Na 33.
Marulićevim danima u službenom festivalskom programu bit će prikazane predstave
Na dnu oceana postoje neki svjetovi
Romana Nikolića i Krijesnice Tene Štivičić a u popratnom programu bit će
predstavljena knjiga Oscar Wilde izlazi
iz zatvora ili vaša omiljena umjetnost zove se kritika kazališne kritičarke
i teatrologinje Nataše Govedić.
Autorski
projekt Romana Nikolića Na dnu oceana
postoje neki svjetovi kompleksan je i intrigantan kazališni doživljaj, nastao
prema motivima Euridipove Medeje. Predstava.
U produkciji umjetničke organizacije Arterarij,
predstava se izvodi u Gradskom kazalištu lutaka Split s početkom u 18 sati.
Dubrovački glumac Romano Nikolić, autor i
redatelj više nezavisnih kazališnih autorskih projekata, u izvedbeno tkivo ove
predstave decentno je ugradio prikupljenu dokumentarnu građu o slučajevima
infanticida. Glavni protagonisti Jazon i Medeja su, u suvremenom svijetu,
predstavljeni kao običan bračni par koji živi u samom centru grada s dvoje djece.
Kroz visoko razvijen narativni okvir predstava istražuje njihov bogati i
složeni ljubavni odnos koji ih, u viziji budućnosti, dovodi do razilaženja. U
ambijentu napuštene obiteljske kuće, glumačke kreacije i poetske slike stvaraju
suptilan spoj koji će publiku voditi kroz različita sjećanja, nedosanjane
snove, međusobno povjerenje ali i razočaranja. Kao i Euripidovi junaci, Jazon i
Medeja suočeni su s krizom identiteta i postavljaju pitanja o temelju odnosa s
drugima i vlastitom sebstvu. Uloge Jazona i Mediej tumače glumci Frano Mašković
i Anita Matić Delić.
Dramu
Tene Štivičić Krijesnice, jedan od
autoričinih širom svijeta najizvođenijih tekstova, odigrat će ansambl dubrovačkog Kazališta Marina Držića u HNK Split
s početkom u 20 sati.
Radnja drame događa se u zračnoj luci koja je,
iako simbolizira slobodu kretanja i doživljavanja, strogo kontrolirano mjesto.
Krijesnice tematiziraju tranzicijski prostor i vrijeme, snalaženje i
nesnalaženje u njima. Ljudi se susreću u zračnoj luci i, prisiljeni na čekanje,
jedni drugima staju na put i utječu na sudbine.
Predstavu je režirao Paolo Tišljarić a uloge
tumače: Marija Šegvić, Zdeslav Čotić, Hrvoje Sebastijan, Jelena Miholjević, Ivana
Gulin, Boris Matić, Srđana Šimunović, Nika Lasić, Mirej Stanić, Bojan Beribaka,
Glorija Šoletić, Izmira Brautović i Angela Bulum.
Izvorno napisana na engleskom (Fireflies),
drama je prevedena na hrvatski jezik za praizvedbu 2007. godine u Zagrebačkome
kazalištu mladih. Od tada do danas Krijesnice su jedan od najizvođenijih
komada Tene Štivičić, ponajviše u Njemačkoj gdje je drama i objavljena u
uglednom kazališnom časopisu Theater
Heute, ali i u drugim europskim zemljama gdje su doživjele različita
tumačenja, gdjekada i adaptacije u lokalne prilike kakvu nudi i dubrovačka
izvedba Krijesnica. Likovi u drami, „zarobljeni“ na aerodromu u
iščekivanju svog leta, mimoilaze se, susreću poput krijesnica u mraku,
mjestimice bljesnu, dodirnu se i prepoznaju te uspostave kontakt i razotkriju
svoje unutarnje svjetove, da bi do kraja drame polako izblijedjeli i iščezli u
tami, neki čak i ponešto drukčiji no što su bili na samom početku putovanja.
Na 18. Marulićevim Krijesnice su dobile nagradu Marul
za najbolji izvedeni novi dramski tekst.
Oscar Wilde izlazi iz zatvora ili vaša omiljena umjetnost
zove se kritika, nova knjiga kazališne kritičarke i
teatrologinje Nataše Govedić u izdanju Hrvatskog društva kazališnih kritičara i
teatrologa bit će predstavljena u foyeru HNK Split s početkom u 12 sati. Ulaz na predstavljanje, kao i na sve ostale popratne festivalske
programe, je slobodan. Knjigu će predstaviti autorica Nataša Govedić, urednica Ivana Slunjski i dramatičar Tomislav Zajec.
Petnaesta knjiga ugledne hrvatske kritičarke
Nataše Govedić iz područja humanistike, posvećena kritici kao metodi zadivljuje
autorskom erudicijom. Uspostavljajući relacije sa stvaralaštvom Oscara Wildea,
koji kritiku razumijeva neodvojivom od svakoga stvaranja, kao metodologiju
umjetnosti, kao što je to postavio u tekstu Kritičar kao umjetnik (1891),
knjiga Nataše Govedić promišlja kritiku i kao umjetnost i kao način razmatranja
umjetnosti. Kritika je prije svega shvaćena kao dijalog između različitih
stvaralačkih i recepcijskih grupacija jer nam kritičko mišljenje i mišljenje
kritike kao dijaloški proces raskrčuju put iz raznih oblika zatočenosti, ograđenosti
i isključivanja.