Devedesetogodišnjak novi predsjednik Tunisa?

 Možda će djelovati neobično
da je devedesetogodišnji političar, koji je jednom izjavio da će se
kandidirati za predsjednika “bude li još živ”, najizgledniji kandidat za
novog predsjednika države čija je mladež pokrenula Arapsko proljeće.

Međutim, Bedži Said Sebsi prvi je favorit predsjedničkih izbora u
Tunisu koji će se održati ove nedjelje, tri dana prije njegova 88.
rođendana, piše Financial Times. Njegova stranka Nida Tunis prošli je
mjesec pobijedila na općim izborima osvojivši 39 posto zastupničkih
mjesta u parlamentu.

Sebsi je jedan od 25 predsjedničkih kandidata, a njegovi ga
pobornici smatraju vjerodostojnom svjetovnom preprekom islamistima iz
stranke Enahda, koja je nakon desetljeća djelovanja u ilegali i pod
represijom pobijedila na prvim demokratskim izborima nakon revolucije
2011. godine.

Sebsijeva stranka, labav savez pripadnika stare garde, liberala i
sindikalaca, osnovana je upravo kako bi se suprotstavila islamistima,
koje su birači na listopadskim izborima kaznili za gospodarsko
nazadovanje Tunisa i ležeran odnos prema vjerskim ekstremistima za
vrijeme njihove vlasti.

“Tuniški politički eksperiment nam je donio propast”, rekla je
Lamija, pripadnica tuniške srednje klase, kad je prošli mjesec glasala
za Sebsijevu stranku. “On ima dugogodišnje iskustvo u vlasti. Mi želimo
da naša zemlja uspije. Ne želimo Enahdu, Tunis je moderna zemlja”, rekla
je.

Drugima je upravo Sebsijevo “iskustvo” najveći problem. On je
tijekom svoje prve političke karijere, od 1963. do 1991. godine, bio
jedan od stupova jednostranačkog režima, služeći mu, među ostalim, i kao
ministar unutarnjih poslova. Strahuju da bi Sebsijev povratak mogao
biti i povratak autoritarne, represivne prošlosti i prijetnja krhkoj
tuniškoj demokraciji.

“Osobno mislim da je mogućnost da Nida Tunis preuzme kontrolu i
nad parlamentom i predsjedništvom jako zabrinjavajuća. To bi bio stari
režim s novim licem”, tvrdi Sajed Ferdžani, jedan od čelnika Enahde.

Enahda, koja je i dalje velika snaga u parlamentu, neće imati
svog predsjedničkog kandidata niti podržati bilo kojeg od postojećih.
Ferdžani kaže da tako žele izbjeći polarizaciju zemlje.

Jedan od kandidata će biti i Monsef Marzuki, prijelazni
predsjednik države. Mnogi vjeruju da će kao dugogodišnji oporbenjak i
veteran borbe za ljudska prava, privući islamiste koji ga vide kao branu
povratku starog režima.

Sebsi, pak, uvjerava birače da se to neće dogoditi. “Neće biti jednostranačke vlasti, nećemo nikoga isključiti”, poručio je.

Analitičari smatraju da Sebsi igra i na sentiment birača
podsjećajući ih na zlatno tuniško doba pod vodstvom prvog predsjednika u
neovisnosti Habiba Burgibe, čovjeka kojeg smatraju ocem nacije koji je
podržavajući reformu obrazovanja i liberalizaciju prava žena pretvorio
Tunis u jednu od najmodernijih i najsvjetovnijih država u regiji.
Naravno, građanski se neposluh ni u takvom Tunisu nije tolerirao.

“Sebsi je mnogima karizmatičan, podsjeća ih na ranije doba.
Tunižani su nostalgični prema Burgibinom vremenu, čak i oni koji ga nisu
iskusili. To se smatra zlatnim godinama, a Sebsi je sada neka vrsta oca
ili djeda koji ulijeva sigurnost”, kaže analitičarka Omeja Sedik iz
Centra za humanitarni dijalog u Tunisu.

Kandidat koji samoga sebe gorljivo naziva Burgibinim
nasljednikom i koji unatoč poznim godinama neumorno obilazi zemlju u
kampanji, obećava predanost ženskim pravima i gradnji države za 21.
stoljeće, u “brk” islamistima koje često optužuje za nazadnjaštvo.

Ovo će biti prvi izravni predsjednički izbori od svrgnuća
diktatora Zina El Abidina Ben Alija 2011. godine. Ne bude li pobjednika u
prvom, drugi krug izbora bit će 28. prosinca. Anketa nema, a uz
Sebsija, kojem ulazak u drugi krug nije sporan, i privremenog
predsjednika Marzukija, kao važan kandidat u utrci spominje se i
milijunaš Slim Riahi, vlasnik nogometnog kluba čija je Slobodna
domoljubna unija osvojila iznenađujuće treće mjesto na parlamentarnim
izborima. On se sa svoje 42 godine smatra novom snagom u tuniškoj
politici i mogao bi dobiti protestne glasove onih kojima su dozlogrdile
postojeće političke elite.

Pravo glasa ima oko pet milijuna birača, a na parlamentarne izbore prošli mjesec odazvalo ih se 69 posto.