Foto: Pixabay/Ilustracija

Svjetski dan prevencije samoubojstava: Lani je Hrvatskoj suicid izvršilo 529 osoba

10.09.2023. u 08:20h

DN

Više je smrtnih slučajeva koji su posljedica samoubojstva od ukupnog broja smrtnih slučajeva koji su posljedica rata i ubojstva

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da više od 800 000 ljudi godišnje izgubi život zbog samoubojstva, odnosno jedna osoba svakih 40 sekundi. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom prošle godine u Hrvatskoj je suicid izvršilo 529 osoba - život si je oduzelo 128 žena i 401 muškarac. Zabrinjavajući su i podaci da je u dobnoj skupini do 25 godina bilo 38 suicida, što je porast od 52% u odnosu na prethodnu godinu.

S ciljem podizanja svjesnosti o potrebi i obvezi aktivnosti vezanih za prevenciju samoubojstava na globalnoj razini, u organizaciji Međunarodne udruge za prevenciju suicida (IASP), a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), od 2003. godine se 10. rujna obilježava Svjetski dan prevencije samoubojstava.

Ove se godine obilježava pod geslom - Stvaranje nade djelovanjem (Creating Hope Through Action). - piše HRT.

Znakovi koji bi mogli upućivati na rizik od počinjenja suicida

Samoubojstvo je kompleksan čin. Istraživači još nisu otkrili kako bolje predvidjeti tko je u opasnosti od pokušaja samoubojstva i hoće li i kada ranjivi ljudi to učiniti.

Psihološki čimbenici, uznemirujuće i stresne situacije ili genetika mogu povećati vjerojatnost da netko razmišlja, pokuša ili izvrši samoubojstvo. Osobe starije životne dobi, samci, usamljeni, nezaposleni, osobe koje su proživjele traumatska iskustva kao što su psihofizičko i seksualno zlostavljanje, ako trenutačno proživljavaju krizna stanja (razvod, preseljenje obitelji, zasnivanje nove obitelji, gubitak bliske osobe, gubitak posla itd.), osobe koje boluju od kroničnih bolesti i trpe kronične boli, podložniji su izvršenju suicida, navode na stranicama HZJZ-a.

Iako je teško prepoznati da netko razmišlja o suicidu, katkad imamo priliku vidjeti znakove koji nas donekle mogu upozoriti:

● osoba često govori o suicidu i spominje manjak vlastite vrijednosti

● ima promjene u navikama spavanja i prehrane

● povlači se od roditelja, obitelji, dnevnih aktivnosti

● ima nasilne epizode, buntovno ponašanje ili bježanje od kuće

● konzumira droge i alkohol

● zanemaruje osobni izgled

● ima vidljive promjene u ličnosti

● ima problema s koncentracijom i akademskim uspjehom, dosadom

● ima česte, nespecifične pritužbe u vezi sa spavanjem, koje su povezane s raspoloženjem

● gubi interes za uobičajene hobije i aktivnosti

● loše reagira na kompliment ili priznanje

● ima pritužbe o osjećanju ili bivanju „lošom osobom“

● upotrebljava fraze poput "neću dugo biti problem", "neću nikoga više nikada uznemiravati", "nije me ni za što više briga" ili "moj život je beznadan"

● brzo rješava obveze koje su se dugo odgađale

● poklanja vrijedne stvari

● odbacuje stvari koje imaju osobnu vrijednost

● postaje pretjerano sretan nakon prolaska kroz teško razdoblje depresije

Iako se ne radi uvijek o ozbiljnoj namjeri suicida, ako osoba ima više navedenih simptoma, ona svakako ima depresivne tendencije i može je se smatrati rizičnom.

Važnost mentalnog zdravlja

Mentalno se zdravlje temelji na ravnoteži naših unutarnjih snaga i slabosti, zato treba razvijati i njegovati faktore koji čuvaju naše mentalno zdravlje i jačaju nas. Stabilna obitelj u kojoj postoji dobra komunikacija i skladni emocionalni odnos jedan je od ključnih faktora dobrog mentalnog zdravlja. - piše HRT.

