Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo palo za 0,7 posto na godišnjoj razini. Pritom svi očekuju pad – u rasponu od 0,4 do 1 posto. Pokažu li se njihove procjene točne, bio bi to nešto blaži pad gospodarstva nego u drugom tromjesečju, kada je skliznulo 0,8 posto.
Unatoč sezonskom smanjenju nezaposlenosti te blagom rastu prosječnih neto plaća, tržište rada i dalje obilježava pad zaposlenosti. A to, uz visoku razinu pesimizma i nastavak procesa razduživanja stanovništva, ograničava rast osobne potrošnje, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine. Dodaje i to da dobra turistička sezona nije uspjela potaknuti rast, nego samo ublažiti pad prometa u trgovini na malo.
Makroekonomisti u trećem tromjesečju očekuju i daljnji pad investicija, na što, među ostalim, ukazuje pad građevinske aktivnosti. Prema podacima DZS-a, u prvih osam mjeseci građevinski su radova prema izvornim indeksima pali za 8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. – Očekujemo nastavak pada investicija, što potvrđuju podaci iz građevinarstva koje se i dalje nalazi u dubokoj recesiji. Osim toga, ne uočavamo ni poboljšanja u poslovnom okruženju, a ni u izgledima za narednu godinu, što uvelike ograničava potencijalne investicije – navodi se u anketi Hine.
Očekuje se, ističu makroekonomisti, i nastavak pada realne državne potrošnje jer je sve teže financiranje tekuće potrošnje države za posljedicu zasigurno imalo daljnju odgodu javnih investicija.
Pozitivan doprinos BDP-u očekuje se, pak, od rasta izvoza, što se zahvaljuje solidnom stanju gospodarstva eurozone, najvećeg hrvatskog trgovinskog partnera. Jedina komponenta BDP-a koja bi trebala ublažavati negativna kretanja jest izvoz roba i usluga, ali uz blaže stope rasta, navodi se u anketi Hine. Naime, dok je u prvih šest mjeseci ove godine robni izvoz rastao po dvoznamenkastim stopama, od srpnja jača po jednoznamenkastim stopama na godišnjoj razini. Ukupno je od siječnja do rujna izvoz porastao 9,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
U trećem je kvartalu splasnula i aktivnost u industriji. Nakon što je u prvih pet mjeseci ove godine industrijska proizvodnja neprestano rasla, što nije zabilježeno još od početka recesije, u trećem je tromjesečju ojačala blagih 0,2 posto na godišnjoj razini.
Povećane procjene pada gospodarstva u 2014.
Zbog nastavka niza slabih pokazatelja posljednjih mjeseci, dio makroekonomista povećao je procjene pada gospodarstva u ovoj godini.
Osam makroekonomista očekivalo je prije tri mjeseca pad BDP-a za 0,6 posto, dok u najnovijoj anketi Hine procjenjuju da će gospodarstvo oslabiti 0,8 posto. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 0,6 do 1 posto.
I Hrvatska narodna banka (HNB) povećale je nedavno procjenu pada domaćeg gospodarstva u 2014. s 0,2 na 0,6 posto, a toliki pad očekuju i analitičari Ekonomskog instituta Zagreb.
Neke su međunarodne institucije u međuvremenu također povećale procjene pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini. Tako je nedavno Europska komisija procijenila da će pad BDP-a iznositi 0,7 posto, a ne 0,6 posto, koliko je očekivala prije. Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao je, pak, procjenu pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 0,6 na 0,8 posto.
To znači da se recesija nastavlja šestu godinu zaredom, a kao jednu od ključnih kočnica rasta makroekonomisti navode fiskalnu prilagodbu, koju od Hrvatske traži Europska komisija.
– Time bi se konačno obuzdala neproduktivna državna potrošnja, što bi kratkoročno negativno utjecalo na stopu rasta BDP-a, ali bi se s početkom reformskih poteza stvorili preduvjeti za održivi rast i usmjerila sredstva u produktivne svrhe – zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.