Zastupnici su izvješće o kojem su raspravljali u srijedu, a gdje su se među ostalim fokusirali na djelovanje društvenih mreža ili internetskih platformi koje okupljaju prodavače i potrošače, usvojili s 530 glasova za, 78 protiv i 80 suzdržanih.  

Ciljevi prijedloga su zaštititi građane od prevara i od nezakonitog sadržaja na internetu za koji bi odgovornost trebale snositi internetske platforme, time što bi one trebale suspendirati pružanje usluga primatelju koji učestalo dijeli nezakonit sadržaj.

- Nećemo dopustiti da interesi poduzeća utječu na opće interese europskih građana”, rekao je povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Thierry Breton.

Tekst prijedloga poziva pružatelje posredničkih usluga da daju informacije o svim politikama, procedurama, mjerama i alatima koje koriste u svrhu moderiranja sadržaja, uključujući i donošenje odluka algoritmima.

Švedska zastupnica Arba Kokolari iz Europske pučke stranke (EPP) istaknula je izloženost nezakonitim sadržajima, prijevarama, dezinformacijama i opasnim proizvodima kao jedan od glavnih problema koje će ova regulativa pokušati suzbiti, a malteški zastupnik Alex Agius Saliba (S&D) istaknuo je da su internetske platforme postale toliko velike da su „počele kontrolirati internet, politiku i gospodarstvo".

- U srcu svega toga su privatne kompanije koje ostvaruju vlastite profite...Trebamo završiti s mogućnošću da se tehnološke kompanije bogate na naš račun”, naglasio je Saliba.

Izvješće je naglasilo da bi platforme trebale prestati sa sakupljanjem i obradom osobnih podataka u svrhu ciljanog oglašavanja, što se naročito odnosi na malodobne korisnike, za što su se u raspravi založili socijalisti i zastupnici lijeve orijentacije.

Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan (S&D) izrazila je u priopćenju zadovoljstvo što su usvojeni prijedlozi koje je uložila s kolegama socijalistima o zabrani uzimanja podataka građana u svrhu oglašavanja na internetu, a osvrnula se i na internetske prevare kojima bi sada trebao doći kraj.

- Tijesnom većinom smo proširili zabranu takvog oglašavanja s maloljetnika na sve građane, unatoč snažnom lobiranju internetskih divova" koji golemi postotak svojih prihoda ostvaruju oglašavanjem. "Da nas neko tako prati na ulici bilo bi ilegalno, pa samim time treba biti ilegalno i na internetu“, kaže Borzan.

Dok su se u raspravi za zabranu personaliziranih oglasa i prikupljanja osjetljivih podataka založili i njemački zastupnik krajnje ljevice Martin Schirdewan i njegova stranačka kolegica iz Portugala Marisa Matias, s ciljanim oglašavanjem nije imao problem slovački zastupnik iz redova konzervativaca (ECR) Eugen Jurzyca.

On je rekao da ne postoje nikakve uvjerljive studije koje bi ukazivale "da je ciljano oglašavanje štetno” i da ga treba ograničiti.

Konzervativci i krajnji desničari naglasili su također kako ova uredba nikako ne bi smjela biti pokušaj uvođenja cenzure na društvenim mrežama.

Roman Haider, austrijski zastupnik krajnje desnice i izvjestitelj za mišljenje, rekao je da mu se pravila o slobodi izražavanja na internetskim platformama čine pretjeranima, odnosno kao "uvođenje cenzure na mala vrata iza nedorečenih pojmova kao što je 'govor mržnje'". Dodao je da bi sve ono što je zakonito u stvarnom svijetu, trebalo biti zakonito i na internetu.

Za slobodu mišljenja na internetskim platformama jako je zabrinut i Geert Bourgeois (ECR) iz Nizozemske. „Velike platforme bi doista trebale uklanjati samo nezakonit sadržaj. Naše rasprave moraju biti moguće”, naglasio je.

Hrvatski zastupnik iz redova pučana Tomislav Sokol naglasio je da se "širenjem fake newsa ugrožavaju životi i zdravlje ljudi, a ovim aktom stvaramo pravni mehanizam za borbu protiv takvog ponašanja. S druge strane, ne smije se ni na koji način ostaviti mogućnost za cenzuriranje sadržaja i u tom smislu ovaj akt predstavlja ispravan balans”.

Karlo Ressler (EPP) je kazao da prioritet digitalne transformacije mora biti zaštita prava europskih građana, a da je ovaj akt jedan od ključnih instrumenata da se to postigne. „Pred nama je pokušaj najveće modernizacije europske politike u području digitalnoj svijeta”.

Akt o digitalnim uslugama zajedno s Aktom o digitalnim tržištima, o kojem je EP usvojio stajalište u prosincu, i Aktom o umjetnoj inteligenciji, o kojem Parlament tek treba raspravljati, čine paket ključnih regulatornih instrumenata za Europu novog digitalnog doba.

Tekst izvješća usvojenog u četvrtak bit će osnova za pregovore Paralmenta o uredbi s francuskim predsjedništvom Vijeća, koje zastupa države članice.

Nenad Periš koji u Beogradu još traga za svojim sinom misli kako te poruke nemaju direktne veze s nestankom jer govore o događajima nakon što je Matej otišao iz kluba Gotik. Ali je jutros u policiji doznao u kojem smjeru istraga kreće.

- Rečeno mi je da se provjeravaju mobiteli i Matejev mobitel u smislu točne lokacije, odnosno obavljanja tih kontakata i svega što se događalo te večeri. Čuo sam da su identificirani posjetitelji koji su se nalazili u neposrednoj blizini stola za kojim je bio moj sin s društvom. Oni sebe nazivaju Zadranima. Ali ja mislim da se ne radi samo o njima, nego još o nekim licima koja su bila tu sa strane", govori za RTL. 

Da je policija na dobrom putu, misli kriminalist Tonći Prodan. Sve te poruke, ako su točne, i kontakti, pa i propušteni pozivi, iznimno su vrijedni jer popunjavaju rupe u noći nestanka.

- Tragovi uvijek postoje. Treba napravit rekonstrukciju njegovog boravka u Beogradu, rekonstrukciju njegovih konatakata koji su bili prije. I tu može pomoći forenzika njegovog računala, njegovog telefona. Postoje mnogi alati koji su na raspolaganju policiji i obavještajnim službama da dođu do odgovora na neka od ovih pitanja", kaže. 

Posla za istražitelje još je puno, ali ne misle odustati. Kao, naravno, ni Matejev otac koji je ponovio da u Beogradu ostaje dok ne dozna istinu o svome sinu. 

Stöhr, koji je bivši zaposlenik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u podcastu Kölner Stadt-Anzeigera RND-a rekao je kako bi pandemija prestala ako bi posljedice infekcije bile usporedive s gripom.