Visoko samopoštovanje, pozitivna slika o sebi, osjećaj smislenosti vlastitog života, kontrola nad sobom i svojim ponašanjem koja dolazi iznutra, strategije nošenja s problemima koje su usmjerene razrješenju problema, ulaganje vremena u kreativnost i njegovanje zdravog i bogatog socijalnog života, važni su za naše mentalno zdravlje.

Samoubojstva je nedvojbeno moguće spriječiti. Moguće je utjecati na niz uzročnih čimbenika suicidalnosti, od kojih se kao jedan od najvažnijih izdvaja liječenje psihičkih poremećaja koji su nerijetko u njezinoj podlozi. Od iznimne je važnosti prepoznati znakove suicidalnosti i što prije potražiti stručnu pomoć.

Saslušati, razgovarati, pružiti podršku i potražiti stručnu pomoć najvažnije je što možemo učiniti, neovisno o tome radi li se o nama ili osobi iz naše okoline. Ako netko zatraži našu pomoć, treba ga shvatiti vrlo ozbiljno.

Mitovi i činjenice o samoubojstvu

O suicidu, osim što je zastrašujući, većina ljudi ima krivu percepciju. Nitko o tome ne želi govoriti ili se malo govori, a o osobama koje su sklone suicidalnim mislima i postupcima još i manje. Ponekad ljudi koji su počinili samoubojstvo budu stigmatizirani kao sebični, depresivni ili željni pažnje. Takvi mitovi pridonose stigmi koja može spriječiti suicidalne osobe da potraže pomoć koja im je potrebna.

Iako je samoubojstvo rezultat složenog međudjelovanja bioloških, socijalnih, psiholoških i okolišnih rizika i zaštitnih čimbenika, moguće ga je spriječiti. Osoba koja prijeti da će se ubiti, neće se ubiti, razgovor o suicidu potiče ljude na suicid, samo su neki od mitova u koje ljudi vjeruju, a daju krivu sliku. Ako na vrijeme prepoznamo znakove, u mogućnosti smo nekome spasiti život. Stoga, o njima itekako treba razgovarati i biti ih svjestan.

Poznati hrvatski rukometaš pretukao suprugu pa pušten na slobodu

24.09.2023. u 16:57h

DN

Buntić je s hrvatskom rukometnom reprezentacijom osvojio dva svjetska srebra, europsko srebro i broncu te olimpijsku broncu

Poznati hrvatski rukometaš, Denis Buntić, pretukao je suprugu koja ga je zatim prijavila policiji zbog nasilja. Ista večeri, Buntiću je odbijen pritvor te je pušten na slobodu.

Policija mu je u kući našla arsenal oružja - automatske puške, zolje i streljivo.

Njegova supruga je za portal Bljesak.info ispričala mučan događaja i kazala kako je razočarana što je sud u Ljubuškom pustio njenog supruga na slobodu.

- Svi smo u šoku. Da je bilo tko drugi na njegovom mjestu, on bi ostao u pritvoru. Tu su oružje, nasilje pred maloljetnim djetetom pod utjecajem droge i alkohola., kazala je Klara Buntić.

- Da je bilo koji sud bio Livno, Mostar, Široki Brijeg...to bi bilo osuđeno. To su četiri zolje, to su automati, bombe, kalašnjikovi. To je arsenal oružja u kući. Da je imao vremena doći do njega, on bi mene ubio. On je mene odlučio ubiti. Okrenuo se samo na sekundu što sam ja iskoristila za bijeg kroz balkonska vrata. Da nisam pobjegla bila bih mrtva na licu mjesta

- Zašto nisu pročitali činjenice da mu majka radi na sudu. I to je greška., smatra Klara da je to glavni razlog zašto je Buntić na slobodi.

Potvrdila je kako već pet godina trpi obiteljsko nasilje.

