Reciklažno dvorište Pujanke, smješteno na adresi Ulica Pujanke 67, od danas je otvoreno za prihvat posebnih vrsta otpada iz kućanstva, koje se ne može odlagati u zelene otoke. Novo splitsko reciklažno dvorište vrijedno je 464.499,44 eura, od čega EU sufinanciranje iz Kohezijskog fonda iznosi 389.520,95 eura.  

Otpadni metal, staklo, plastika, tekstil, baterije i akumulatore, boje, lijekove, elektroničke uređaje, … Dug je niz različitih predmeta čijim odgovornim odlaganjem nakon upotrebe možemo povećati kvalitetu okoliša u kojem živimo, a na Pujankama, jednako kao i dosad u reciklažnim dvorištima na Karepovcu i Orišcu, građani Splita imaju pravo na besplatno odlaganje, bez naknade. 

Gradonačelnik Ivica Puljak na završnoj konferenciji ovog EU projekta, koja je označila i početak rada samog dvorišta, rekao je kako se dosadašnje korištenje postojećih reciklažnih dvorišta od strane građana pokazalo jako uspješnim.

- Pozivam građane da koriste i ovo novo reciklažno dvorište. Grad nastavlja dalje sa izgradnjom nove infrastrukture za odlaganje otpada. Dosadašnje analize pokazuju kako naši građani sve više prihvaćaju odvajanje otpada - poručio je gradonačelnik.

U ime Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u ulozi posredničkog tijela u projektu uzvanicima se obratio državni tajnik Mile Horvat kazavši kako su reciklažna dvorišta i gospodarenje otpadom važna karika integriranog, kružnog gospodarstva u okviru Zelenog plana Europske unije.

- Posebno zadovoljstvo je što se u Splitu dovršava još jedno reciklažno dvorište, ono na Kopilici, koje je također sufinancirano sredstvima EU-a, a unutar poziva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Spomenuto reciklažno dvorište u vrijednosti je oko 570 tisuća eura. Dakle, reciklažna dvorišta omogućit će da grad Split reciklira veće količine otpada - naveo je, među ostalim, tajnik Horvat.

Direktor Čistoće d.o.o. Split Ivica Karoglan iznio je neke tehničke podatke.

- Prikupljat će se otpad koja proizvedu kućanstva, a prikupljanje je besplatno. Usporedbe radi, reciklažno dvorište Orišac 2021. godine dnevno je posjećivalo 12 građana. 2022. bilježimo 48 dnevnih posjeta. Ovom prigodom pozivam sve građane Splita da recikliraju otpad - poručio je direktor Čistoće.

Završnoj konferenciji projekta prisustvovali su i predstavnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao posredničkog tijela u sustavu upravljanja i kontrole Europskih strukturnih i investicijskih fondova,  Slavica Lulić i Tihana Marić. 

Na ovom projektu radili su tvrtka Inero d.o.o. kao izvođač radova, tvrtka Bold d.o.o kao projektant i projektantski nadzor, tvrtka Trigonal d.o.o kao stručni nadzor i tvrtka Atest plus d.o.o. kao koordinatora zaštite na radu prilikom izvođenja radova. 

Reciklažno dvorište Pujanke izgrađeno je na k. č. z. 3652/28 K. O. Split, Ulica Pujanke 67 B površine 1.520 m2 od čega korisna površina reciklažnog dvorišta iznosi oko 800 metara kvadratnih. Za Reciklažno dvorište „Pujanke“ je ishođena pravomoćna Uporabna dozvola 2. ožujka 2023. godine te je isto Zaključkom Gradonačelnika Grada Splita predano na upravljanje i održavanje tvrtki Čistoći d. o. o. Split.

Preuzimanje i gospodarenje otpadom u reciklažnom dvorištu obavlja se na otvorenom i zatvorenom prostoru u zasebnim spremnicima za svaku pojedinu vrstu otpada te udovoljava svim uvjetima koji su propisani odredbama Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 106/22). U reciklažno dvorište zaprima se 51 vrsta otpada. 

Stavljanjem u funkciju reciklažnog dvorišta Pujanke uvelike će se povećati količina odvojeno prikupljenog otpada, ali će se doprinijeti i povećanju stope reciklabilnog komunalnog otpada iz kućanstva te smanjenju količine otpada koja se trajno odlaže na gradsko odlagalište Karepovac. 

