreže za beskućnike, govorili su o potrebi
uvrštavanja beskućnica i beskućnika kao posebne socijalne
kategorije kroz Mjere za poticanje zapošljavanja Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje.

Nakon
Zakona o socijalnoj skrbi, Zakona o prebivalištu, Strategiji borbe
protiv siromaštva i socijalne isključenosti došle su na red i
Mjere za zapošljavanje kojima će beskućnici uskoro moći dobiti i
posao.

Uz
Udrugu MoSt u toj dugotrajnoj borbi sudjelovale su i brojne
institucije i ustanove, a Dado
Lelas
iz Udruge za beskućnike posebno je istaknuo i pohvalio rad splitskog
Zavoda za zapošljavanje kao i rad drugih regionalnih ureda Zavoda
smatrajući ih najzaslužnijima u uvrštavanju beskućnika kao
posebne socijalne kategorije.

–
Ovo je za nas stvarno veliki korak. Nakon Zakona o prebivalištu gdje
je ostvarena mogućnost da svi beskućnici dobiju osobne dokumente
ovo je šlag na kraju.
Čuo
sam se s kolegama iz cijele Hrvatske s kojima surađujem na nivou
Mreže i svi smo se složili kako će nam ove Mjere dati priliku,
odnosno dat će priliku ljudima koji su beskućnici. Imamo dosta
mladih, radno sposobnih ljudi koji su u proteklih par godina stvarno
bili u neravnopravnom položaju na tržištu rada i bilo ih je jako
teško zaposliti. Sada će se to promijeniti i te osobe će imati
priliku za jedno pravo socijalno uključivanje. Dobit će priliku za
novi početak jer to su sve vrijedni ljudi koji mogu i žele raditi –
rekao je Lelas.

Lelas
je kazao kako je zapošljavanje beskućnika (prije nego što je
Hrvatsku zahvatila kriza) bilo jednostavnije, lakše i brže, no
dolaskom krize to se pretvorilo u dugotrajan i mukotrpan posao.

–
Prije krize smo imali puno bolje rezultate pa smo tako 2005.godine
zaposlili oko 40 ljudi u “škveru”, ali zadnjih par godina
nam je bilo jako teško zaposliti ljude. Neke smo uspjeli zaposliti ,
ali to je trajalo dugo i to su uglavnom bili sezonski poslovi, ali
ima i par uspješnih priča. Ove Mjere će nam sada jako pomoć. To
su Mjere koje se prvenstveno odnose na javne radove koji su
prilagođeni strukturi naših ljudi. Veliki broj naših korisnika ima
niže obrazovanje, završenu osnovnu ili srednju školu tako da su
nam ti javni radovi itekako važni. Negdje ide ugovor o radu na šest
mjeseci, negdje na 12 mjeseci i to će ih zapravo vratiti na tržište
rada.

Želja
nam je da se, ne samo organizacije koje se bave beskućnicima, nego i
neke druge organizacije, uključe u ovu priču i da se ona proširi
kako bi se ljudi koji bi bili angažirani za rad (beskućnici) malo
makli od tog beskućništva te da to bude jedan dio života koji će
zaboraviti. A daj Bože da u tih godinu dana osiguraju nekakav
nastavak rada i da ne ovise o socijalnoj pomoći – iskreno će
Lelas.

Broj
beskućnika u porastu 

Prema
procjenama Hrvatske mreže za beskućnike u Hrvatskoj je trenutno
više od tisuću beskućnika. Ukupni smještajni kapacitet
prihvatilišta i prenoćišta u Hrvatskoj je do 420 korisnika i
gotovo uvijek, svi kapaciteti, su popunjeni.

–
Službeni podatak jest da je kapacitet svih prihvatilišta u
Hrvatskoj 420 ljudi. Nekakva naša procjena jest da ih je minimalno
još toliko doslovce na ulici, autobusnim kolodvorima, napuštenim
prostorima. Preko pet tisuća ljudi živi i bez struje i vode, bez
sanitarnih čvorova, primjerice u kamp kućicama ili garažama,
barakama, podrumskim stanovima, a koji se vani ubrajaju u kategoriju
beskućnika, ali kod nas još to nije ta kategorija. Mi želimo tu
pravu brojku te ju planiramo dobiti na način da na nivou Mreže
provodimo program u koji će se upisivati sva prihvatilišta i svi
korisnici. Brojka ljudi koji su na ulici zasigurno će biti velika
jer koliko je ljudi na ulici nitko ne zna, znam samo da ih ima i
previše – ustvrdio je Lelas.