- On ima 160 kg, a ja 50. Nemoguće je da se čovjek obrani, da čovjek stane i postavi se. Kada u njemu proradi zlo nakon alkohola i droge to je neprepoznatljiv čovjek.

Ujedno, postoji i audiozapis nasilja te tvrdi kako su sve osobe koje su ga poslušale zgrožene brutalnošću napada.

Foto: Pixabay

Zbog kuge stiže novo veliko poskupljenje svinjetine, evo koliko

24.09.2023. u 14:16h

DN

Već dvanaest tjedana Hrvatskom hara svinjska kuga zbog koje je eutanazirano oko 20 tisuća svinja

Zbog afričke svinjske kuge i smanjenog uvoza svinjetine iz zemalja Europske unije, očekuje se značajna poskupljenja ove vrste mesa pa tako i suhomesnatih proizvoda. Cijene su već od prošle godine rasle pa se svinjski but i carsko meso u mesnicama danas kupuju za nešto manje od 6 eura, a stručnjaci predviđaju kako će uskoro svinjsko meso biti skuplje za 30%.

Već dvanaest tjedana Hrvatskom hara svinjska kuga zbog koje je eutanazirano oko 20 tisuća svinja. Ova zarazna bolest pogađa isključivo svinje i nije opasna za ljude i druge životinje. Potvrđena je na velikom broju gospodarstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja proizvodi preko 20% svinjskog mesa u cijeloj državi. - piše Index.

Uzgajivač svinja: Meso ćemo plaćati 8 eura, a čvarke će jesti bogati

Bolest je na korak i do Osječko-baranjske županije gdje se odvija trećina svinjogojstva u državi. Ubijanje svinja u očaj baca svinjogojce koji kažu kako će ova bolest izazvati velike probleme na tržištu.

- Europska unija smanjuje proizvodnju svinjskog mesa, odnosno najveći proizvođači poput Danske i Njemačke. Mislimo da će od 25 do 35% svinjsko meso poskupiti kroz godinu dana. Meso ćemo plaćati 8 eura i skoro će biti izjednačeno s junetinom - smatra Antun Golubović, predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore i uzgajivač svinja.

Teško da će pasti potražnja za svinjskim mesom jer u prosjeku građani najviše konzumiraju upravo svinjetinu, s procjenama oko 40 kilograma godišnje. No sve je izglednije kako si svinjske suhomesnate proizvode neki ipak neće moći priuštiti. Kilogram čvaraka već danas košta 24 eura, pršut 20 eura, dok za kulenovu seku treba izdvojiti skoro 40 eura.

- Očekujemo i poskupljenje suhomesnatih proizvoda. To će uskoro biti proizvodi koje će moći kupovati u našoj državi samo neki poput bogataša, biznismena i političara.

Na cijenu i kvalitetu će utjecati upravo ova bolest zbog koje neće biti dovoljno svinjskog mesa. Zbog toga će proizvođači trebati uzimati svinje iz drugih županija i većih korporacija i tada kvaliteta proizvoda neće biti kao prije. A cijena će zbog potražnje biti veća - rekao je Golubović.

Smanjena proizvodnja svinjskog mesa u Europi

U Europi je prošle godine proizvodnja svinjskog mesa bila manja za 8%, dok je za prvih šest mjeseci ove godine manja za još dodatnih 8%. Kada je u pitanju otkupna cijena koju su klaonice plaćale farmerima, ona je bila 30% veća u Hrvatskoj i Europi, a danas je još veća za 10%.

- Cijena svinjskog mesa je morala ići gore te se korigirala ove i prošle godine. Ona će vjerojatno pratiti trendove europskih zemalja, a kod njih će to ovisiti o globalnim tržištima. Djelomično će afrička svinjska kuga utjecati i na cijenu suhomesnatih proizvoda.