Više informacija o reciklažnim dvorištima i odvajanju otpada možete pronaći na web stranicama https://otpadnijesmece.split.hr/ te https://www.cistoca-split.hr/ . 

Projekt „Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta Pujanke“ sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 3.499.771,00 HRK / 464.499,44 EUR, dok EU sufinanciranje projekta iznosi 2.934.845,61 HRK / 389.520,95 EUR. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je u lipnju 2021. godine, dok je izgradnja reciklažnog dvorišta započela u srpnju 2022.

Turistička predsezona službeno je počela. Kao i inače - malo prije Uskrsa. Prvi podaci najčešće su pokazatelj i za glavnu sezonu. Hotelski kapaciteti u Zadru već sad su - gotovo puni!

Iz Zadra se za HRT javila Kristina Štrbac.

- Zadar počinje živjeti svoj turistički dio godine. Ovdje sad boravi 1200 gostiju baš kao i prošle godine u ovo vrijeme. Hotelski kapaciteti prilično su popunjeni a sezoni u prilog ide i lijepo vrijeme. Privatni iznajmljivači u postsezoni su nešto manje popunjeni.

Bez gužvi i vrućina, za neke je ovo vrijeme idealno za putovanja.

- Odlučili smo doći u Zadar i istražiti grad. Mislim da je prekrasan, nikada nisam bila ovdje. Sviđaju mi se ljudi, kultura, sviđa mi se hrana, svi su tako prijateljski raspoloženi, rekla je gošća iz Njemačke Anna.

Uoči Uskrsa skupina iz SAD - a putuje kruzerom. Najviše ih oduševljava hrvatska povijest.

- Imate jako zanimljivu povijest. Naša je jednostavna. Ali vi ste prošli kroz mnogo različitih država, kazala je Evelyn.

Na prvoj crti kontakta uvijek su turistički vodiči.

- Najave su, dolaze i novi kruzeri, bit će posla, zadovoljna je Josipa.

Neki hoteli tek su nedavno otvorili vrata, a kapaciteti su im već odlično popunjeni.

- Popunjenost je iznimno velika, u tjednu Uskršnjih praznika očekujemo preko tri tisuća noćenja, tako da premašujemo prošlu godinu, čak i 2019., pohvalio se direktor hotela Ante Kovačević.

Broj novih hotelskih kapaciteta raste. Gradi se luksuzni hotel, drugi manji napokon se otvara, a prije četiri mjeseca otvoren je jedan zadarski gradski hotel. I u njemu je trenutačna popunjenost blizu sto posto i očekuju dobru sezonu.

- Do sad je 30 posto sezone popunjeno i rezervacije stižu svaki dan. To su i grupni dolasci i individualne rezervacije, rekao je voditelj hotela Bruno Radić.

Ima i jedan adut - apartman Luke Modrića u kojemu je planetarno popularni nogometaš proveo dio djetinjstva.

- Imamo jako puno interesa pogotovo iz Azije. Ali apartman još nije spreman, bit će do sezone u biti do 7. mjeseca, kazao je Radić.

Za goste koji putuju u Hrvatsku tu su i drugi aduti, prenosi HRT.

- Ono što primjećujemo je da je Hrvatska postala jako atraktivna destinacija i da goste koji će se naći na području RH prije svega će zanimati gastronomija. Mislim da hrvatski ugostitelji jako puno ulažu u gastronomiju i da puno toga imamo ponuditi i da će to ove godine biti možda najjači adut, rekao je direktor TZ-a grada Zadra Mario Paleka.

No jedno je sigurno - svi koji žive od turizma ove godine priželjkuju turističke rekorde.

-S velikom tugom i žaljenjem primio sam vijest o odlasku profesora Budislava Vukasa, uglednog i cijenjenog hrvatskog pravnika, stručnjaka za međunarodno pravo.
 
U svojoj bogatoj pravnoj karijeri, profesor Vukas obavljao je niz istaknutih dužnosti. Bio je glavni pravni savjetnik Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske u 1990-ima. Svojim znanjem i iskustvom doprinio je izgradnji međunarodnopravnih pozicija Republike Hrvatske u nizu pitanja.
 
Bio je sudac i potpredsjednik Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu, sudac ad hoc pred Međunarodnim sudom u Haagu u postupcima koje je vodila Republika Hrvatska kao i član Arbitražnog suda u graničnom sporu s Republikom Slovenijom.   
 
