Lalović: Država mora zaštiti građane kako bi izašli iz dužničkog ropstva

Dugovi građana i poduzeća su eksplodirali, pa ih država mora zaštiti kako bi izašli iz dužničkog ropstva, kazao je danas ministar financija Boris Lalovac u emisiji Hrvatskog radija “Poslovni tjedan”. Na kraju svibnja ukupan iznos ovrha nad novčanim sredstvima pravnih osoba, obrtnika i građana dosegnuo je 59,6 milijardi kuna. Od toga 32,4 milijarde otpada na pravne osobe i obrtnike, a 27,1 milijardu na građane. Na to je zaračunato još 24,2 milijarde zateznih kamata, naveo je Lalovac, govoreći o ciljevima prijedloga zakona o kamatama.

Samo građanima ukupna zatezna kamata iznosi 12 milijardi kuna, odnosno 44 posto glavnice.

– Dugovi građana i poduzeća su eksplodirali. Ove brojke govore da su građani i poduzeća ušli u dužničko ropstvo – kazao je Lalovac, dodavši kako vjerovnici neće moći naplatiti ni glavnicu, a kamoli zatezne kamate.

– Može se govoriti o tome može li se država miješati u tržišne odnose, no ove brojke govore da nema tržišne ekonomije i da država mora zaštiti slabije da mogu izaći iz dužničkog ropstva – istaknuo je Lalovac, dodajući kako bi to pridonijelo i oporavku gospodarstva.

Kamate, naročito zatezne, veliki su problem za građane i poduzetnike, a njihovo obračunavanje nije ujednačeno. One se moraju regulirati i ograničiti zakonom, izjavio je Lalovac.

Visina kamatnih stopa u Hrvatskoj sada je regulirana u nekoliko zakona, a cilj je da se utvrde jednim zakonom i odredi polazna točka određivanja zateznih kamatnih stopa, da se uspostavi jedinstven način izračuna tih kamata te da ne bude različitih tumačenja kako se izračunavaju.

– U knjigama smo učili – ne dirajte mi tržišnu ekonomiju. No, ovo je izvanredno stanje – istaknuo je Lalovac.

U emisiji “Poslovni tjedan” sudjelovao je i direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček koji je, pozivajući se na zakone tržišta, kazao kako zatezna kamata motivira dužnika da dug plati i ona se mora ugovarati.

– Vlada mora zaštititi slabije, ali ovo je krivi način. Hrvatske banke moraju poslovati po pravilima EU-a. Unija jako pazi kako banke raspolažu novcima i one ne mogu davati šakom i kapom – kazao je Bohaček.

Lalovac je, pak, istaknuo da su zbog lošeg stanja u gospodarstvu enormni troškovi socijale, zdravstvenog sustava…

– To stanje negativno utječe na sve društvene procese, što je puno veća šteta od dijela dobiti kojeg bi se radi društvenog dobra banke morale odreći – zaključio je Lalovac.

O prijedlogu zakona o kamatama, kojim se visina kamatnih stopa po kojima će se zaduživati tvrtke ograničava na 12,35 posto, dok kod građana ona ne bi smjela prelaziti 11,35 posto, Sabor će raspravljati ovoga tjedna.