“Ne treba smanjivati broj županija, već povećati efikasnost uprave”

Efikasna, učinkovita i
racionalna javna uprava osnovni je preduvjet stvaranja pozitivnog poduzetničkog
okruženja, ocijenio je u emisiji “2 u 9” Romana Bolkovića međimurski župan
Matija Posavec.

Govoreći o pozitivnim gospodarskim rezultatima, Posavec je istaknuo kako
se ulaganjima u
infrastrukturu i poduzetničke zone stvara pozitivno okruženje. Efikasnošću
javne uprave i brigom za poduzetnika stvarate povjerenje. Povjerenje dovodi do
investicija. Investicije smanjuju nezaposlenost. Smanjenje nezaposlenosti
stvara konkurentnu radnu snagu. A tada dolazi do povećanja plaća koje su, na sjeveru
Hrvatske, čak 19% manje od hrvatskog prosjeka.

Srećom, ljudi u Međimurju
nisu opterećeni prošlošću jer kad radite nemate vremena razmišljati o tome –
rekao je, odgovarajući Romanu Bolkoviću na pitanje o tome zašto Međimurje nije
zahvatio ideološki rat koji bjesni hrvatskim javnim prostorom.

Zašto je Međimurje postalo razvijenije od hrvatskog prosjeka, govori se
i o reindustrijalizaciji…

– Međimurje je bilo
siromašno. Ljudi su odlazili za poslom, na sve strane svijeta i taj
zapadnoeuropski duh, kulturu rada, činjenicu da se može uspjeti jedino
vlastitim žuljevima i mukotrpnim radom su donijeli kući. Također, Međimurci su
izgradili javnu infrastrukturu takozvanim „samodoprinosom“ odvajajući skromna
primanja za gradnju bolnica, cesta, komunalnu mrežu. Ovdje leži odgovor zašto
je županija razvijena, sa uređenim okućnicama. Mentalitet ljudi je takav; kad
nemate puno, više cijenite ono što imate.

Kako to da je Međimurje postavilo mladog čovjeka za župana? Vi ste
rođeni 1980…

– Politika u Međimurju ne
funkcionira na ideološkim ili povijesnim temama već na traženju odgovora kako
nešto napraviti i koji su ljudi koji to mogu. Uvijek se morate dokazivati, biti
na terenu, sa ljudima; osluškivati njihove potrebe i probleme te uspostaviti
takav sustav u kojem javna uprava mora biti servis na usluzi svakom čovjeku bez
obzira gdje stanuje i kakve probleme ima.

Stranačka politika u
Međimurju funkcionira tako da sam ja, župan iz HNS-a, moji zamjenici su iz
HSS-a i Reformista, Županijsku skupštinu vodi SDP sa HSLS-om i Laburistima, a
pojedini pročelnici su iz HDZ-a.

Upravo zbog činjenice da
smo iznad stranačkih prepreka, ostavljen je prostor promišljanju i realizaciji
projekata.

Međimurska županija ima
jedan od najmanjih proračuna od svih županija, ali u naslijeđe ostavljamo učinkovitu i efikasnu javnu
upravu. Naime, u Međimurju je u kompletnoj javnoj upravi svega 6% zaposlenih od
ukupnog broja zaposlenih što je daleko ispod nacionalnog prosjeka.

Uspostavljen je sustav u dostizanju standarda u kojem
se proračunski novac naših građana u velikoj mjeri vraća njima kroz niz
programa u obrazovanju, zdravstvu, poljoprivredi, lovstvu, kulturi, sportu,
raznim infrastrukturnim projektima. Po nekima smo jedinstveni u Hrvatskoj,
poput financiranja udžbenika za učenike osnovnih škola, potpunog sufinanciranje
prijevoza za sve učenike srednjih škola, stipendija studentima, djeci hrvatskih
branitelja; stipendiramo deficitarna zanimanja.    

Kad govorimo o gospodarstvu, prvi smo u Hrvatskoj
uveli E-građevinske dozvole, te se one kod nas mogu dobiti za samo jedan dan.

U poslovima legalizacije riješeno je 73% predmeta dok
je hrvatski prosjek malo iznad 40%. Imamo najviše povučenih sredstava iz EU
fondova po glavi stanovnika.

Prošle godine bilježimo rast turizma od 22% što je za
jednu kontinentalnu županiju značajni iskorak, a Europska komisija je prošle
godine Gornjem Međimurju dodijelila titulu europske destinacije izvrsnosti.

Gospodarstvo je snažno zbog proizvozne orijentiranosti. Naime, danas u
Hrvatskoj 13 posto poduzeća izvozi, ali oni zapošljavaju polovicu svih
zaposlenih ljudi u gospodarstvu i ostvaruju 65 posto ukupnog prihoda.
Međimursko gospodarstvo čini 2,5% hrvatskog gospodarstva, ali sudjeluje sa 4% u
hrvatskom izvozu i svega 2% u hrvatskom uvozu. Dakle, dvostruko se više izvozi
nego uvozi. To je važno zbog toga jer je izvoz
komponenta agregatne potražnje pa značajni rast predstavlja i značajni rast
BDP-a i čini ekonomiju jedne regije ili države konkurentnijom.