Profesor Vukas je svoje iznimno znanje iz područja međunarodnog prava prenosio naraštajima studenata Pravnog fakulteta u Zagrebu. Pamtit ćemo ga i kao autora brojnih knjiga, monografija, članaka i radova iz različitih područja međunarodnog javnog prava, osobito prava mora, međunarodnog prava okoliša, međunarodne zaštite ljudskih prava i prava nacionalnih manjina.
 
Hrvatska je izgubila velikog i uvaženog pravnog stručnjaka. Nedostajat će mnogima koji su ga poznavali i pratili njegovo plodonosno djelovanje dugi niz godina.
 
U ovim teškim trenucima za obitelj, poznanike i kolege gospodina Vukasa, primite, molim Vas, uime hrvatske Vlade i moje osobno, izraze iskrene sućuti i poštovanja, stoji u priopćenju. 

Predstavnici Crvenog križa Split i Crvenog križa Trogir pobjednici su na Međužupanijskom natjecanju Hrvatskog Crvenog križa održanom u Dubrovniku

Ove godine,  1. travnja 2023. g., 24. puta po redu organizirala su se u deset gradova u  Hrvatskoj međužupanijska natjecanja mladih Hrvatskog Crvenog križa. Natjecanje se održalo u dvije kategorije i to: ekipe podmlatka (osnovne škole) i ekipe mladih (srednje škole), a sadržaj natjecanja obuhvaća: provjeru znanja o Međunarodnom pokretu Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, Hrvatskom Crvenom križu, međunarodnom humanitarnom pravu i ljudskim pravima te provjeru znanja i vještina iz pružanja prve pomoći.

U Dubrovniku se natjecanje održalo u Osnovnoj školi Montovjerna, a  ovogodišnji pobjednici dubrovačkog međužupanijskog natjecanja su ekipe iz Trogira i Splita.

Na natjecanju su sudjelovali učenici 21 ekipe iz osnovnih i srednjih škola iz 15 društava Crvenog križa i to: Brača, Hvara, Kaštela, Korčule, Makarske, Metkovića, Ploča, Sinja, Solina, Splita, Trogira, Visa, Vrgorca, Vrlike i domaćina Dubrovnika.

Pobjedničke ekipe u kategoriji podmlatka iz Crvenog križa Trogir koju su predstavljali učenici Osnovne škole Okrug, iz Okruga Gornjeg s mentoricom Antonelom Radić i u kategoriji mladih iz Crvenog križa Split koju su predstavljali učenici IV. Gimnazije Marko Marulić s mentoricom Ojdanom Barčot sudjelovat će na Nacionalnom natjecanju mladih Hrvatskog Crvenog križa, koje se ove godine organizira u Zagrebu 13. svibnja 2023. godine.

Prošle godine prosječni troškovi rada po satu u EU iznosili su 30,5 eura, odnosno 34,3 eura u zemljama članicama eurozone. Za usporedbu, u 2021. bili su 29 eura, odnosno 32,8 eura. Podaci Eurostata pokazuju velike razlike između zemalja EU-a.

Najniži troškovi rada zabilježeni su u Bugarskoj (8,2 eura) i Rumunjskoj (9,5 eura), a najviši u Luksemburgu (50,7 eura), Danskoj (46,8 eura) i Belgiji (43,5 eura), piše Tportal.

Hrvatska se cijenom sata rada od 12,1 euro, u što su uračunata davanja državi, nalazi pri europskom dnu. Osim Bugarske i Rumunjske, iza nas je još samo Mađarska s troškovima od 10,7 eura.

U Austriji, Njemačkoj i Irskoj, zemljama u koje Hrvati često odlaze ‘trbuhom za kruhom’, cijene rada su slične. U Njemačkoj cijena sata iznosi 39,5 eura, u Austriji je nešto niža – 39 eura – dok ih Irska prati s 37,9 eura po satu. U susjednoj Sloveniji sat rada plaća se 23,1 euro.

U usporedbi s 2021. godinom, europska satnica lani je u prosjeku porasla za pet posto u EU, odnosno za 4,7 posto u eurozoni.

Unutar europodručja troškovi rada po satu porasli su u svim državama članicama. Najveći porast zabilježen je u Litvi (+13,3 posto),Irskoj (+9,3 posto) i Estoniji (+9,1 posto).