Već sad imate ekstremno visoke cijene čvaraka jer Hrvatska nema dovoljno leđne slanine iz koje se proizvode čvarci. Onda se događa to da je ta slanina skuplja u uvozu nego svinjska plećka bez kosti. Kad uzmete u obzir nekakve tehnološke parametre, ponudu i potražnju, to dovodi do velikih cijena - rekao je direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

Jagić: Naše plaće ne prate rast, problem je standard

Hrvatska je jedan od najvećih uvoznika svinjskog mesa u Europi, a proizvodi samo 50% vlastitih potreba i čini oko 0.5% europske proizvodnje. Predsjednik Udruge uzgajivača svinja Damir Jagić kaže kako svinjetine trenutačno nedostaje i na europskom tržištu.

AD

- Možda meso neće znatno poskupiti zbog bolesti, ali kako je u Europi smanjena proizvodnja, povećala se i cijena svinjskog mesa. Zbog toga će doći do poskupljenja i u Hrvatskoj - rekao je Jagić i dodao kako je veći problem kupovna moć stanovništva.

Naš standard je puno manji nego u zemljama na koje smo se mi ugledali. Naše plaće ne prate rast i zbog toga će doći do financijskih problema. Kod nas obitelji na hranu troši 35% budžeta, dok u Austriji tek 10%."

Da će cijena Hrvatima omiljenog mesa ponovno poskupjeti mišljenja je i profesor s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek Vladimir Margeta.

- Neminovno je da će doći do poskupljenja. Čim se pojavio nekakav poremećaj na tržištu poput ove bolesti, ono odmah reagira i cijene skaču. Imali smo i prošle godine sličnu situaciju koja nije bila izazvana bolesti, ali ovo je vrijeme kada cijene svakako počinju rasti i bez drugih utjecaja - rekao je profesor Margeta.

Zašto poskupljuju suhomesnati proizvodi?

Ove godine je zbog suzbijanja epidemije ukinuto tradicionalno Slavonsko kolinje, što prema Margeti može biti još jedan od razloga poskupljenja suhomesnatih proizvoda s obzirom na ponudu i potražnju.

- Već sad je cijena pršuta, kulenove seke i drugih sličnih proizvoda veća u odnosu na proteklu godinu. Kulena gotova i nema za manje od 40 eura po kilogramu, a nekada je bio 25 eura. Logično je da će doći i do poskupljenja tih proizvoda jer poskupljuje i meso od kojeg se prave. - govori nam profesor.

Kada su u pitanju suhomesnati proizvodi, profesor Margeta kaže kako bi oni mogli poskupjeti više od svježeg mesa. Razloge tome pronalazi u inflaciji i poskupljenju troškova prerade, sirovina i začina.

- U tome u prilog ne ide ni ova situacija s kugom koja je posvuda i sve češće se priča o tome i to stvara dodatnu psihozu. Tržište reagira na takve poremećaje i sigurno će doći do poskupljenja. S obzirom na svinjsku kugu i smanjenje proizvodnje u Europi, očekuje se nestašica, što je signal da se priprema i povišenje cijena - rekao je za Index.

Na pitanje može li se hrvatsko tržište oduprijeti poskupljenjima, Margeta odgovara kako se radi o premaloj proizvodnji koja ne može utjecati na raspon cijena.

- Mi ovisimo o uvoznom mesu i njihovoj tržišnoj cijeni na koju ne možemo odgovoriti s našom proizvodnjom jer je ona dosta mala. Jednostavno nema načina da se obranimo od toga, moramo se prepustiti stihiji i bit će kako netko drugi odluči. Doveli smo se u situaciju da s obimom svinjogojske proizvodnje nismo tržišni čimbenik - navodi.

Grgić: Maloprodajna cijena ne bi trebala rasti

Profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivo Grgić kaže kako se očekuje porast cijena, ali i stabilizacija te povratak cijena na razdoblje prije poskupljenja.

