Korčulani proslavili Veliku Gospu, u zahvalu za spas

Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije, Velike Gospe, proslavljen je danas u svim župama korčulanskog dekanata, a najsvečanije je bilo u Korčuli, u spomen na 15. kolovoza 1571. godine kada je, po vjerovanju, Gospa primila molitve i pomogla Korčulu obraniti od napada Turaka koji su htjeli osvojiti grad.

Naime, 15. kolovoza 1571., prije bitke kod Lepanta, velika je turska sila pod zapovjedanjem alžirskoga potkralja Uluza Alije napala Korčulu.

Iako je grad bio pod vlašću Mletaka, knez i plaćena vojska su pobjegli, a Korčulane je za obranu pripremio i uspješno vodio arhiđakon svećenik Antun Rozanović. Topovima, od kojih su neki još izloženi na gradskim zidinama, kamenjem i vrelim uljem turska je vojska odbijena, te su Turci s velikim gubicima brodova i posade morali odustati od osvajanja Korčule.

Ta se pobjeda u Korčuli smatra jednim od najvažnijih datuma u povijesti, a vjeruje se da je Gospa uslišila molitve i pomogla da se grad obrani.

Proslava blagdana Velike Gospe počela je jutarnjom zavjetnom misom u Gospinoj kapelici, pokraj Gradske vijećnice, izgrađenoj u spomen na obranu Korčule od Turaka po Gospinu zagovoru, jer je na tome mjestu Rozanović održao propovijed i hrabrio građane. Jutarnju je zavjetnu svetu misu vodio zamjenik korčulanskog župnika, pater Krešimir Djaković.

Kasno poslijepodne je bila procesija s Gospinom slikom od samostana sv. Nikole do trga Plokata, i natrag, uz moljenje krunice i pjevanje Gospinih pjesama.

Procesiju i misu služio je, uz asistenciju starješine samostana pater Draga Kolimbatovića, dominikanac Mato Bošnjak iz Zagreba. Naglasio je kako se Gospino ime štuje od najranijih dana kršćanstva, a Korčulanima je dodatno značajna da joj iskažu zahvalnost za isprošenu milost, koja je svojim zagovorom spasila grad.

Molilo se i za mir u Iraku, Siriji, Palestini, Nigeriji, Ukrajini i na cijelom svijetu, što je prethodilo pozivom i apelom pape Franje u molitvi cijele Crkve za mir.