Može li se suzbiti nepovjerenje ljevice i desnice i tako suzbiti
tradicionalna Hrvatska podijeljenost?

– Apsolutno se to može
promjeniti. To čine ljudi, a ne stranke i ideologije. Moramo krenuti od sebe,
na primjeru Međimurja vidite kako to funkcionira. HNS je na ovim izborima
opravdao svoju poziciju. Imali smo ulaznih 9 mandata, a dobili smo preko 100
000 preferencijalnih glasova. Ljudi su glasali za ljude, ne za stranku. Time
opravdavamo pozitivne vrijednosti. Kolege HNS-ovci pripremaju zakon da se
preferencijalno bira ljude i na županijskim i gradskim razinama. Hrvatska je
nakon Grčke najcentraliziranija država u Europi. Od 100 zarađenih kuna, još 100
dajete državi. 90 kn ostaje u kasi države,  a samo 5 kuna ide županijama. Kad to tako
funkcionira onda to ima velike političke konotacije. Ako gledamo strukturu
Hrvatske po županijama, jadransku i kontinentalnu – Jadran bolje funkcionira
zbog turizma. Međimurska županija ima jedan od najmanjih proračuna. Pokazali
smo primjer da što više tog novca treba vratiti građanima. Naši učenici imaju
besplatne udžbenike i prijevoz. Osobni asistenti u školama, stipendije djeci
branitelja i studentima. To je jedan pozitivan primjer s jednim od najmanjih
proračuna.

Jesu li ideološke teme – irelevantne teme?

– U pravilu se takve teme koriste za dnevno političku upotrebu. Kada
vodite politiku morate imati jasne ciljeve, zadati si rokove pratiti njihovo
izvršenje i reagirati odmah. Drugim riječima, morate donositi odluke.  Mnogo se u zadnje vrijeme govori o
teritorijalnom preustroju zemlje, ali nitko ne govori što dalje. Nema jasnog
cilja što time postići, a on mora postojati. Solidarnosti treba u politici i
društvu. Umjesto na smanjenje broja županija i općina,
pozornost treba usmjeriti na njihove funkcije, jer učinkovitost upravnih
jedinica ne ovisi o njihovoj veličini, nego o tome kako se njima upravlja.

Morate jačati poduzetničku
klimu smanjenjem parafiskalnih nameta, poreznim rasterećenjem i pomoći u
apsorpciji EU sredstava.

Vidjeli smo da je nedavni posjet Tomislava Karamarka Međimurju prošao
izvrsno, u vrlo srdačnom tonu?

– To znači pristojnu suradnju predstavnika Vlade sa županom
jedne županije bez ideoloških, stranačkih ili bilo kakvih drugih prepreka.
Takvu suradnju ću uvijek pozdraviti jer hrvatska Vlada mora jednako voditi
računa o svim županijama i regijama. Došao je s pitanjem kako  Vlada može pomoći Međimurskoj županiji. Ako
je ovo barem malo doprinijelo odmicanju od povijesnih tema, onda mi je to
drago.

Pripremljeni ste za sva pitanja?

– U politici ne smije biti
radnog vremena, ja odgovor moram znati u tri i u sedam ujutro.

Ima li takav potencijal razvoja – kakav je ostvarilo Međimurje – i
Slavonija?

– Smatram da Slavonija ima
veliki potencijal, ali nacionalna politika mora napraviti da se spoji zelena i
plava hrvatska. U Međimurju imamo konkretan primjer ovakve suradnje jer su naši
hotelijeri donijeli poslovnu odluku da se gostima nudi povrće, mlijeko, vino i
ono što je proizvedeno u Međimurju. To je dobar primjer sinergije poljoprivrede
i turizma.

Čuo sam da ste ostvarili malo administrativno čudo da bi potakli dolazak
stanih ulagača?

– Radi se o jednom poduzeću,
o jednoj tvornici iz Slovenije: ugovori su ga obvezivali da mora proizvesti
određenu količinu proizvoda, pa je tražio lokaciju na kojoj bi proširio
proizvodnju. On je u dva tjedna skupio sve dozvole, za četiri mjeseca je
napravio pogon i tvornica danas radi, izvozi, zapošljava.

Koliko je pomogao ulazak u EU?

– Puno, jer su upravo te
dobre brojke rezultat toga. Dobili smo vjetar u leđa pri izvozu i stranim
ulaganjima. Svaki stranac je u roku od godinu, dvije otvorio i drugi pogon.
Oslonac je na malom i srednjem poduzetništvu. Ono što može biti dobro su
inovacije u gospodarstvu. 3 posto BDP-a se u Europi izdvaja za inovacije, kod
nas je to manje od 1 posto.

Međimurje ima i najmanju nezaposlenost u Hrvatskoj?

– Danas imamo 4900
nezaposlena, ja to pratim svaki dan. Motivirat ćemo učenike da se upisuju za
zanimanja koja nedostaju. Nestašica je kadrova. Poduzetnici žele i stipendirati
učenike. Mi imamo program s komorom gdje stipendiramo deficitarna zanimanja.

Što mislite o aktualnoj Vladi?

– Mislim da Vlada nije još u
potpunosti stabilna. Mislim da izbori neće skoro biti, ali ako ovako nastave
teško će izdržati kraj mandata.