- Ona je i sada već dovoljno visoka tako da će se reagirati s uvozom. Ono što me zabrinjava je to da će doći do porasta cijene odojaka koji ulaze u daljnju proizvodnju, tako da daljnje širenje svinjske kuge dovodi u opasnost cijeli lanac. Tako da će tu cijene porasti, a u maloprodaji mi već imamo dosta veliku cijenu koja ne bi trebala rasti - kazao je profesor Grgić.

"Radovi na sanaciji potpornog zida na križanju Glagoljaške i Ulice kneza Mislava još nisu gotovi. Gdje je zapelo?"

24.09.2023. u 12:59h

DN

Danas je 23. rujna, točno osam mjeseci od početka radova, koji još traju...

Iz SDP Lučac - Manuš podsjećaju da radovi na sanaciji potpornog zida na križanju Glagoljaške ulice i Ulice kneza Mislava, koji su započeli 23. siječnja, još nisu gotovi, iako su trebali biti prije mjesec dana.

- 20. siječnja Grad Split objavljuje kako 23. siječnja kreću radovi na sanaciji potpornog zida na križanju Glagoljaške ulice i Ulice kneza Mislava.

Planirano vrijeme izvođenja: SEDAM mjeseci.

Danas je 23. rujna, točno OSAM mjeseci od početka radova, koji još traju…

Di je zapelo? - objavili su.

Foto: Pixabay / Ilustracija

Oko 4 tisuće prvašića ima povišene vrijednosti kolesterola

24.09.2023. u 11:14h

DN

Osim djeci, cilj je će pomoći i roditeljima

Oko 4 tisuće ovogodišnjih prvašića ima povišene vrijednosti kolesterola, a 450 djece s izrazito visokim kolesterolom poslano na dodatne pretrage nakon probira koji je na sistematskom pregledu prvi put proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo. - prenosi HRT.

- Oko 12 posto djece od 6 godina imaju povišene vrijednosti kolesterola, prilično zabrinjavajuće, ali očekivano s obzirom na to da znamo da je debljina kod nas veliki problem i u dječjoj dobi. Mi kod djece od 8 godina imamo negdje oko 35 posto prekomjerne tjelesne težine i debljine, a onda je veći rizik da će kod njih biti povećane vrijednosti kolesterola. Dakle, ovo je program koji će jako dobro utjecati na sve te čimbenike, poručila je dr. med. Verica Kralj, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti HZJZ-a.

Osim djeci, cilj je će pomoći i roditeljima.

- Dakle, ne samo da ćemo spasiti tu djecu koja kreću sa svojim školovanjem, jer ćemo pravodobno uključiti terapiju, nego ćemo i te kako pomoći njihovim roditeljima da dožive normalnu životnu dob, a ne da obole ili umru od infarkta ili moždanog udara u najproduktivnijoj životnoj dobi i onda kad su najpotrebniji svojoj djeci i našoj zajednici, istaknuo je akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva.

Od nagle srčane smrti umire 9000 ljudi godišnje u Hrvatskoj. Mnoge su se mogle spriječiti.

- Od nagle srčane smrti umire 9000 ljudi godišnje u Hrvatskoj. Svakog sata dvije i pol osobe u Hrvatskoj umiru od bolesti srca i krvožilja, što uključuje i naglu srčanu smrt. To je strašan podatak i čuli smo da je to oko 22.000 ljudi godišnje. Prema tome, jedan manji do srednji grad gubimo svake godine zbog kardiovaskularnih komplikacija, odnosno bolesti. Treba imati na umu da bismo to mogli smanjiti uzimajući u obzir da je 70 posto takvih događaja zapravo sprječivo, rekao je akademik Miličić.

Što roditelji trebaju u trenutku kad dobiju takav zapravo alarmantan podatak?

- Ono što je zapravo dobro i preporuka je puno voća i povrća, preporuka je pet porcija voća i povrća dnevno, po mogućnosti i više povrća. Jedna porcija je ono što u jednu šaku od prilike stane. Drugi moment koji je jako važan je tjelesna aktivnost, barem 30 minuta, 5 dana u tjednu, poručila je dr. Kralj.

Article