Županije godišnje u obrazovanje ulažu 1,3 milijarde kuna

Predsjednik HZŽ-a, šibensko-kninski župan Goran Pauk rekao je kako s jedne strane školama imaju sve manje učenika, pa će ove godine školske klupe sjesti oko 1400 prvašića manje u odnosu na lani, a s druge strane troškovi energenata, investicijskog održavanja i tekućih popravaka ostaju i dalje na istoj razini.

Zbog toga su županije odlučile kroz projekte osigurati dodatna sredstva za normalno funkcioniranje sustava obrazovanja.

Jedan od njih je povećanje energetske učinkovitosti školskih ustanova. U tu je namjenu iskorišteno više od 200 milijuna kuna, čime je oko 250 škola ostvarilo znatne energetske uštede.

U projektima energetske obnove obrazovnih ustanova posebno se ističe Krapinsko-zagorska županija koja je za projekt energetske obnove dobila Energy Globe nagradu, jednu od najprestižnijih međunarodnih nagrada u području zaštite okoliša, a ostvarena ušteda na energentima iznosila je više od 31 posto.

Među ostalim projektima tu je osposobljavanje za zanimanja budućnosti u Ličko-senjskoj županiji. Jedan od projekata naziva „L.E.O. – Ličko-senjska energetska učinkovitost“ usmjeren je na Strukovnu školu Gospić, ukupne vrijednosti 5,7 milijuna kuna, prijavljen je za financiranje iz Europskog socijalnog fonda za regionalni razvoj.  Sličan projekt provodi i Karlovačka županija, dok Istarska županija veliku većinu sredstava izdvaja za poboljšanje infrastrukture.

Istarski župan i potpredsjednik HZŽ Valter Flego kaže kako je tamo uloženo više od 53 milijuna kuna za obrazovanje. Pokrenuti su i realizirani projekti energetske obnove školskih zgrada i vrtića te institucionalizacije Zavičajne nastave, osigurani asistenti u nastavi za djecu s poteškoćama, a kroz otvaranje Centara za kompetencije u raznim područjima nastojeo povezati obrazovanje s potrebama tržišta rada.

 “Međutim, da bi mogli još više ulagati u bolje uvjete rada naših školaraca i njihovo znanje te da bi obrazovanje u Hrvatskoj bilo još kvalitetnije potrebna su veća sredstva iz državnog proračuna koja bi pratila sve naše obaveze koje imamo kao osnivači škola“, smatra.

Uz spomenutu nastavu o zavičajnoj kulturi koja se provodi u Istarskoj županiji, slični programi provode se i u Osječko-baranjskoj županiji, a jedan od takvih projekata koji se sufinancira iz županijskog proračuna usmjeren je obilježavanju dana sjećanja na žrtve Vukovara.

U svrhu što boljeg uključivanja u obrazovni sustav, posljednjih nekoliko godina županije provode i projekte osobne asistencije učenicima s poteškoćama te tako omogućuju zapošljavanje nezaposlenih osoba. Kroz projekte asistencije učenicima s poteškoćama prošle su godine jedinice regionalne samouprave ostvarile financijsku podršku od otprilike 41 milijun kuna bespovratnih sredstava.  Dosad je zaposleno 2067 osoba, a projekt će se nastaviti i ove godine za što su županije ukupno dobile 43 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Iako su znatna sredstva namijenjena za potrebe osiguravanja asistenta učenicima s poteškoćama, ponekad ona nisu dostatna da se zadovolje sve potrebe stoga županije moraju ulagati vlastita sredstva u tu namjenu. Kao dobar primjer istaknuta je Splitsko-dalmatinska županija koja u suradnji s jedinicama lokalne samouprave sufinancira 50 asistenata-pomoćnika, a uz nju u sufinanciranju asistenata iz vlastitih sredstava prednjače Zagrebačka, Istarska i Zadarska županija.

Županije također sufinanciraju ili u potpunosti financiraju prijevoz učenika koji žive izvan mjesta gdje se obrazuju pa su se tako prijevoznici Međimurske županije odrekli dijela zarade u ime djece, što  u kućnim budžetima školaraca na godišnjoj razini ostavlja u prosjeku 1.500 kuna.